Minimalna bruto plaća za zaposlenike u 2026. godini bit će 1.050 eura. Trošak takve plaće će biti 1.223,25 eura (ukoliko nema olakšice kod doprinosa ZO-a). 2025. godine je trošak minimalne plaće bio 1.130,05 eura, pa je povećanje troška 10,8%. Radi se o 93,20 eura većem trošku po radniku.
Što se tiče olakšice u vidu oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću, tj. doprinosa za zdravstveno osiguranje, od početka 2025. godine mogućnost primjene je značajno smanjena i omogućena je samo za osobe koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme, dok se za stara oslobođenja primjenjuje dok ne istekne rok. Kad takvo oslobođenje postoji, trošak plaće je jednak bruto iznosu plaće, dakle, za minimalnu plaću je trošak 1.050 eura.
Najniža bruto osnovica za direktore upisane u Registru Trgovačkog suda bit će 1.295,45. Trošak takve plaće će biti 1.509,20 eura.
S obzirom na to da je 2025. godine trošak direktorske plaće 1.361,54 eura, povećanje troška je 11,08%. Radi se o 147,66 eura većem trošku po direktoru.
Doprinosi obrtnika koji vodi knjige bit će 472,84 eura, što je 46,26 eura više nego 2025. godine (11,08% više).
Doprinosi obrtnika koji su paušalno oporezovani bit će 290,98 eura, što je 28,47 eura više nego prošle godine. (11,08%).
Za razliku od minimalne plaće, osnovice za plaće direktora i doprinose obrtnika isključivo ovise o statističkom podatku, tj. o bruto plaćama svih zaposlenih u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. godine. Na taj podatak značajno je utjecalo povećanje plaća u javnom sektoru od travnja prošle godine. Imamo sreće da novo povećanje koje su imali u rujnu nije ušlo u statistiku koja nam određuje osnovice!
Trenutno su plaće u javnom sektoru 35% veće od plaća u privatnom sektoru, a manjak proračuna je 4,2% i povećava se u zadnje tri godine.
To nama poduzetnicima ne pomaže, ali dobro je znati odnose! Bit će još teže poslovati u uvjetima manjka radne snage, otkako su plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom, koji ga financira. Posve je sigurno da povećanje utječe na plaće svih zaposlenika koji rade za veće plaće od minimalnih, pa je utjecaj značajan na cjelokupno poduzetništvo.
Osim promjena stopa poreza u nekim gradovima/općinama (npr. Rijeka najavljuje smanjenje), promjene propisa o oporezivanju dohotka za sada nisu najavljene. Pretpostavljam da nas puštaju da sve svoje snage usmjerimo k implementaciji Fiskalizacije 2.
Mene iznimno zanima koji će ona imati učinak na BDP!
No, mi smo svi „unbreakable“! Organizatori su to dokazali na nedavnoj konferenciji na kojoj su nastupili izuzetno uspješni hrvatski poduzetnici. Mi koji smo u tom sustavu više od 30 godina možemo posvjedočiti da smo preživjeli i gora razdoblja od trenutnog, a možda i budućega.
