Napretkom tehnologije svatko od nas u prosjeku prima oko 11 milijuna bita informacija u sekundi. Što to zapravo znači? Piše Tihana Fontana, mag. psych.
Dok čitate jedan službeni mail na laptopu, na mobitelu iskače obavijest o privatnom druženju za vikend, s radija se čuju vijesti, iz ureda pored čuje se razgovor dvoje kolega o važnim organizacijskim promjenama, klima iznad vas neprestano zuji. Zvoni vam mobitel. Istovremeno, osjećate napetost u leđima. Ali to ignorirate.
Mindless, flow ili mindfulness – u kojem ste stanju?
Često možete biti mindless, odnosno i bez fokusa i bez svjesnosti. Ovo stanje može biti “opasno” jer se u ovom stanju događa najveći broj pogrešaka.
Ponekad možete biti svjesni i prisutni, ali bez fokusa. U ovom stanju mogu doći brojne ideje, ali ako nemate fokusa i koncentracije, možete imati poteškoća u zadržavanju istih i u pretvaranju ideja u djela i akcije.
Treća opcija je kada ste izuzetno fokusirani, ali niste svjesni – protoka vremena, ljudi oko sebe, promjena, tjelesnih senzacija… To je stanje flowa, koje je učinkovito u rutinskim zadacima ili dok vježbate. Ali problem u ovom stanju je manjak svjesnost i prisutnosti, zbog čega vam može promaknuti neka informacija.
Nedostaje li nam svjesnosti i fokusa, to može biti opasno!
Koje bismo stanje trebali što češće priželjkivati i prakticirati?
Stanje u kojem imate i fokus i svjesnost zove se mindful stanje. U tom stanju usmjereni ste na ljude kojima ste okruženi i na zadatke koje obavljate.
Svjesni ste procesa koji se događaju u vama i oko vas i na njih možete sukladno i prikladno odgovoriti.
Prakticiranje mindful stanja:
• povećava sposobnost upravljanja pažnjom i fokusom;
• povećava proaktivnost, širi perspektivu i unapređuje kreativnost i inovativnost;
• razvija izvršne funkcije mozga;
• povećava emocionalnu inteligenciju;
• unapređuje zdravlje općenito.
Ako želite početi, nudimo nekoliko smjernica i uvida:
Izbjegavajte otvaranje maila kao prve stvari koju činite kada dođete na posao – umjesto toga izaberite neku drugu mindful aktivnost:
Možete promatrati/osvijestiti svoje:
• disanje (dubinu, brzinu…)
• tjelesne senzacije (napetosti, bol, stezanja, moguće osjećaje praznine…)
• kretanje (dodir s tlom i odjećom oko nogu, prebacivanje težine s noge na nogu…)
• promatrajte svoju okolinu – što vidite, čujete, dodirujete, mirišete…
Ako jedete, uklonite sve potencijalne distraktore (npr. mobitel, računalo ili novine), usmjerite se na hranu koju imate ispred sebe – mirise, okuse, oblik, teksturu, toplinu i boje, ali i na svoje tjelesne senzacije – osluškujte svoje tijelo i što vam ono govori (želi li još ili mu je zasad dosta).
Multitasking ne postoji i nije moguć, zato ne pokušavajte odrađivati više stvari istovremeno, nego se fokusirajte na jednu po jednu.
Stavite si prakticiranje mindful stanja u raspored, bar 10 minuta dnevno – sve dok vam ono ne postane navika. Uz to, možete voditi dnevnik i pratiti svoj napredak i promjene.
Kako kaže zen izreka: “Trebali biste meditirati svaki dan jedan sat. Osim ako nemate vremena. Onda biste trebali dva sata.”
Jon Kabat-Zin mindfulness definira kao “usmjeravanje pažnje na određeni način: svjesno, u sadašnjem trenutku i bez osuđivanja”.