Svakodnevno smo suočeni s vijestima i novostima u vezi utjecaja koronavirusa na tvrtke, kao i sa suzbijanjem tog utjecaja. Kratkoročne posljedice već su vidljive. Kako će se situacija razvijati i u kojoj mjeri će koronavirus ostaviti posljedice na globalno gospodarstvo, to nitko ne zna.
Situacija se mijenja iz dana u dan, pa i vremenski odmak otkad je ovaj tekst napisan do trenutka njegova izlaska definitivno nosi neke svoje izazove. No ono što sada trebamo jest prilagoditi se novonastaloj situaciji i upravljanjem rizikom osigurati da nabava i lanac opskrbe nastavljaju ispunjavati svoju zadaću u poduzećima koja posluju, odnosno planirati kako će se nastaviti poslovanje kad kriza prođe.
Poslovanje se mora nastaviti unatoč koronavirusu
Istraživanje koje je provela Boston Consulting Grupa pokazalo je da je tek 1/4 tvrtki spremna na krizne situacije poput ovih s Covidom-19. Kako bi olakšali poslovanje, naveli su 7 glavnih smjernica, odnosno preporuka, za što bezbolniji nastavak poslovanja:
- Komunicirati jasno i često.
- Osnovati tim za krizno upravljanje.
- Spoznati nove potrebe kupaca i odgovoriti na njih kako bi se očuvali lanci opskrbe.
- Procijeniti rizik za poslovanje, posljedice na novčani tijek te poslovne performanse.
- Tvrtke kao dio sveukupnog rješenja.
- Iskoristiti načela žilavosti u osmišljavanju korporativnih politika.
- Pripremiti se za iduću krizu.
Više o samim smjernicama potražite u članku koji je objavljen na stranicama BCG-a.
Što to znači za nabavu i lanac opskrbe?
Kontinuirani je zadatak nabave osigurati nesmetanu dobavu roba i usluga u određenoj količini i kvaliteti, u traženom roku po prihvatljivoj cijeni. To je i u uvjetima redovnog poslovanja vrlo izazovno i zahtjevno. Situacija postaje kompleksnija kada se dogodi nešto kao što je sada slučaj s utjecajem koronavirusa. Jedan od elemenata strateške nabave jest upravljanje rizicima i definiranje strategija za ublažavanje rizika. No u praksi je jasno da često tvrtke nemaju takvu strategiju, već reagiraju tek kada rizik nastane.
Što su rizici?
Rizik je uvijek predstavljao potencijalnu opasnost gubitka nečega što ima vrijednost. Riječ “rizik” potječe iz srednjovjekovne Italije i znači opasnost, štetu ili smion pothvat. Rizik je stanje u kojem odluka ima više od jednog mogućeg ishoda i u kojem je vjerojatnost svakog specifičnog rizika poznata ili se može ocijeniti. Ljudi se različito odnose prema riziku; neki su spremni ulaziti u manje rizika, a drugi u više. Poduzeća prvo moraju razumjeti rizike koje preuzimaju da bi mogla njima pravilno upravljati. Premda su svi poslovni rizici u većini slučajeva i financijski rizici, jer imaju financijske posljedice, zbog nekih specifičnosti poslovnih rizika treba ih posebno analizirati.
Zanemarivanje rizika jedan je od najvećih uzroka loših odluka
Iako je rizik sastavni dio poslovanja, potrebno je znati upravljati rizikom kroz donošenje odluka temeljenih na analizama. Upravljanje rizicima je proces kojim se identificiraju, procjenjuju i obrađuju rizici te se vrši nadgledanje rizičnih aktivnosti. Upravljanje rizicima ne nastoji eliminirati rizike, već stvoriti okružje u kojem se mogu donijeti optimalne poslovne odluke uzimajući u obzir identificirane rizike i posljedice koje oni mogu izazvati. Nakon što se rizici identificiraju i prođu navedene procedure, važno je izabrati odgovarajuću metodu koja će na najbolji mogući način efikasno ukloniti ili kontrolirati izloženost rizicima. Nakon provedene procjene rizika i analize posljedica, poduzeća mogu iskoristiti neke od osnovnih metoda vezanih za smanjenje negativnih posljedica rizika. Odgovori na rizike uključuju sljedeće metode: izbjegavanje rizika, transfer rizika, upravljanje gubitkom, razvrstavanje sredstava, prihvaćanje rizika.
