Bez pažnje nema učenja, razumijevanja ni izbora. No, pažnja kojom smo nekoć širili svijest, danas se rasipa i sužava je. Društvo koje gubi pažnju, gubi i sposobnost stvaranja svjesne budućnosti. Vanja Prvulović, mag. psych.
Ako čitate ovaj tekst na mobitelu, unutar 1,7 sekundi odlučit ćete ostati ili preći dalje. Budući da 52% ljudi preskače videozapise dulje od 60 sekundi, čak i kad ih tema zanima, moj pisani tekst gubi u startu. Da sam umjesto ovoga napravila video od 20 sekundi, imala bih 3,7x više lajkova, iako bi se mene ili poruke sjećalo tek 12% gledatelja. Imala bih vašu pažnju 58 sekundi, a ovako ću je u prosjeku imati 12. No tada bi se vjerojatnost da sadržaj ostane u vašem dugoročnom pamćenju smanjio za 18%.
Ako ste još uvijek ovdje, čestitam — vaša pažnja nadmašuje prosjek
Vjerojatno ste boomer jer vaša pažnja traje oko 13 sekundi. Generacija X u prosjeku ostaje fokusirana 10,7 sekundi, milenijalci oko 8,3, dok generacija Z odustaje nakon 6,5 sekundi ili multitaska, što su 4x skloniji od starijih generacija. Navika dubokog čitanja pala je za 39% u posljednjem desetljeću.
Kultura brzine stvorila je ekonomiju pažnje. Korporacije se natječu za našu pažnju i algoritmi precizno mjere gdje zastanemo pogledom. Naša pažnja postala je resurs koji se traži i prodaje. No prosječni korisnik dnevno provjeri telefon 96x i biva prekinut obavijestima više od 100x. Ako se to dogodilo dok čitate ovaj članak, 63% vas reagiralo je u roku od minute, a svakom prekidu treba oko 23 minute da ponovno pronađe fokus. Čini li vam se to produktivnim?
Ako vam je misao upravo odlutala – to je u redu
Vaš mozak nije nepažljiv, već preopterećen. Multitasking se povećao za 84% od 2016. godine, a učestalost prebacivanja između zadataka gotovo se udvostručila. Ako ste danas na mrežama proveli više od 3 h, imate 28% veću vjerojatnost poteškoća s pažnjom u offline svijetu. Budete li tako dugotrajno nastavili, učinkovitost radne memorije smanjit će vam se za 11%, otežati filtriranje distrakcija i povećati emocionalna reaktivnost. Amigdala postaje preosjetljiva, kontrola impulsa slabi, a mozak preusmjerava sustav nagrađivanja prema trenutnom zadovoljstvu. Time naše razumijevanje i kritičko mišljenje postaju prve žrtve.
Pažnja je temelj svijesti i naš najvažniji evolucijski alat
Zahvaljujući sposobnosti filtriranja podražaja, usmjeravanja fokusa na bitno i zadržavanja dok ne naučimo iz iskustva, čovjek je mogao preživjeti, stvarati i napredovati. Pažnja prema drugima i svijetu oko nas omogućila je povezivanje i razvoj društva. Ono na što ne obraćamo pažnju – za nas ne postoji.
Živimo u svijetu koji nagrađuje brzinu i angažiranost. Budnost, a ne prisutnost. Podržava spontanu pažnju – onu koja skače s podražaja na podražaj, hrani se ugodom i interesom, ali nas razvojno zadržava u mjestu. Ono što nam se smanjuje (i nedostaje) jest voljna pažnja – ona koja se temelji na vrijednostima, odluci, trudu i odgovornosti. Voljna pažnja nije pitanje koncentracije, nego integriteta – izbora zadržati se u onome što je bitno, makar bilo neugodno ili teško. Svaki put kada svjesno usmjerimo fokus, oblikujemo stvarnost i time utječemo na svijet kojem pripadamo.
Zato je briga o našoj pažnji danas više od psihološke funkcije; ona je moralna i društvena odgovornost.
Hvala na pažnji!
