Budući da su milenijalci sada najbrojnija demografska skupina, puno vremena provodim istraživajući njihove karakteristike i raspravljajući o njima. Ono što je najzanimljivije jest to što oni radije troše novac na iskustva, umjesto na stvari. “Milenijalci ne troše novac na automobile, televizore i satove”, rekao je za CNBC Taylor Smith, CEO i suosnivač tvrtke Blueboard. Ovu je izjavu potkrijepila i studija Harris grupe koja je otkrila da 72 posto milenijalaca najradije troši novac na iskustva, no činjenica jest da se to ne odnosi samo na njih.
Istraživači su proučavali načine na koje ljudi mogu rasporediti novac kako bi bili sretniji. Pretpostavka je bila da bi trošenje novca na materijalne stvari povećalo razinu sreće jer je imovina trajnija od iskustva, no dvadesetogodišnje istraživanje dr. Thomasa Gilovicha, profesora psihologije na Sveučilištu Cornell, došlo je do suprotnih zaključaka. Dr. Gilovich jedan je od istraživača koji vjeruju u Eastrelin paradoks, fenomen prema kojem novac, nakon što su zadovoljene naše osnovne potrebe, uvećava našu sreću do određene točke samo u određenim slučajevima.
1. Sreća prouzrokovana materijalnim stvarima brzo blijedi
“Jedan od neprijatelja sreće je prilagodba. Kupujemo stvari kako bismo se usrećili i uspijevamo u tome. Ali samo nakratko, jer su nam nove stvari uzbudljive samo u početku”, kaže dr. Gilovich.
Psiholozi to nazivaju “hedonističkom prilagodbom”. Drugim riječima, uzbuđenje oko novog automobila, iPhonea ili sjedeće garniture brzo će izblijedjeti i pasti u drugi plan jer tê stvari postaju dio našeg svakodnevnog života. Iskustva poput putovanja, posjeta likovnim izložbama ili novom restoranu postaju dio našeg identiteta, što nam donosi veće zadovoljstvo.
“Naša iskustva čine veći dio našeg identiteta nego što to čini posjedovanje materijalnih dobara”, kaže Gilovich. “Mogu vam se stvarno sviđati vaše materijalne stvari. Možete čak misliti da je dio vašeg identiteta povezan s njima, no unatoč tome one ostaju odvojene od vas, dok su vaša iskustva zaista dio vas. Mi smo zbroj naših iskustava.”
2. Iskustva definiraju našu svrhu i interese
Naše svakodnevne aktivnosti trebaju biti vođene našom svrhom i interesima, a ne materijalnim stvarima.
Razmislite o tome na sljedeći način. Recimo da je vaš najdraži glazbenik Bruce Springsteen. Iako imate sve njegove albume i neke suvenire poput majice s njegovim likom ili postera, tê stvari ne mogu nadmašiti prisustvo na njegovom koncertu, zar ne? Zapravo, kada bi vam netko ponudio ulaznicu u prvom redu u zamjenu za sve vaše suvenire Brucea Springsteena, vjerojatno biste tu ponudu prihvatili istog trena.
3. Stvari ne razvijaju društvene odnose
“Mi konzumiramo iskustva u direktnom odnosu s drugim ljudima. I nakon što odu, oni ostaju dio priča koje pričamo jedni drugima”, objašnjava Gilovich.
Povezujete li se više s drugim ljudima dok razgovarate o materijalnim stvarima ili o iskustvima? Pomislite opet na Brucea Springsteena. Kada se susretnete s drugim obožavateljem, osjećate određenu povezanost s tom osobom. Možete razgovarati o njegovoj glazbi, koncertima na kojima ste bili i o tome koliko je njegova glazba pozitivno utjecala na vaš život. To vam se čini kao dublji i zanimljiviji razgovor nego neki o automobilima, uređajima, garderobi ili čak o Bossovim suvenirima, zar ne?
4. Mnogo duže pamtimo iskustva
Iako su iskustva naizgled stvorena da budu prolazna, ona, zahvaljujući osjećaju iščekivanja, pružaju visoku razinu uzbuđenja i dugo ih pamtimo.
Vratimo se opet Springsteenu. Čujete kako dolazi u grad pa u svoj kalendar zabilježite ne samo dan koncerta već i dan kada ćete ulaznice moći kupiti po povoljnijoj cijeni. Iščekujete kupnju ulaznica, a zatim, nakon što ste osigurali ulaznice, iščekujete dan koncerta. Odlazak na koncert predstavlja cjelovito iskustvo, a ne samo jedan trenutak.
5. Iskustva vas uvode u potpuno novi svijet
Za razliku od stvari, putem iskustva upoznajete nove perspektive, životne lekcije i važnost zahvalnosti. Uzmite, primjerice, putovanje. Ako živite u New Yorku i putujete u Zapadnu Virginiju, možda shvatite prednosti i nedostatke života u Velikoj jabuci. Iako je tamo kulturni život bogat, javni prijevoz razvijen i nude vam se mnoge aktivnosti, izlet na jug pridonio je tome da više cijenite prirodu, tišinu i ljepotu vedrih, zvjezdanih noći. Takvim putovanjima bolje razumijete kulturološke razlike i učite biti promišljeniji, suosjećajniji, ponizniji ili zahvalniji.
6. Pretjerano gomilanje stvari
Imate li garažu punu stvari? To sakupljanje nepotrebnih stvari koje nikad nećete koristiti zapravo može naštetiti vašem mentalnom zdravlju. Domovi puni nepotrebnih stvari povećavaju razinu stresa.
7. Nije zabavno “držati korak” sa susjedima
“Tendencija da se ‘drži korak’ sa susjedima izraženija je kada su u pitanju materijalna dobra”, kaže Gilovich. To je zato što je, prema istraživanjima Ryana Howella i Grahama Hilla, lakše uspoređivati materijalna dobra nego iskustva. “Sigurno nam smeta ako smo na odmoru i vidimo ljude koji odsjedaju u boljem hotelu ili lete zrakoplovom u prvoj klasi. No to ne stvara toliku zavist kao kada smo ‘nadmašeni’ materijalnim dobrima.”
Drugim riječima, trošenje novca na iskustva može umanjiti takvu vrstu zavisti što znači da ćemo, u konačnici, biti zdraviji i sretniji.
Izvor: Entrepreneur
