Jeste li i vi jedna od onih osoba koje neprestano preispituju prošle situacije? Sigurno iznova i iznova u mislima ponavljate scenarije što je bilo, a što ste mogli bolje. To je poznato kao ruminacija ili preživanje. Riječ je o obliku negativne meditacije koja vas može spriječiti u napretku i ostvarenju ciljeva jer pamćenjem događaja iz prošlosti izazivate iste negativne emocije u sadašnjosti. Možete sami sebe kazniti za taj jaz koji postoji između ideala i stvarnosti. Krivite sebe što niste organiziraniji, ambiciozniji, pametniji, discipliniraniji itd. Promišljanje o pogreškama iz prošlosti nije samo neugodna aktivnost, već je povezana i sa smanjenjem sposobnosti rješavanja problema, povećanom tjeskobom, pa čak i depresijom. No ne brinite se, dobra je vijest da ovoj aktivnosti vrlo lako možemo stati na kraj.
Prvi je korak prepoznavanje okidača
Lakše je ako napravite popis onoga što se događalo od posljednjeg puta kada ste doživjeli nešto o čemu često razmišljate.
Popis okidača obično uključuje:
- Uzimanje lošeg financijskog savjeta.
- Veliku promjenu u karijeri.
- Suradnju s ljudima kojima niste vjerovali.
- Suradnju s ljudima koji su se činili pametniji od vas.
Riješite to distanciranjem
Stvorite malo prostora između sebe i misli koju toliko kritizirate. To je tehnika koja vrlo dobro djeluje u meditaciji kako biste stekli jasnoću o stvarnosti. Naprimjer, ako imate tendenciju da razvijete anksioznost kad preispitate vrijeme kada niste uspjeli dovršiti zadatak, obratite pažnju na svoje razmišljanje. Umjesto da mislite “Nisam kompetentan”, promijenite svoj unutarnji govor u nešto poput “Imam osjećaj da nisam kompetentan”. Možete čak stvoriti više prostora govoreći “Moj um ima osjećaj da nisam kompetentan.” To će vam pomoći da prepoznate da bez obzira na to koliko su vaše misli moćne (jer utječu na vašu stvarnost), vi niste one. Utvrdite da je nemoguće željeti da sve prođe savršeno. A opsjednutost nečim što ne može biti samo je gubljenje vremena. U ovom slučaju i energija koju možete uložiti za poboljšanje.
Razlikujte ruminaciju od učenja
Pregled prošlih događaja sjajan je način da se naučite poboljšati. No što više ruminirate, ruminacija postaje izvor tjeskobe, a ne učenja. Primjerice, studija objavljena u Journal of Social & Clinical Psychology otkrila je da je ženama koje imaju tendenciju ruminiranja trebalo mjesec dana duže od prosječne osobe da bi potražile pomoć nakon otkrivanja abnormalnosti u dojkama. Da biste preusmjerili um s ruminacije na učenje, jednostavno se zapitajte: “Koja je trenutno najbolja odluka?” Započnite s prvim korakom. Nije važno je li savršen ili tako detaljan koliko može biti. Ovo je izuzetno korisno za ljude koji su perfekcionisti i koji su paralizirani strahom ili tjeskobom zbog ponovne pogreške.
Trenirajte svoj um da se distancira
Čim utvrdite da je vaš um ušao u stanje “misaonog preživača”, fizički se odvratite na nekoliko minuta. Usredotočite svoj um na neku drugu aktivnost koja zahtijeva vašu pažnju. To bi moglo biti čišćenje pristigle pošte, popunjavanje izvještaja o troškovima ili čak odlazak u šetnju. Kad završite, vratite se zadatku koji ste radili prije nego što vam je um počeo razmišljati o pogreškama iz prošlosti. Joga ili meditacija još su jedan sjajan način treniranja uma. Nemoguće je zaustaviti misli koje vam nudi vaš um. Upravo meditacijom možete uvježbati svoj um da pazi na misli, ispravno ih prepoznaje i odvaja od stvarnosti te konačno vraća svoj um u sadašnjost. U konačnici je ovo (vraćanje vašeg uma u sadašnjost) upravo ono što vaš um treba učiniti kada promišljate.
Potražite pogreške u svom razmišljanju
Ponekad se ruminacija aktivira pogreškama u našem kognitivnom procesu. Problem je u tome što obično nismo dobri u otkrivanju tih pogrešaka – osobito kada već “preživamo”, jer ono već zamagljuje naše razmišljanje. U ovom je slučaju rješenje razviti dobro razumijevanje pogrešaka u svojoj logici unaprijed. Obratite pažnju na to što vaša logika nalaže u ovim trenucima da bi vam bilo jasnije što se događa u trenucima tjeskobe.
Primjerice, Alice Boyes, doktorica kliničke psihologije i autorica knjige Healthy Mind Toolkit daje nam osobni primjer u knjizi. “Često se prilikom čitanja e-maila vezanih uz posao suočim s jednom ili dvjema izjavama koje me živciraju. Kao rezultat toga, na kraju poništim ili pogrešno protumačim ostatak poruke. Ali kako sam svjesna ovog obrasca, naučila sam ne razmišljati o svojim prvim dojmovima. Umjesto toga, sljedeći dan ponovno čitam poštu i shvaćam da je moj prvi dojam bio pogrešan.”
Druga kognitivna pogreška je obično veliko očekivanje od nas samih ili pogrešno tumačenje očekivanja drugih. Skloni smo podcijeniti mogućnost da ljudi jednaki ili sposobniji od nas također imaju problema s prihvaćanjem. Ako počnete razmišljati o tuđem ponašanju i tom ponašanju pripišete uzrok, barem uzmite u obzir mogućnost da je vaše objašnjenje uzroka pogrešno. Ili prihvatite mogućnost da možda nikada nećemo saznati pravi razlog. Potonje je izvrstan način da se iz zamišljenih razloga izbjegne zamka neprestanog misaonog preživanja.
Ruminacija je prilično čest problem. Više nego što bismo željeli priznati. Prvi korak u prekidanju ciklusa je prepoznavanje kada naš um počinje neproduktivno promišljati. Zatim nam pri ruci trebaju biti spremne strategije kojima ćemo vratiti svoj um u sadašnjost. Za ovaj je trening potrebno malo više vremena, no on će vam pomoći da povećate svoju produktivnost i emocionalnu dobrobit. Vrijeme je da promijenite svoj mentalitet iz “Trebao bih …” u “Najbolje što sada mogu učiniti…”
Izvor: Entrepreneur
