Ana Bertić: “Turizam doživljava velike promjene i većinom je baziran na iskustvenim doživljajima”

Covid-kriza stvorila je velike promjene u navikama domaćih i stranih turista koji svoju pažnju usmjeravaju prema manjim destinacijama kako bi se osjećali sigurno.

kontinentalni-turizam

Vjerojatno ste čuli za Božićnu priču obitelji Salaj, koju je do ovako uspješnog projekta šest godina razvijala Ana BertićTime4Tales.

Ana Bertić živi na relaciji Hrvatska – Slovenija – Švedska, a više od 10 godina bavi se razvojem kontinentalnih destinacija kroz posebne oblike turizma kao što su tematski parkovi i manifestacije. Do sada je realizirala projekte na domaćem i inozemnom tržištu koji su se pretvorili u dugoročne turističke destinacije koje oduševljavaju posjetitelje.

 

Kao stručnjakinja koja se već desetljećima bavi turizmom, kakve promjene vi primjećujete u posljednjih godinu dana?

Covid-kriza stvorila je velike promjene u navikama domaćih i stranih turista koji svoju pažnju usmjeravaju prema manjim destinacijama kako bi se osjećali sigurno. Sve je veći broj turista koji često putuju u mikro sredine, žele se upoznati s običajima i kulturom lokalnog stanovništva te zabavno i kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme.

Njihova putovanja su mirna, bez žurbe i bez strogo planiranih aktivnosti. Takav oblik turizma se u svijetu naziva slow travel i u razvijenim državama nije novost. Strahovi koji su zavladali među poduzetnicima u turizmu su opravdani jer je kontinentalni turizam kod nas bio na slabo postavljenim temeljima. Mnogi su i prije jedva preživljavali, a sada zatvaraju svoje ruralne destinacije i odustaju od prvobitnih ideja temeljenih na konvencionalnom turizmu. To je šteta jer iako je ova pandemijska kriza utjecala na dosadašnje planove, donijela je i nove prilike, posebno u ruralnom turizmu.

Prizor iz tematskog igrališta Začarani vrt

Kako ste se vi počeli baviti turizmom? Koliko nam je poznato, vi ste u izrazito razvojnoj fazi…

Već dugo se bavim sada sve popularnijim trendom turizma baziranim na iskustvenim doživljajima. Moji prvi koraci u turizmu započeli su 2006. godine, kad sam u malom ličkom selu Mušaluk sagradila kuću za odmor za iznajmljivanje. Od 2010. godine, za tada sve poznatiju manifestaciju Božićnu priču u Čazmi, angažirana sam da pomognem organizirati predstojeću manifestaciju, a ostala sam punih 6 godina. Iskušala sam sve izazove koje takav projekt može donijeti, a rezultati su bili mjerljivi u svakom segmentu. Broj posjetitelja u tom periodu se s 25.000 popeo na gotovo 80.000, što je bila velika potvrda da moj rad itekako ima smisla. Strastveno sam se zaljubila u energiju koju donose zadovoljni posjetitelji i zbog želje za napretkom 2016. godine je nastala moja prva velika manifestacija Božićna Bajka Slovenije kod Celja. Tada sam prvi puta primijenila svoje iskustvene tehnike ambijentalnog postavljanja lampica, a sve to rezultiralo je time da je Božićna bajka Slovenije unikatan događaj na kojem se posjetitelji šetnjom kroz manifestaciju iznova oduševljavaju. Projekt je u začetku i 2019. godinu završili smo s 40.000 posjetitelja te svake godine bilježimo snažan rast od gotovo 30%.

Promjene koje doživljavamo su neizbježne, a po mome mišljenju, što se tiče kontinentalnog turizma, promjene će biti pozitivne samo za one poduzetnog duha.

Ana Bertić

Koji su bili vaši najznačajniji projekti na koje ste najponosniji i što kažu posjetitelji na takav “experience based” turizam?

Svaki dosadašnji projekt pokazao je da posjetitelji žele doživljaj. Trebamo gledati da svojim uslugama dodamo vrijednost kroz dobru priču. Poseban projekt ostvarila sam na skandinavskom tržištu, za potrebe trgovačke kuće Mångfalden Hus I Turinge, Stockholm. Radi se o kompleksnom centru koji je muzej, dvorac, prezentator skandinavskog dizajna i trendovski centar u kojem kupuju i medijski istaknute osobe. Ideja je bila da ih u vrijeme njihovog tradicionalnog zimskog i božićnog prodajnog sajma na unikatan način istaknem od konkurencije kroz privlačnu priču. Pri tome sam pazila na tradiciju, kulturu, kulturološke posebnosti njihovih kupaca i navike.

Kakav učinak ima stvaranje takvih manifestacija na lokalnu zajednicu?

Benefiti koje takvim projektima postižemo za lokalne zajednice i sugrađane su značajni. Otvorili su se novi restorani, povećali smještajni kapaciteti, domaći gospodarstvenici sudjeluju s nama i ostvaruju dodatne profite. Mnogi su primjeri da se mladi ljudi odlučuju na otvaranje svojih djelatnosti i pridružuju se našim projektima, a prepoznatljivost destinacija značajno se istaknula od konkurencije.

Na koji način vlasnici mogu unaprijediti svoje turističke lokacije u Hrvatskoj da bi stalno privlačili posjetitelje?

Svi projekti koje realiziram osmišljeni su da budu cjelogodišnja destinacija. Konkretan primjer je projekt Začarano Selo u Sloveniji. Radi se o unikatnom igralištu za djecu koje je opremljeno tematskih kućicama za igru, ali koji istovremeno služi i kao dekoracija. Selo je puno izmišljenih likova i rekvizita koje posjetitelji mogu koristiti. Doživljaj smo upotpunili zabavnim pričama i animatorima, a sezonske dekoracije i manifestacije garantiraju aktivnosti cijelu godinu. Mi smo u Hrvatskoj navikli da turistima kao svrhu dolaska nudimo more, no što je s mjestima koja nemaju poznate prirodne atrakcije? Zagovornica sam izgradnje tematskih parkova jer oni, ako su dovoljno kvalitetni, dovode puno posjetitelja.

Jedan od deset tematski dekoriranih vrtova na manifestaciji Božićna Bajka Slovenije u parku Mozirski gaj

Koja je razlika u prilagođavanju u ovom Covid razdoblju u Sloveniji i Švedskoj u odnosu na Hrvatsku?

Pokazalo se da je brza reakcija na promjene ključan faktor. Ruralni dijelovi Švedske osim za domaće turiste vrlo su popularni i za turiste iz susjednih država, no unatoč Covid-krizi nisu zabilježili značajan pad. Mnogi pobornici dalekih putovanja okrenuli su se domaćem tržištu koje ih je dočekalo spremno zahvaljujući preporukama vlade koja ih je u samom početku upozorila da će ova kriza potrajati godinama i da će promjene biti trajne. U Hrvatskoj i Sloveniji je nažalost konkretna poruka struke izostala i samo su rijetke kontinentalne destinacije iskoristile Covid-krizu kao dodatni vjetar u leđa. Ostali su na neki način na čekanju, kao da će im “hold on” donijeti napredak.

Možete li nam dati 5 praktičnih savjeta iz svog iskustva za sve one koji se bave turizmom?

Moj savjet je neka se što prije angažiraju da svoje destinacije prilagode pandemiji kako bi mogli omogućiti posjetiteljima i gostima da se kod njih osjećaju sigurno. Važno je i nadopuniti destinacije kvalitetnim sadržajima u skladu s ciljnom skupinom koju žele privući te da se educiraju u skladu sa svojim djelatnostima kako bi bili spremni odgovoriti na sve izazove koje im novo tržište donosi. Važno je i da na lokalnoj razini surađuju kako bi jačali brend svoje destinacije i bili prepoznatljiviji na tržištu.

Svaki moj dosadašnji projekt pokazao je da posjetitelji žele doživljaj.

Ana Bertić

Za kraj, što predviđate u ovoj transformaciji turizma?

HGK je u rujnu prošle godine objavila procjenu da je Covid-kriza obustavila oko 3 milijarde kuna investicija u turizam. Ove godine možemo vidjeti da se naši veliki poduzetnici kreditno zadužuju i ulažu u jačanje svojih resursa, iako su prošle godine bilježili pad od 50-70%. U tu svrhu, kao vlasnici trebamo revitalizirati postojeće tako da ih nadopunimo unikatnim sadržajima s pomoću kojih ćemo se istaknuti od konkurencije. Najlakši način da to postignemo jest da prvenstveno prestanemo čekati da se nešto dogodi, da sagledamo sve slabosti, snage i prilike svoje destinacije, kao i da odredimo cilj u skladu s prilikama koje nam je kriza donijela. Sebe i svoju budućnost vidim na još višoj stepenici razvoja kao realizatora unikatnog tematskog parka za koji već imam pripremljen idejni projekt. Sada je doista pravo vrijeme za investiranje jer svako ulaganje u krizi osigurava nam bolju budućnost.


 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.