Uočavam po postavljenim pitanjima na društvenim mrežama kako mali poduzetnici često ne razumiju pojam temeljnog kapitala ni posljedice koje iz temeljnih uloga proizlaze. Štoviše, nerijetko ulagači nisu niti uložili trud da saznaju koje im obveze i prava pripadaju s osnove temeljnog uloga, već samo potpišu dokumente koji su im servirani. Moja je preporuka da se u posao ne ulazi na prečac ni s najboljim prijateljem ili supružnikom jer međuljudski odnosi u slučaju poslovnih poteškoća začas budu narušeni. Nerijetko je i obrnuto: zbog poremećenih odnosa, trpi i propada dobar posao.
Najčešći oblici poduzeća
Mali poduzetnici najčešće osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću – d.o.o. i jednostavni d.o.o. – j.d.o.o. Oba oblika su društva kapitala, što znači da ulagači ulaze u društvo svojim kapitalom, a ne osobnošću. Porijeklo kapitala je poznato kroz registraciju na Trgovačkom sudu, a u društvu je sudjelovanje definirano tim poslovnim udjelima. Osnivači društva imenuju upravu, direktora ili više njih, koji ne mora uopće imati udjel u poduzeću, ali ga može imati. Ove dvije funkcije niti se uvjetuju, niti se isključuju. Osnivačima pripada udjel u dobitku, a direktor je nositelj prava i obveza u ime društva te ga zastupa u pravnom smislu.
Partnerski odnos
Takav ne može biti definiran na način da je, primjerice, jedan partner osnivač, a drugi direktor, jer je jasno da bi u tom slučaju prvome pripadala zarada, a drugome zastupanje i eventualno pravo na plaću i to samo u slučaju zapošljavanja u društvu. Direktor odgovara skupštini društva, a nju čine svi osnivači. Glasovi ovise o udjelu osnivačkog kapitala u ukupnom kapitalu društva. Svi međusobni odnosi osnivača se pravno ugovaraju putem društvenog ugovora prilikom osnivanja poduzeća, koji se naknadno može mijenjati prema načinu koji je u tom prvom definiran.
U malom poduzetništvu najčešća je situacija da je ista osoba osnivač i direktor poduzeća, pa tu nema nikakvih dvojbi: na osnovi udjela pripadat će mu dobit, a ako nije nigdje drugdje prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje, direktor će morati sklopiti ugovor o radu s poduzećem i ono će plaćati doprinose barem na obveznu mirovinsku osnovicu za direktore.
Osnovna pravila o osnivanju društava:
S minimalnim temeljnim kapitalom od 20.000 kn može se osnovati d.o.o., a s minimalno 10 kn j.d.o.o. Za ovo potonje je definirano da osnivača može biti najviše pet i da može imati samo jednog direktora, dok za d.o.o. nema takvih ograničenja.
Svako društvo osnivano s osnivačkim udjelom manjim od 20.000 kn, može jedino biti registrirano kao jednostavno društvo i takvo će i ostati sve dok se ne doregistrira u d.o.o. pred Trgovačkim sudom i ne dopuni udjel do minimalne svote za d.o.o. Svaki član uprave treba razmišljati o svojoj obvezi plaćanja doprinosa, pa savjetujem dobro proučiti temu i sve različite kombinacije koje postoje.
U poslovanju, oba društva posluju po posve istim pravilima, sve do trenutka raspodjele dobiti: dok osnivači d.o.o. mogu isplatiti cijelu dobit, osnivači j.d.o.o. moraju ¼ staviti u obveznu pričuvu.
