Neugodan zadah iz usta, odnosno halitoza, kod mladih u formativnim godinama (srednjoškolska dob), česta je pojava i u većini slučajeva nije znak ozbiljne bolesti.
Zadah koji primjećujete kod svog djeteta često je posljedica nakupljenih bakterija u ustima, koje razgrađuju ostatke hrane i stvaraju neugodne mirise, osobito kada higijena usne šupljine nije dovoljno temeljita. Preskakanje čišćenja jezika dodatno pogoršava situaciju, jer se upravo na stražnjem dijelu jezika bakterije najčešće zadržavaju, što niti mladim ljudima, a često niti njihovim roditeljima nije u fokusu, sve dok ih njihov doktor dentalne medicine ne upozori da je čišćenje jezika bitno isto koliko i ispravno pranje zubi.
Drugi čest uzrok neugodnog zadaha su karijes i upale desni (gingivitis). Neliječeni karijes stvara idealno okruženje za razvoj bakterija, dok upaljene desni često krvare i dodatno pogoršavaju kako zadah, tako i izgled osmijeha. Neočuvan osmijeh nije privlačan. Mladi ljudi se toga srame i često rukom pokrivaju usta kad se smiju.
Važno je na vrijeme prepoznati problem, i to ne samo zbog zdravlja, već i zbog emocionalne stabilnosti i razvoja sigurnosti u komunikaciji, koja se upravo u srednjoškolskom razdoblju intenzivno oblikuje.
Još jedan od razloga neugodnog mirisa iz usne šupljine jesu i suha usta, uzrokovana smanjenim lučenjem sline, jer slina u ljudskim ustima ima ulogu prirodnog “ispiranja” bakterija.
Kod mlađe djece, halitoza može biti povezana i s problemima izvan usne šupljine. Česti uzrok su povećani krajnici i tzv. tonsiloliti (čepovi u krajnicima), koji u sebi zadržavaju ostatke hrane i time hrane bakterije. Osim krajnika, infekcije sinusa, alergije i začepljen nos također mogu dovesti do disanja na usta, što dodatno isušuje sluznicu, smanjuje količinu sline u ustima i pogoršava zadah.
U rjeđim slučajevima, ako su svi ostali uzroci isključeni, uzrok halitoze mogu biti probavne smetnje ili sistemske bolesti.
Liječenje halitoze ovisi o uzroku. Osnova je pravilna i redovita oralna higijena, koja uključuje ispravno pranje zuba i desni najmanje dva puta dnevno, nakon čega je obavezno i čišćenje jezika četkicom za zube. Uputno je korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica, pogotovo kod mladih koji imaju fiksne ortodontske aparatiće za zube.
Redoviti pregledi kod stomatologa ključni su za rano otkrivanje karijesa i bolesti desni. Ako se sumnja na problem s krajnicima ili sinusima, potrebno je konzultirati pedijatra ili otorinolaringologa.
Prevencija uključuje i dovoljan unos tekućine, uravnoteženu prehranu te izbjegavanje prekomjernog unosa slatkiša. Djecu treba naučiti pravilnim higijenskim navikama od najranije dobi, jer se time značajno smanjuje rizik od razvoja halitoze.
Iako halitoza kod djece najčešće ima bezazlen uzrok, kod srednjoškolaca može imati puno dublje posljedice. U toj osjetljivoj dobi neugodan zadah često stvara nelagodu, sram i povlačenje u sebe. Mnogi mladi izbjegavaju bliske kontakte, posebno sa suprotnim spolom, jer postaju nesigurni u vlastiti dojam. Nažalost, to ih može izložiti zadirkivanju vršnjaka, što dodatno narušava njihovo samopouzdanje.
