Snježana Bahtijari – Ericsson Nikola Tesla: Učite i otvarajte nove stranice vlastite knjige razvoja posla i karijere

*Svaki dan je poput nove stranice u uzbudljivoj knjizi, puno je prilika, a još više iznenađenja koja nerijetko postaju prvi

*Svaki dan je poput nove stranice u uzbudljivoj knjizi, puno je prilika, a još više iznenađenja koja nerijetko postaju prvi prioriteti *Posebno me motivira izgradnja timova i poticanje drugih ljudi da daju stručni, kreativni i profesionalni maksimum

Snježana Bahtijari rođena je Sinjanka, ali je najveći dio života provela u Zagrebu gdje je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti. Gotovo cijeli radni staž i profesionalnu karijeru ostvarila je u Ericssonu Nikoli Tesli gdje je prošla brojne stepenice razvoja i napredovanja. „Posljednjih dvadesetak godina bavim se strateškim komunikacijama, što predstavlja važni čimbenik kvalitetnog pozicioniranja i reputacije ovog tehnološkog lidera i najvećeg hrvatskog izvoznika znanja.“
Na početku karijere moje profesionalne aktivnosti bile su usmjerene na novinarstvo i odnose s javnošću. Kako sam se vremenom razvijala u smislu kompetencija, znanja, novih područja rada te posebno rada s ljudima, što se vidjelo kroz rezultate, dobila sam šire, strateški važne odgovornosti u segmentu komunikacija prema svim zainteresiranim stranama u zemlji i inozemstvu. Imenovana sam menadžericom u Jedinici za marketinške komunikacije i odnose s javnošću 1999. g. Ubrzo nakon toga, postala sam članicom Menadžment tima, a 2003. g. direktoricom Kompanijskih komunikacija. Danas sam, kao direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti, članica izvršnog poslovodstva te direktno odgovaram Upravi, u našem slučaju Gordani Kovačević, predsjednici Ericssona Nikole Tesle. Ujedno aktivno sudjelujem u Ericssonovim globalnim i regionalnim timovima i organizacijama za komunikacijske aktivnosti, marketing, DOP i zaštitu na radu.
Konstanta u mom razvoju je učenje pa sam uz redovno osvježavanje znanja kroz Ericssonovu akademiju prošla i višegodišnji korporacijski program za razvoj menadžerskih sposobnosti te međunarodnu izobrazbu za područje internih komunikacija u Londonu, brojne seminare u području mojih odgovornosti u kompaniji. Bila sam članica kompanijskog stručnog tima za procjenu budućih menadžera te sam već 14 godina Predsjednica Skupštine našeg Dioničkog društva.
Uz profesionalni i stručni angažman, društveno sam angažirana, aktualna sam predsjednica Skupštine HRPSOR-a, bila sam prva predsjednica Zajednice za društveno odgovorno poslovanje pri HGK, članica sam Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske udruge za odnose s javnošću, HUP-a, Hrvatske udruge menadžera CROMA i mnogih drugih. Kada god mi prilike dozvole svoje znanje dijelim sa studentima ili stručnom javnošću kao pozvani predavač na nekoliko domaćih pa i inozemnim fakultetima te kroz konferencije, okrugle stolove, panele i sl.

Danas ste direktorica Marketinga, komunikacija, društvene odgovornosti u Ericssonu Nikoli Tesli. Prošli ste niz poslova i radnih mjesta u ovom području do danas. Što biste posebno istaknuli?
Kada se osvrnem i sažmem svoj radni i profesionalni put, mogu zaključiti da je nekoliko stvari posebno važno. Na stranu znanje, stručnost i kompetencije koje su uvijek temelj. Ono što je, mislim, razlika koja je doprinijela mom tako dugom radu u tako kompetitivnom okruženju su moj pozitivan stav prema zadacima i ljudima, spremnost preuzimanja najtežih zadataka i izvan moje „kućice“, donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti za posao koji radim. Cijelo vrijeme za sebe i svoje suradnike dizala sam ljestvicu i pronalazila nove izazove. Posebno me motivira izgradnja timova i poticanje drugih ljudi da daju stručni, kreativni i profesionalni maksimum. Nisam opterećena formalnim obrazovanjem jer u svijetu jedinica i nula treba dodati boju, zvuk, miris osjećaje da bismo u sinergiji i timskom radu zajedno stvorili potpunu sliku. Ja sam po obrazovanju društvenjak, a cijeli život uspješno surađujem s inženjerima. Naš suživot te rezultati koje godinama postižemo samo potvrđuju da svi imamo kreativni potencijal koji treba znati iskoristiti. Ja sam, primjera radi, krenula u području novinarstva i odnosa s javnošću, a vremenom se pokazalo da su to samo dva važna dijela u mojoj puno većoj slagalici poslova i odgovornosti u Ericssonu Nikoli Tesli. Zato, s obzirom na razvoj kompanije kroz povijest te stalno širenje područja mojih odgovornosti čini mi se da sam promijenila nekoliko kompanija. I nikada mi nije bilo dosadno. Štoviše, svakome bih preporučila da uči i otvara nove stranice vlastite knjige razvoja posla i karijere.

Kako izgleda vaš tipični radni dan?
Moj tipični radni dan je s obzirom na paletu odgovornosti te međunarodnu dimenziju angažmana sasvim atipičan ako ga promatramo kroz prizmu uobičajenih PR praksi u agencijama ili po percepciji javnosti. Naime, u Ericssonu Nikoli Tesli, kao članica izvršnog poslovodstva odnosno direktorica marketinga, komunikacija i DOP-a, imam puno različitih odgovornosti među kojima je i PR, odnosno odnosi s javnošću. Ujedno, vodim i tim od 14 stručnjaka različitih profila i različitih područja djelovanja. Samim tim moji interesi, potrebna znanja i konkretni angažman variraju od područja legislative, organizacije i procesa, upravljanja ljudima, rizicima i projektima pa do strategija, politika i praktične primjene svega što je potrebno da možemo strateški podržati poslovanje i kvalitetno doprinijeti izgradnji odgovarajuće kompanijske kulture zadovoljnih zaposlenika, tržišnom i tehnološkom pozicioniranju te ugledu odgovorne i održive kompanije. Moj radni dan počinje prilično rano i završava kada obavim prioritetne poslove za taj dan – nikada ne uspijem odraditi sve što bih željela jer je to naprosto nemoguće u jednom radnom danu ma kako dug bio. Dinamika posla i raznovrsnost područja na kojima radim najveći su izazov, ali i ogromno zadovoljstvo koje prati tu vrstu posla. Svaki dan je poput nove stranice u uzbudljivoj knjizi, puno je prilika, a još više iznenađenja koja nerijetko postaju prvi prioriteti.

Projekti koje ste realizirali sa svojim timom prepoznati su u domaćem i inozemnom okruženju kao posebno inovativni, mnogi su nagrađeni od strane stručne i profesionalne javnosti. Izdvojite neke Vama posebno drage ili po nečem značajne?
Moj tim, a to nisu samo kolegice i kolege u organizacijskoj jedinici koju vodim, nego i brojni zaposlenici naše kompanije koji uvijek sudjeluju u projektima, zaslužni su za nagrade koje smo dobili u području komunikacijskih i drugih aktivnosti. Nagrada je puno, projekata još više. Upravo naši projekti prepoznati su u domaćem i inozemnom okruženju kao posebno inovativni te su nagrađeni od strane stručne i profesionalne javnosti, a nalaze se i u stručnoj literaturi kao primjeri dobre prakse. Ovdje ću izdvojiti projekte: Obilježavanje 60. obljetnice Ericssona Nikole Tesle; Sastanak svih zaposlenika; Obilježavanje 60. obljetnice suradnje s Ericssonom; Inovacijski dan; Obiteljski dan; Ljetni kamp. Svi naši projekti su zapravo komunikacijske platforme na koje se veže veliki broj suradnika, podprojekata te umreženih aktivnosti pod zajedničkim nazivnikom. U pravilu, uvijek krećemo od početka bez ponavljanja onoga što smo već realizirali. Uvijek tražim kreativan pristup te smišljanje novih ideja. Zasad smo u tome bili uspješni.
Od osobnih nagrada, najdraže su mi one stručne: Grand PRix HUOJ-a za doprinos struci; regionalna nagrada za strateško komuniciranje PRO.PR Award za visoku razinu stručnosti i djelovanja u strateškom komuniciranju i odnosima s javnošću te priznanje Akademije tehničkih znanosti Hrvatske za obilježavanje „2006. – godine Nikole Tesle“.

Ovo što ste rekli odnosi se na jedno od područja Vaše odgovornosti. Što je s ostalim područjima?
Točno, pozitivne primjere mogu navesti i u području EU fondova i državnih potpora, odnosa s investitorima te u području zaštite na radu i zaštite zdravlja. U svakom od tih područja Ericsson Nikola Tesla ima veliki broj projekata koje realiziramo i čiji je utjecaj na naše poslovanje, ugled i zadovoljstvo naših zainteresiranih strana ogroman. Upravo ovakav sinergijski učinak rada brojnih timova najbolje pokazuje koliko je važno dati ljudima priliku da pokažu svoj puni potencijal te je možda dio recepta naše održivosti kroz tako dugo razdoblje. Ljudi su nam zaista najvažniji.


Rado dijeli znanje mladim stručnjacima

Dio vaših odgovornosti vezan je uz percepciju kompanije? Kakvo je vaše iskustvo u tim područjima?
Mislim da sam tijekom dugog niza godina koliko sam u ovom poslu te kroz veliki broj realiziranih projekata i zahtjevnih situacija stekla potrebno iskustvo koje je nadopunilo moju sposobnost kvalitetne procjene situacije i ljudi, strukturiranog i analitičkog pristupa, strateškog komuniciranja te me osnažilo u efikasnom upravljanju timovima u  postizanju zacrtanih ciljeva. U svim sam situacijama točno znala što mogu napraviti sama te na koje se ljude mogu osloniti. Najvažnije je znati tko kako funkcionira, posebno u kriznim situacijama i tko se pod pritiskom slomi pa i paralizira u djelovanju. To je u ovom poslu najvažnije. Na predavanjima nas praktičara često znam reći da je prirodna inteligencija, odnosno snalaženje u novim situacijama i mogućnost imaginacije te sagledavanja različitih scenarija i velike slike, ono najvažnije što u pravilu nosimo u sebi i teško možemo steći na seminarima i treninzima, ma kako kvalitetni bili. Odnosi s javnošću u užem smislu te posebno strateško komuniciranje prema svim zainteresiranim stranama traže posebna znanja, kompetencije i osobnost.   

Uz profesionalni angažman obavljali ste i obavljate niz funkcija u različitim udrugama i zajednicama (HUOJ, HGK, HUP, CROMA…). Dobitnik ste niz nagrada. Uspijevate li i kako sve to stići uz svoj posao?
Znam da zvuči pomalo kao kliše no u mom slučaju uistinu vrijedi izreka „kad se sa srcem radi, ništa nije teško“, pa se sve nekako stigne. Svakoj novoj situaciji i problemu pristupam s uvjerenjem da se to može riješiti. Naravno, uvijek računam na suradnice i suradnike sa sličnim pristupom. Pozitivne i otvorene. Uvijek pronalazim dovoljno istomišljenika za društveno koristan i kreativan rad no oni u pravilu vrijedno rade svoj posao i nisu toliko medijski eksponirani.
Htjela bih odvajati više vremena za društveni angažman no mogućnosti su limitirane profesionalnim opterećenjem i privatnim okolnostima. No kako angažiranost u društvenoj sferi ima visoko mjesto na mojoj osobnoj listi prioriteta, uvijek se rado odazovem ako prilike dozvoljavaju. Naravno, to uvijek usklađujem s obiteljskim obvezama.

Posebno ističete ostvarenje ciljeva održivog razvoja. Svi danas govore o održivom razvoju, što to ustvari znači u poslu i našem životu?
Svjedoci smo revolucionarnih tehnoloških i drugih promjena koje neumitno mijenjaju svijet. Planet na kojem živimo također se mijenja, a djelomično i kao posljedica našeg načina života. Zato je važnije nego ikada prije dobro razumjeti potrebu da se kvalitetno balansira poslovni uspjeh, dobrobiti za društvo i pozitivan utjecaj na okoliš. Ericsson Nikola Tesla svojim primjerom pokazuje da se poslovni uspjeh i društvena odgovornost međusobno ne ugrožavaju već, dapače, pozitivno utječu na budućnost kompanije. Imamo dugoročni cilj kroz tehnološko liderstvo, inovativnu kompanijsku kulturu i društvenu odgovornost omogućiti daljnji razvoj društva s ravnopravnim i osnaženim pojedincima te očuvati okoliš. Najlakše ću održivost objasniti kroz ovu komparaciju: kada čovjek odgovorno, pošteno i ispravno radi svoj posao, kažemo da djeluje pozitivno i ostavlja kvalitetan trag i doprinos u zajednici. Tako se isto može reći i za poslovni subjekt s tim da je eho njegovih aktivnosti još veći i raznolikiji. Ukoliko u nekom društvu (ili gospodarstvu) dominiraju pozitivne prakse, društvo će biti zdravo i stabilno, s dobrim izgledima za prosperitetnu budućnost. Naravno, u slučaju disbalansa različite „neuralgije“ smanjuju sposobnost društva da se razvija i napreduje. To možemo preslikati dalje: na globalnoj razini, važni su UN-ovi ciljevi održivog razvoja jer je potpuno jasno da „potres“ u jednom od ciljeva ugrožava stabilnost i budućnost ukupnog čovječanstva. Odnosno, ispunjenjem ciljeva ostvaruju se uvjeti za bolju budućnost.

Vjerujete li u budućnost našeg planeta na ovim principima ili nas ipak čeka nesigurna budućnost?
Optimistična sam iako opravdana zabrinutost postoji. Nažalost, svjedoci smo da su ponekad zajednički viši ciljevi ugroženi kratkoročnim sebičnim interesima. Uz to, ljudi su često skloni ignoriranju problema umjesto njegovog rješavanja. Zato smatram da još više trebamo zbiti redove i zajednički djelovati u kontekstu popularizacije i ostvarivanja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda kao kvalitetnog temelja naše budućnosti i održivosti planeta. Svaki doprinos na tom našem zajedničkom putu je dragocjen. Posebno bih istaknula pozitivan primjer ICT industrije u kojoj djeluje i Ericsson Nikola Tesla. Upravo je ICT snažna poluga u bržem ostvarivanju gotovo svakog od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda usmjerenih na ukidanje siromaštva, zaštitu planeta te osiguranja napretka za ljude do 2030. godine.

Možete li nabrojiti neki od primjera utjecaja ICT-a?
Mi u svom Godišnjem izvješću već dugi niz godina dajemo integriran pregled našeg poslovanja te utjecaja na sve zainteresirane strane kroz opće, društveno i financijsko izvješće. Posebno smo ponosni na nefinancijski dio tog izvještaja u kojem se referiramo na naš doprinos ostvarenju svih 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Kao posebno zanimljive primjere utjecaja razvoja i implementacije ICT tehnologije ovdje ću spomenuti velike horizontalne informacijske projekte koje smo u Hrvatskoj realizirali poput eZdravstva te Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Takvi primjeri i u svijetu su rijetkost pa je npr. hrvatsko eZdravstvo bilo uključeno u globalni Ericssonov izvještaj kao jedini primjer za doprinos 3. cilju (Zdravlje i blagostanje).

I ENT kontinuirano razvija svijest i povećava motiviranost svojih zaposlenika za praćenje tema iz područja zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja energijom. Kako uspijevate motivirati svoje zaposlenike? Što bi svatko od nas minimalno mogao/morao učiniti da bude dio budućeg održivog razvoja?
Održivost i društvena odgovornost kao ključni elementi pozicioniranja i razvoja poslovanja Ericssona Nikole Tesle iznimno su važni za naše sadašnje i buduće zaposlenike. Štoviše, slijedom pozitivnih praksi i iskustava u radu s ljudima, mogu reći da naši zaposlenici dijele snažan osjećaj svrhovitosti i ponosa koji je povezan s kompanijskim opredjeljenjem za održivost i društvenu odgovornost. S druge strane, naša kompanija kroz svoju misiju, viziju, politike, prakse, komunikaciju, način rada i rezultate osigurava kvalitetan okvir za budućnosti orijentirana radna mjesta i razvoj poslovanja u propulzivnoj ICT industriji.
U tom kontekstu našim je zaposlenicima, s obzirom na vodeću ulogu kompanije
u digitalnoj transformaciji, omogućen osobni utjecaj na pozitivne promjene u društvu. Upravo je rad na razvoju vlastite, individualne odgovornosti i podizanje svijesti o važnosti svakog pojedinačnog koraka naš recept za motiviranje zaposlenika, a vjerujem da bi se mogao koristiti za sve ljude. Stoga zaposlenike kontinuirano educiramo i potičemo na inovativnost u svemu što rade.

Rekli ste: „Hrabrost, fokusiranost na ono što želimo, podrška okoline ili grupe žena koje prolaze kroz ista iskustva te ustajanje nakon svakog pada ključni su za uspjeh.“ Kako pronaći samopouzdanje i motivaciju za novi početak?
Ohrabrenje i poticanje počinje u obitelji, a onda se prenosi na sve segmente društva što potiče žene na rad, edukaciju i razvoj. Kako bi uspjele žene, kao i muškarci, moraju biti sigurne u svoje znanje, vještine i sposobnosti te nikada ne smiju odustati tražiti jednake prilike i uvjete kakve imaju njihovi muške kolege. Usudila bih se reći da je hrabrost ljudska osobina koja je u našem društvu neopravdano podcijenjena.

Koliko je posao koji radite stresan, ima li tu pritisaka?
U ovoj vrsti posla stres je sastavni dio: nama se greške nikada ne opraštaju, a količina ulaznih i izlaznih informacija koje se moraju pretvoriti u komunikaciju koja nije sebi svrha, nego je u funkciji postizanja nekih ciljeva, iznimno je velika. Sve se vidi, zna i čuje. Slično kao i u nogometu, svi misle da mogu biti selektori, kritičari, najbolji igrači te da ih ljubav prema nogometu kvalificira za sve poslove od trenerskih do igračkih. No, kada se strasti smire, ipak se zna tko je Modrić. Kod komuniciranja je nešto drugačije. I kada se strasti smire, i dalje smo komunikacijski prvaci svijeta opće prakse bez ikakve nelagode ili odgovornosti za izrečeno. U takvom okruženju uspješno možete amortizirati pritisak i raditi svoj posao komunikacijskog stručnjaka jedino tako da ga svaki dan radite kao da vam o tome ovisi život – bez fige u džepu, odgovorno, stručno, savjesno i profesionalno.

I na kraju, kao što znate kroz naš projekt „Biti Bolji-Be Better“, koji je namijenjen učenicima i studentima, prošlo je više od 14.000 učenika i studenata u Hrvatskoj. Postoji li mogućnost da budete gost neke od škola u Slavoniji/Hrvatskoj?
Naravno, poziv rado prihvaćam!

Komunikacije su prevagnule

Imam obitelj, supruga i kćerku te odnedavno i zeta. Svi oni bave se svojim poslovima u sasvim drugoj branši što me posebno raduje jer na taj način imam dodir s kreativnom industrijom, dobrom knjigom i zanimljivim autorima. Držim se one da je u zdravom tijelu, zdrav duh, pa redovno vježbam, šetam i družim se s ljudima koji su pozitivni. Moj hobi je mentoriranje i on me odveo i izvan Hrvatske te sam zahvaljujući tome upoznala izvanserijske ljude koji su me oplemenili, učinili boljom i sretnijom osobom. Iskreno, željela sam se baviti hortikulturom jer obožavam cvijeće i prirodu. No kako to obično biva, u trenutku životne odluke, komunikacije su prevagnule pa sam usmjerila svu svoju kreativnu energiju prema komunikacijama kao stručnom i profesionalnom cjeloživotnom izazovu. Naravno, moja strast prema cvijeću ostala je rezervirana za slobodno vrijeme u obiteljskoj samoborskoj oazi.

Koji su potrebni preduvjeti tima i voditelja projekta da bi jedan projekt uspio?

Temelj svega je tim stručnih, motiviranih i kreativnih ljudi koji se ne boje razmišljati izvan kućica. Ohrabrivanje, osnaživanje i uključivanje članova tima, osnovna je odgovornost voditelja projekta. Naravno, pozitivan stav prema projektu i ljudima, otvorenost za nove ideje, slušanje drugih i uvažavanje svačijeg doprinosa pomaže u svim fazama realizacije projekta. Čarolija rada s ljudima jedna je od kvaliteta s kojom se, vjerujem, ljudi rađaju, ali se dio toga može i usvojiti ukoliko čovjek ima sreću raditi u kvalitetno vođenim projektima s pravim liderima. Važno je, također, da svaki stručnjak pozitivno djeluje u područjima svoje ekspertize i daje vlastiti doprinos razvoju društva, zajednice, inicijative i sl. jer dijeljenjem znanja rastemo kao profesionalci i ljudi.

Pročitao sam jednu izjavu da mi muški ne trebamo pomoć žena kada ide dobro, ali kada zagusti onda Vas zovemo. ENT je primjer gdje žene niz godina uspješno vode kompaniju.

Točno, spadamo u 5 tvrtki s najvećim udjelom žena na najvišoj upravljačkoj poziciji. Našu upravu čini jedna osoba – predsjednica kompanije gospođa Gordana Kovačević koja je i sama snažni brend u Hrvatskoj te u cijelom Ericssonu. Vjerujem da i Vaši čitatelji dobro znaju za gospođu Kovačević jer je ona višekratno birana za najmoćniju poslovnu ženu ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Taj izbor samo je prirodni slijed postignuća predsjednice Ericssona Nikole Tesle, njenog predanog stručnog i profesionalnog doprinosa dugom uspješnom trajanju respektabilne kompanije kakva je naša. Gospođa Kovačević je i hrvatska ambasadorica različitosti, a kompanija je potpisnica Povelje različitosti HRPSOR-a. Upravo na različitosti mi temeljimo svoju snagu i postižemo kontinuirano kvalitetne rezultate. Cijenimo svačiji doprinos i imamo nultu toleranciju na bilo kakav oblik diskriminacije. Štoviše, mislim da smo otišli i korak dalje. Naš način rada podrazumijeva primjenu Politike različitosti i uključenosti u svim segmentima našeg rada i djelovanja. Ona je pak inkorporirana u ostale kompanijske politike kao što su politika zapošljavanja, upravljanja ljudskim potencijalima i slično. Prema njima spol ne smije biti prednosti ili nedostatak bilo da je riječ o muškarcu ili ženi, što smatramo jedinim korektnim i poticajnim pristupom za sve ambiciozne, kompetentne stručnjake i stručnjakinje s liderskim sposobnostima. Čvrsto vjerujemo da je to ispravan put, a na našu pozitivnu praksu u upravljanju i brizi za ljude smo posebno ponosni.

Posebno ističem otvaranje Razvojno-istraživačkog centra u Osijeku. ENT ulaže značajna sredstva u ljude i znanje. Što je cilj ovog centra i koliko mladih ljudi u njemu radi? Kompanija je omogućila da svijet na velika vrata ulazi u Slavoniju!

Početak rada našeg novog R&D centra u Osijeku, povijesni je trenutak. Kao što je gospođa Kovačević naglasila, otvaranje svakog razvojno istraživačkog i inovacijskog centra važan je temelj tehnološke, gospodarske i društvene održivosti svake zemlje. Ericsson Nikola Tesla sa svojim velikim razvojno istraživačkim centrom u kojem radi 1400 od ukupno 3200 zaposlenika, daje svoj značajan doprinos upravo takvim strateškim ciljevima održivog razvoja. U našem osječkom timu trenutačno radi više od 30 pretežno mladih stručnjaka koji ravnopravno sa svojim kolegicama i kolegama iz Zagreba i Splita sudjeluju u razvoju suvremenih tehnologija 4 i 5 generacije te na drugim vrlo složenim projektima visoke dodane vrijednosti. U Osijeku planiramo u konačnici imati veći broj zaposlenika, a dinamika zapošljavanja ovisit će o dostupnosti visokoobrazovanih ICT stručnjaka.

Vladimir Mihajlović
Studeni 2018.
Izvor: Časopis Poduzetnik

                                 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.