Tri su ključne teme koje će oblikovati budućnost: evaluacija AI sustava, razvoj suverenih i privatnih AI rješenja te nadolazeća regulacija. Brando Koch – Direktor tvrtke Intelligentia – Osijek
Brando Koch osnivač je i direktor tvrtke Intelligentia, koja se bavi razvojem, istraživanjem i primjenom tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji. Odluku da se upusti u svijet poduzetništva donio je vrlo rano — već na drugoj godini studija na FERIT-u, gdje je samoinicijativno počeo učiti o umjetnoj inteligenciji.
„Brzo sam prepoznao ogroman potencijal umjetne inteligencije pa sam ostatak studija posvetio usavršavanju znanja u područjima obrade teksta (natural language processing) i obrade slika (computer vision). Nakon završetka fakulteta, uvidjevši široke mogućnosti primjene umjetne inteligencije u industriji, poduzetništvo se pokazalo kao jedini logičan izbor.
U industriji koja je ovako konkurentna ponekad je teško pronaći vrijeme za sebe, no mogu reći da su sport, boravak u prirodi, druženje s prijateljima i dobra knjiga neke od stvari kojima se volim posvetiti izvan posla. Od sportova sam prije nekoliko godina zavolio kitesurfing, koji sam otkrio na otoku Braču“ – priča nam Brando Koch.
U svojim nastupima često govorite o aktualnim trendovima u umjetnoj inteligenciji i automatizaciji poslovnih procesa. Koje su tehnologije obilježile 2025.? Mogu li sve te promjene poduzetnici, pa i građani, uspješno pratiti?
Od tehnologija koje su obilježile 2025. godinu ističu se agentski AI sustavi te značajan napredak u performansama umjetne inteligencije za obradu videozapisa. AI agent predstavlja sustav koji koristi jezične modele umjetne inteligencije, poput onih arhitekturom sličnih ChatGPT-u, kako bi samostalno odlučivao o postupcima i redoslijedu izvršavanja zadataka uz pristup različitim alatima. Jedan jednostavan primjer agentskog sustava mogao bi biti sljedeći: zamislite da ChatGPT-u omogućite pristup svom kalendaru, internetu te web-stranicama Booking.com i Croatia Airlinesa, i zadate mu zadatak da vam organizira ljetovanje u Dubrovniku u srpnju. AI bi u tom slučaju morao djelovati poput čovjeka – provjeravati slobodne datume, usklađivati termine smještaja i letova, potvrđivati s vama uži izbor, obaviti kupnju karata i dogovoriti vrijeme dolaska sa smještajem. Takav je sustav danas moguće ostvariti upravo tehnologijom AI agenata. Tehnologija AI obrade videozapisa također je doživjela velik napredak ove godine, osobito u području generiranja videa na temelju teksta. Danas je dovoljno tekstualno opisati željeni videozapis, a umjetna inteligencija može ga u potpunosti generirati. Među istaknutim primjerima takvih sustava su Sora 2 (OpenAI) i Veo (Google).
Aktivno sudjelujete u organizaciji AI Meetup Osijek događaja i zalažete se za razvoj lokalne AI zajednice te jačanje potencijala Osijeka i Osječko-baranjske županije u području inovacija i naprednih tehnologija. Čime se Vaša tvrtka bavi?
Tvrtka Intelligentia bavi se razvojem, istraživanjem i primjenom tehnologija umjetne inteligencije. Naši počeci temeljili su se na naprednim metodama obrade prirodnog jezika (engl. Natural Language Processing), još prije pojave ChatGPT-a, dok se danas fokusiramo na širi spektar tehnologija generativne umjetne inteligencije i razvoja AI agenata. Našim klijentima pružamo cjelovitu (end-to-end) uslugu – od razrade poslovne ideje i izrade AI sustava do njegove implementacije i puštanja u rad (najčešće u jednom od oblaka, poput AWS-a). Od samih početaka aktivno sudjelujemo u dijeljenju znanja i iskustava stečenih u radu s ovom tehnologijom, bilo kroz suradnju s obrazovnim institucijama i fakultetima, bilo kroz društvene događaje i konferencije, poput AI Meetupa Osijek, čiji smo suorganizatori.
Najveća vrijednost nije u potpunoj automatizaciji, nego u prilagođavanju poslovnih procesa tehnologiji – a ne obrnuto.
Povod za naš razgovor bio je drugi ovogodišnji AI Meetup Osijek, u organizaciji BIOS-a i Intelligentia d.o.o., stanara BIOS-a. Nakon prvog AI Meetupa i Gaming Meetupa u travnju, ovaj rujanski događaj označio je treći BIOS-ov meetup u 2025. godini, osmišljen kao pregled najvažnijih događanja u području umjetne inteligencije. Kakav je Vaš uvid u trenutno stanje tehnologije, praktične alate i stvarne izazove koji prate njezinu primjenu u poslovnim i kreativnim industrijama?
U proteklih godinu dana svjedočimo rekordnom porastu usvajanja umjetne inteligencije. AI postaje sve dostupniji te sve snažnije integriran u svakodnevni život. Fokus se sve više usmjerava na tzv. AI agente – sustave koji samostalno donose odluke i koriste alate za izvršavanje složenih zadataka. Ključni izazov njihove primjene jest nadzor: ako AI agente ne možemo pratiti i mjeriti, ne možemo ih niti unaprijediti. Važno je pritom razumjeti da potpuna automatizacija gotovo ne postoji – najveća vrijednost leži u pravilnom prilagođavanju poslovnih procesa tehnologiji, a ne obrnuto. Istodobno se pojavljuju novi trendovi poput inženjeringa konteksta (engl. context engineering) i razvoja podagenata, koji omogućuju modularnije i fleksibilnije sustave. S korisničke strane, korisničko iskustvo (UX) postaje presudno – ključno je pitanje kako oblikovati suvremene oblike interakcije s AI sustavima, bilo putem teksta, govora ili radnih tokova (workflowa). Poslovno okruženje iznimno je dinamično: ulaganja u AI i dalje rastu, što se jasno vidi kroz pojavu novih tipova startupa s dosad nezabilježenim stopama rasta prihoda te osvajanja kako novih, tako i postojećih tržišta. Značajan napredak vidljiv je i u području robotike te automatizirane obrade dokumenata. U pozadini svega ističu se tri ključne teme koje će oblikovati budućnost: evaluacija AI sustava, razvoj suverenih i privatnih AI rješenja te nadolazeća regulacija.
Vjerujem da tehnološke tvrtke mogu ostvariti značajne povrate na ulaganja u području generativne umjetne inteligencije jer je primjena ove tehnologije danas znatno olakšana dostupnošću naprednih modela tvrtki poput OpenAI-ja i Googlea. Potaknuo bih sve organizacije da aktivno ulažu u razvoj posebnih odjela posvećenih usvajanju ove tehnologije u sve poslovne procese.
Kao netko tko prati stanje AI tehnologije, koje biste savjete dali tvrtkama koje tek započinju s implementacijom umjetne inteligencije u svoje poslovanje?
Naše iskustvo u suradnji s kompanijama iz različitih industrija ukazuje na jedno veliko NE i jedno veliko DA.
DA – aktivno pratite nove AI proizvode koji izlaze na tržište i relevantni su za vašu industriju. Testirajte ih, koristite one najbolje – višestruko će vam se isplatiti.
NE – nemojte slijepo vjerovati umjetnoj inteligenciji niti je primjenjivati na probleme koji zahtijevaju apsolutnu točnost, bez provjere rezultata koje daje.
U svom nastupu istakli ste veliki potencijal u primjeni AI agenata. Spomenuli ste razvoj „agentskog AI-ja“ koji može samostalno rješavati složene zadatke. Koliko smo, po vašem mišljenju, blizu stvarnoj primjeni takvih sustava u svakodnevnom poslovanju? Ili će čovjek uvijek biti potreban?
AI agentski sustavi već su danas u širokoj primjeni – najčešće ih susrećemo u niskorizičnim područjima, primjerice u obliku AI asistenata poput Manusa i GenSparka. Budući da je tehnologija AI agenata još u povojima, postoje brojni izazovi u njihovoj primjeni, poput toga kako potvrditi njihovu točnost, kako pouzdano nadzirati njihov rad te kako im osigurati valjana prava pristupa. No u jedno možemo biti sigurni: ovo nije samo „godina“ AI agenata – pred nama je desetljeće AI agenata.
Tvrtke mogu ostati relevantne ako postanu aktivni usvajatelji ove tehnologije u svojim poslovnim procesima te kroz kontinuirano obrazovanje o njezinoj primjeni. Što se tiče rasprave o tome „hoće li čovjek biti potreban“, smatramo da dolazak umjetne inteligencije možemo usporediti s dolaskom električne energije – svaka će se industrija transformirati, ali to ne znači da čovjek neće biti potreban, već da će se poslovi jednostavno preoblikovati.
AI alati su sve moćniji, posebno za developere. Očekivanja od AI alata su sve veća. Robotika se nezaustavljivo razvija. Do kojih granica će ići ovi procesi?
U svijetu umjetne inteligencije još se ne nazire zona zasićenja, odnosno granica ove tehnologije. Primjerice, veliki jezični modeli (poput arhitekture na kojoj se temelji ChatGPT) i dalje postaju sve napredniji kako koristimo snažnija računala i učimo ih na sve većim količinama podataka. Nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li uskoro biti potreban novi tehnološki iskorak ili će izgradnja još većih podatkovnih centara ponovno pomaknuti granice – budućnost će pokazati. Važno je, međutim, istaknuti da je i u svom sadašnjem obliku ova tehnologija znatno ispred razine njezine stvarne primjene, ponajprije zbog nedostatka dovoljnog broja stručnjaka s potrebnim znanjem i iskustvom za njezinu učinkovitu upotrebu.
AI agenti više nisu eksperiment – oni su već dio poslovne svakodnevice.
Spomenuli ste da je regulacija AI nužna jer ona ima svoje pozitivne, ali i negativne strane. Što je sve potrebno regulirati?
Kako su modeli umjetne inteligencije trenirani na velikom dijelu javno dostupnog interneta, koji sadrži i sadržaje zaštićene autorskim pravima, postavlja se pitanje – krše li ovi modeli autorska prava? Zbog iznimno brzog razvoja ove tehnologije, teško ju je pravovremeno obuhvatiti odgovarajućim regulativama, što stvara brojne izazove. Istodobno, ako regulacija previše uspori njezin razvoj, svaka zemlja koja je usvoji dovodi se u nepovoljan položaj u današnjem napetom geopolitičkom okruženju. Pravi put naprijed u smislu regulacije nije jasan, ali to ne znači da ne bismo trebali pokušati.
Može li i kako doći do zlouporabe korištenja AI-ja prema svima nama, ne samo tvrtkama, već i prema nama kao građanima. Vidite li tu neke opasnosti?
Naravno — kao i svaka druga revolucionarna tehnologija — može se koristiti u dobre, ali i u loše svrhe. Kada govorimo o rizičnim primjenama, možemo istaknuti nekoliko važnih primjera. Generativna umjetna inteligencija iznimno vješto barata jezikom te, primjerice, može omogućiti manipulativno oblikovanje javnog mnijenja na društvenim mrežama putem masovnih lažnih profila. Umjetna inteligencija također se može prilagođavati novim situacijama i okruženjima s kojima se ranije nije susrela, što bi u budućnosti moglo dovesti do razvoja novih vrsta računalnih virusa. Naposljetku, nepotrebno je dodatno objašnjavati rizike povezane s njezinom vojnom primjenom.
U jedno možemo biti sigurni: ovo nije samo „godina“ AI agenata – pred nama je desetljeće AI agenata.
Koje konkretne prilike vidite za tvrtke Osječko-baranjske županije u primjeni umjetne inteligencije, s obzirom na rastući interes i lokalni potencijal koji ste istaknuli?
Vjerujem da tehnološke tvrtke mogu ostvariti značajne povrate na ulaganja u području generativne umjetne inteligencije jer je primjena ove tehnologije danas znatno olakšana dostupnošću naprednih modela tvrtki poput OpenAI-ja i Googlea. Potaknuo bih sve organizacije da aktivno ulažu u razvoj posebnih odjela posvećenih usvajanju ove tehnologije u sve poslovne procese.
Kako procjenjujete da će se Europa, a posebno Hrvatska, pozicionirati u globalnoj utrci za razvojem i primjenom AI tehnologija?
Europa je trenutačno vodeća kad je riječ o raspravi oko regulacije umjetne inteligencije, što neki smatraju prednošću, a drugi nedostatkom. Smatram da Europa, a posebno Hrvatska, ni u kojem pogledu ne zaostaje za drugim zemljama kad je riječ o sposobnosti naših ljudi. Ključno je usmjeriti se na gradnju povoljne poslovne klime koja privlači, obučava i zadržava vrhunske stručnjake.
Osijek ima znanje i potencijal za AI budućnost.
Što mislite kakva je budućnost tvrtke poput Vaše i na čemu će tvrtke poput Vaše ostvariti prihode? Vaši planovi za budućnost.
Mala i srednja poduzeća najviše će profitirati primjenom ove tehnologije za automatizaciju i unaprjeđenje poslovnih procesa, kao i razvojem novih, revolucionarnih proizvoda koji bez nje ne bi bili mogući. Pomicanje granica same tehnologije još će neko vrijeme ostati privilegij onih koji raspolažu najvećim kapitalom i količinama podataka – tehnoloških divova i akademskih institucija koje s njima surađuju. Planovi tvrtke Intelligentia usmjereni su na aktivno praćenje i doprinos razvoju i primjeni ove tehnologije, uz poseban naglasak na zaštiti privatnosti korisničkih podataka te suverenosti korištenih AI modela.
