Male i srednje poduzetnike najviše opterećuje administracija, pa je naš cilj bio smanjiti složenost postupaka i učiniti procese prijave što jednostavnijima. – Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Nesuđeni nogometaš, danas zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mirko Budiša, vjeruje u timski rad i dugoročnu strategiju. U intervjuu govori o investicijama, borbi protiv ilegalnog otpada, energetskoj obnovi i cilju koji, kako kaže, moramo igrati do posljednje minute — resursno učinkovitoj i energetski neovisnoj Hrvatskoj.
Put Mirka Budiše do pozicije zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost oblikovalo je iskustvo koje spaja privatni sektor, stručni rad na projektima i dugogodišnji interes za pitanja održivog razvoja. Danas se u svom radu bavi temama koje sve snažnije određuju gospodarski i društveni razvoj – zaštitom okoliša, zelenom tranzicijom i učinkovitijim upravljanjem javnim resursima.
Prije dolaska u Fond, Budiša je dugi niz godina radio u privatnom sektoru, gdje je sudjelovao u izradi brojnih stručnih studija, analiza i projekata vezanih uz održivo gospodarenje otpadom za jedinice lokalne samouprave, ali i privatne poduzetnike. To iskustvo, kako ističe, omogućilo mu je da bolje razumije kako povezati javne politike, gospodarstvo i konkretne investicije koje donose dugoročne rezultate.
Iako danas profesionalno djeluje u području javnih politika održivog razvoja, u mladosti je bio uvjeren da će njegov životni put krenuti u potpuno drugom smjeru. Nogomet je bio njegova velika strast i ozbiljno je razmišljao o profesionalnoj karijeri, no ozljeda mu je promijenila planove. Upravo tada, kaže, shvatio je koliko je važno imati i „plan B“ – za njega je to bilo obrazovanje. Sport mu je, međutim, ostavio vrijednosti koje i danas primjenjuje u poslu: timski duh, upornost i fair play.
Unatoč zahtjevnim profesionalnim obvezama, slobodno vrijeme nastoji provoditi aktivno. Putovanja i boravak u prirodi, planinarenje, rekreativni sport i vožnja bicikla pomažu mu u postizanju balansa između privatnog i poslovnog života. Kada god ima priliku, rado posegne i za knjigom, posebno za naslovima koji se bave odnosom gospodarstva, društva i okoliša, no rado pročita i dobar povijesni ili SF roman.
Koji projekti najbolje pokazuju kako je ulaganje od 550 milijuna eura već promijenilo sustav gospodarenja otpadom?
Ulaganja koja smo ostvarili proteklih godina potvrđuju da se sustav gospodarenja otpadom najbrže unapređuje kada se infrastrukturni razvoj i edukacija građana provode paralelno. Sufinanciranjem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada te izgradnjom reciklažnih dvorišta u brojnim općinama i gradovima građanima je omogućeno jednostavnije i dostupnije pravilno odvajanje otpada, čime se ujedno smanjuje pritisak na odlagališta. Modernizacijom komunalnih društava, kroz sufinanciranje nabave novih vozila i strojeva, povećana je učinkovitost svakodnevnog rada na terenu. Istodobno ulažemo u izgradnju sortirnica, kompostana i centre za gospodarenje otpadom kako bi se što veći udio korisnih sirovina vratio u ciklus kružnoga gospodarstva, smanjujući potrebu za iskorištavanjem novih prirodnih resursa.
Znamo cilj — resursno učinkovit sustav gospodarenja otpadom, očuvana priroda i energetski neovisna Hrvatska.
Ovi projekti ne predstavljaju samo infrastrukturna ulaganja, već sustavnu promjenu. Takve promjene potiču i promjenu navika stanovnika — kad im se osigura jednostavan, dostupan i pouzdan sustav, građani ga prepoznaju kao vrijednost i aktivno ga koriste. A upravo u trenutku kada postane vidljivo da se otpad doista pretvara u novu sirovinu, postupno nestaje dugogodišnja stigma da sve na kraju završava na istome mjestu — zamjenjuje ju povjerenje u sustav i svijest o vlastitoj ulozi u očuvanju okoliša.
Koje su mjere u 2025. pridonijele rastu odvojenog sakupljanja, posebno u manjim sredinama?
U manjim sredinama ključno je osigurati dostupnost usluge i ponuditi praktična, provediva rješenja prilagođena lokalnim kapacitetima. Tijekom prošle godine Fond je dodatno pojačao ulaganja u raznu opremu te osigurao snažniju operativnu podršku komunalnim društvima, kako bi se sustav odvojenog prikupljanja mogao učinkovito organizirati i ondje gdje su tehnički i logistički resursi ograničeni.Posebna pažnja posvećena je gradovima i općinama slabije fiskalne snage, kojima je omogućen viši intenzitet sufinanciranja. Time smo uklonili jednu od glavnih prepreka u provedbi projekata i omogućili ravnomjerniji razvoj sustava na nacionalnoj razini. Međutim, neke manje sredine, posebno one na sjeveru Hrvatske, po svojim rezultatima prednjače u gospodarenju otpadom, poput općina Belica, Domašinec ili Dekanovec. Njihovi primjeri potvrđuju da veličina sredine nije presudna — uz dobru organizaciju i aktivno sudjelovanje građana, i manje zajednice mogu postići iznadprosječne rezultate te postati uzor drugima.
Što je s većim, odnosno velikim gradovima?
U većim i velikim gradovima izazovi su drukčiji, ali i potencijal za napredak je znatno veći. U urbanim sredinama posebno je važno osigurati dostupnost infrastrukture u gusto naseljenim četvrtima i višestambenim zgradama. No, Osijek je primjerice pokazao kako se sustavnim radom postaje lider u gospodarenju otpadom. Ako želimo na razini cijele Hrvatske premašiti cilj od 55%, što je Osijeku uspjelo, upravo će najveći gradovi morati dodatno ubrzati provedbu mjera, podići učinkovitost sustava i snažnije motivirati građane kako bi ukupni nacionalni rezultat prešao zadani prag.
U prošloj godini u javnosti su odjeknula uhićenja za nezakonito odložen otpad. Država je preko Fonda obećala sanirati 6 lokacija, no otpad je još uvijek tamo. Zašto sanacije nisu još uvijek pokrenute?
Recentni slučajevi nezakonito odloženog otpada u Gospiću, Poznanovcu, Samoboru, Pazinu, Benkovcu i Lovincu najbolji su podsjetnik na to što se više nikada ne bi smjelo događati. Upravo je radi zaštite javnog interesa Vlada RH promptno, na inicijativu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, donijela izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom, u koji je uvršteno tih 6 lokacija. Za njihovu sanaciju Fond je inicijalno osigurao 30 milijuna eura. Radi se o delikatnim projektima s obzirom na to da su te lokacije bile ili su dijelom još predmet istrage, pa je Fond morao svoje postupanje tomu prilagoditi. Istaknuo bih da, kako god se to možda činilo u javnosti, nismo ni dana gubili, nego smo sve vrijeme radili da osiguramo proceduralne, stručne i zakonite temelje kako bi se krenulo sa samim sanacijama. Nakon što su se stvorile sve pravne pretpostavke, Fond je objavio dokumentaciju onabavi za sanaciju lokacija u Gospiću i Poznanovcu, a uskoro ćemo i za lokacije u Samoboru i Pazinu. Tako će biti i za preostale dvije lokacije. Surađujemo sa svim nadležnim institucijama, s lokalnim vlastima, na čijim se područjima nalaze ove onečišćene lokacije, respektiramo pravo javnosti da zna sve o stanju okoliša te sve informacije koje imamo i možemo dati transparentno i bez zadrške ćemo komunicirati.
Koji su najveći projekti energetske učinkovitosti u 2025. i kakve su uštede ostvarene?
Najveće promjene vidljive su u sektoru javnih zgrada, gdje su provedene energetske obnove donijele osjetna smanjenja potrošnje energije i troškova održavanja. Mnoge škole, vrtići, zdravstvene ustanove i objekti lokalne samouprave danas troše znatno manje energije, a uvjeti boravka i rada su kvalitetniji. Ogromna sredstva povučena su iz prošlog europskog operativnog programa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Samo preko našeg Posredničkog tijela provedena je obnova više od 1000 javnih zgrada za koje je osigurano oko 400 milijuna eura. U privatnom sektoru, tvrtkama su i preko Modernizacijskog fonda dostupna sredstva za zelenu tranziciju. Poduzetnici sve više ulažu u vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što im omogućuje stabilnije poslovanje i manju ovisnost o kretanju cijena na tržištu.
Kako Fond olakšava pristup EU i nacionalnim sredstvima malim i srednjim poduzećima?
Male i srednje poduzetnike najviše opterećuje administracija, pa je naš cilj bio smanjiti složenost postupaka i učiniti procese prijave što jednostavnijima – pripremiti jasne upute i unaprijediti sustav korisničke podrške kako bi se svaki poduzetnik mogao informirati i pripremiti za prijavu. To je posebno vidljivo u javnim pozivima koje Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, u okviru već spomenutog Modernizacijskog fonda, ali i primjerice kod poticaja koje smo tvrtkama davali za kupnju električnih vozila.
Koje mjere Fonda najviše pridonose prelasku na čistu energiju i što se mijenja u ponašanju građana i tvrtki?
Najveći zamah donijeli su programi poticanja fotonaponskih elektrana, koji su u vrlo kratkom roku motivirali i građane i poduzeća da se okrenu vlastitoj proizvodnji energije. Sve više kućanstava prelazi na modele energetske neovisnosti, a tvrtke integriraju obnovljive izvore u svoje proizvodne i logističke procese. Primjetan je i porast interesa za energetske obnove i alternativna goriva, što pokazuje da se ulaganje u čistu energiju više ne doživljava kao trošak, nego kao pametna i dugoročno isplativa odluka. Rezultati su konkretni i mjerljivi. Uz poticaje Fonda u posljednje dvije godine postavljeno je više od 15.000 fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, čime je značajno povećana razina energetske samodostatnosti kućanstava. Istodobno, kroz Modernizacijski fond tvrtke su dosad povukle 87 milijuna eura za više od 250 projekata ugradnje fotonaponskih elektrana, čime se izravno podupire dekarbonizacija industrije i modernizacija proizvodnih kapaciteta.
Ovakve mjere imaju snažan multiplikativni učinak na razvoj gospodarstva i poduzetništva – potiču investicijski ciklus, otvaraju prostor za rast domaće industrije obnovljivih izvora energije, jačaju sektor instalatera, projektanata i proizvođača opreme te stvaraju nova radna mjesta visoke dodane vrijednosti.
Koje ste organizacijske promjene u Fondu proveli kako biste ubrzali i poboljšali rad sustava?
Veliki napor usmjerili smo na jačanje operativnih kapaciteta i bolju internu organizaciju. Unaprijedili smo procese obrade prijava i nadzora, ojačali timove koji prate projekte na terenu te dodatno unaprijedili komunikaciju s interesnim i strukovnim udruženjima, pogotovo u dijelu koji je vezan za sustav posebnih kategorija otpada. Digitalizacija je omogućila da se velik dio procedura odvija brže i transparentnije, tu prije svega mislim na Registar proizvođača s proširenom odgovornošću (RPPO) putem kojeg se vrši prijava količina i naplata naknada koje Fond naplaćuje od obveznika. Važno je naglasiti da iza tih iskoraka stoji strateško promišljanje i posložena organizacija. Fond danas ima direktora koji ne razmišlja samo operativno, nego dugoročno i razvojno – koji prepoznaje potrebu modernizacije sustava, digitalne transformacije i jačanja institucionalnih kapaciteta kao temelja za stabilan i učinkovit rad. Upravo takav strateški pristup omogućio je da promjene ne budu parcijalne, nego sustavne i usmjerene prema dugoročnim ciljevima.
Direktor Balen dolazi iz javnog energetskog sektora, s bogatim iskustvom u financijama, dok ja dolazim iz privatnog sektora, s dugogodišnjim iskustvom u provedbi projekata zaštite okoliša i operativnom upravljanju na terenu. Upravo ta kombinacija strateškog, financijskog i energetskog znanja s jedne strane te praktičnog, projektnog i okolišnog iskustva s druge, omogućuje nam da se i stručno i upravljački nadopunjujemo. No, najveća vrijednost svake institucije su ljudi i zato bez podrške i predanog rada kolegica i kolega u Fondu nijedan od ovih iskoraka ne bi bio moguć.
Koje su danas najveće prepreke ubrzanoj izgradnji CGO-a i kako ih Fond rješava?
Ne možemo negirati činjenicu da se s izgradnjom centara kasni i da se to posljedično prelijeva na učinkovitost cijelog sustava gospodarenja otpadom. Također je činjenica da se radi o kompleksnim projektima koji su često u prošlosti bili nepotrebno politizirani i obilježeni sindromom „ne u mom dvorištu“. Potrebno je bilo izraditi opsežnu dokumentaciju, postupci javne nabave bili su dugotrajni i „iscrpljujući“. Sve to paraliziralo je projekte. Uz to rastu i cijene na tržištu, što svima predstavlja dodatni izazov.
Međutim, Fond je tu zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije omogućio da uz europsko sufinanciranje bude osiguran i nacionalni udio sredstava. U zadnjih nekoliko godina intenzivirali smo međusobnu koordinaciju kako bismo pokazali da su nam ti projekti na visokoj ljestvici prioriteta. Vidimo da takav pristup daje konkretnije rezultate. Uz već funkcionalna četiri centra za gospodarenje otpadom, nedavno je s probnim radom započeo i centar u Karlovačkoj županiji. Tri centra su u izgradnji, a za ostala tri, među kojima je i onaj najveći u Zagrebu te dva slavonska, izrađena je stručno-tehnička dokumentacija. U ovoj godini očekujemo da se raspiše nabava, a nadam se i odaberu izvođači radova.
Zašto u Hrvatskoj postoji otpor prema energetskim postrojenjima za obradu otpada i kako Fond potiče dijalog?
Otpor često proizlazi iz nedovoljne informiranosti i percepcije da su takva postrojenja opasna ili zastarjela, iako moderna rješenja u Europi pokazuju potpuno suprotnu sliku. Građani najčešće nemaju priliku vidjeti kako funkcioniraju najnapredniji sustavi, što stvara prostor za strah i nepovjerenje. Zato je važna otvorena komunikacija, predstavljanje europskih praksi i dijalog temeljen na činjenicama.
Što možemo naučiti iz danskog modela i kako mijenjati percepciju energana na otpad?
Danska je pokazala da energane na otpad mogu biti potpuno integrirane u život zajednice — arhitektonski uklopljene, tehnološki napredne i ekološki sigurne. Ključ njihova uspjeha nije samo tehnologija, nego povjerenje građana, a ono se gradi transparentnošću i dugogodišnjim dijalogom. Vjerujem da će Hrvatska u idućim godinama dobiti svoju prvu energanu u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Trenutačno je u izradi projektno-tehnička dokumentacija koja će dati odgovore o primjeni najbolje dostupne tehnologije i ekonomskoj opravdanosti investicije. Ako želimo promijeniti percepciju, moramo pokazati da energana nije „problem u susjedstvu“, nego dio rješenja — suvremeno postrojenje koje istodobno rješava ostatni otpad, proizvodi energiju i podiže standard zaštite okoliša. Upravo na toj kombinaciji tehnologije, transparentnosti i uključivanja zajednice, gradi se nova kultura povjerenja i oni u Šibeniku to tako i komuniciraju.
Nogometaš u meni za kraj bi rekao: Planirani rezultat ne gradi se jednim potezom, nego disciplinom, timskim radom i jasnom taktikom kroz svih 90 minuta. Imamo plan, imamo ekipu i znamo koji je cilj — resursno učinkovit sustav gospodarenja otpadom, očuvana priroda i energetski neovisna Hrvatska.
Kako će Fond u 2026. razvijati nove javne pozive?
Planovi za 2026. usmjereni su na daljnje jačanje obnovljivih izvora energije, širenje mogućnosti za pohranu energije i modernizaciju proizvodnih procesa u industriji. Dodatno ćemo razvijati programe za građane, posebno one koji omogućuju energetsku samodostatnost kućanstava. Želimo stvarati stabilan okvir koji dodatno stimulira investicije i omogućuje da održiva rješenja postanu standard, a ne iznimka. U zaštiti okoliša i dalje ćemo gradovima i općinama te njihovim komunalnim društvima poticati projekte koji će unaprijediti gospodarenje otpadom, kako na lokalnoj – tako i na nacionalnoj razini. Iako se u ovom razgovoru nismo detaljno dotaknuli zaštite prirode, ona ostaje jedan od ključnih prioriteta naših programa, što je i strateška odrednica Vlade RH i našeg resornog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Hrvatska raspolaže iznimno vrijednom prirodnom baštinom i visokom razinom bioraznolikosti — i upravo zato treba ulagati u njezino očuvanje i biti odgovoran prema prostoru u kojem živimo — i prema generacijama koje dolaze.
