Otkad je 1. rujna 2022. godine stupila na mjesto intendantice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, šira je javnost s posebnom pozornošću počela pratiti rad dr. sc. Ive Hraste Sočo.
Svoju bogatu karijeru započela je upravo u središnjoj kazališnoj instituciji, kao jedna od najmlađih solistica Opere HNK-a u povijesti. Istodobno je stalno ulagala u svoje obrazovanje, pa je doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te dugi niz godina radila i u diplomaciji. Sveučilišna je profesorica, predaje na Akademiji dramskih umjetnosti i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Poslijediplomskom međunarodnom sveučilišnom studiju diplomacije te Diplomatskoj akademiji MVEP-a. Uz zavidnu listu brojnih nagrada i priznanja, danas je članica brojnih stručnih tijela, izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, bavi se produkcijom u području izvedbenih umjetnosti, publicira knjige te znanstvene i stručne radove u području kazališta, glazbenog kazališta, sociologije glazbe i kulturne politike.
U intervjuu za Poduzetnik otkriva nam što je obilježilo proteklih godinu i pol dana liderstva u najvažnijoj kazališnoj kući u Hrvata, s kojim se izazovima svakodnevno suočava te zašto su za vođenje neke umjetničke institucije iznimno važne i menadžerske vještine upravljanja.
Iza vas je godina i pol obavljanja dužnosti intendantice HNK. Dočekala vas je prilično ‘užarena stolica’ i velika očekivanja. Možete li se osvrnuli na to razdoblje – je li bilo prestresno, jeste li u nekom trenutku osjećali da je situacija u HNK prevelik izazov za Vas te koji su najveći problemi s kojima ste se morali uhvatiti u koštac?
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu središnja je kazališna institucija u Hrvatskoj. Vođenje takve organizacije za mene je predstavljalo izazov, međutim, zahvaljujući zajedničkom radu s mojim suradnicima, već smo u prva dva kvartala unaprijedili poslovanje, kako na kreativnom, tako i na poslovnom planu, što je vidljivo iz medijske recepcije i poslovnih rezultata.
Donijeli smo puno odluka koje su unaprijedile naše kreativne i poslovne procese, upravljačke ili umjetničke naravi, a konstantan dijalog sa zaposlenicima smatram ključnom karikom za postizanje pozitivnog radnog okružja. Vjerujem da smo s umjetnicima, tako i administracijom i Tehnikom – te osluškivanjem njihovih potreba i sugestija, postigli radnu atmosferu u kojoj su efikasnost i efektivnost ključ procjene doprinosa radnoj zajednici.
Kako vidite poziciju intendantice HNK – što je vaša glavna zadaća i koje mjesto pripada tako velikoj instituciji na domaćoj, ali i na inozemnoj sceni?
Ključna zadaća intendanta HNK u Zagrebu, uz umjetničku viziju razvoja repertoara, jest integracija. Velik smo sustav, koji teži razvoju i unaprjeđenju. Kada postoji sinergijsko funkcioniranje uprave i zaposlenika, može se reći kako središnja nacionalna kazališna kuća ispunjava svoju misiju, i kulturnu i društvenu.
Uz koprodukcije s europskim i hrvatskim kazalištima, međunarodna gostovanja, gostovanja stranih umjetnika u našem kazalištu te aktivno participiranje u europskim asocijacijama, kao što su Opera Europa, European Theatre Convention, Fedora, OperaVision i drugima, ustrajemo u podizanju umjetničkih kapaciteta HNK u Zagrebu, ali i povećavanju vidljivosti i relevantnosti u europskom kazališnom prostoru. Ističem kako je u ožujku ove godine zagrebački HNK dobio privilegiju organizirati dva velika okupljanja intendanata, direktora i opernih profesionalaca u okviru mreže Opera Europa tijekom kojeg će i naši umjetnici imati priliku predstaviti se vrhunskim menadžerima. Takvim iskoracima profitira kazalište, ali i naši umjetnici koji dobiju dodatnu priliku za predstavljanje.
Radili ste kao savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču (2005.-2009.) gdje ste organizirali više od 100 kulturnih projekata, koji su promovirali najviše dosege hrvatske kulturne baštine, kao i suvremenih umjetničkih izričaja, a zatim ste u Ministarstvu kulture RH (2009.-2019.), uz ostale dužnosti, radili i kao pomoćnica ministrice za međunarodnu kulturnu suradnju i razvoj kulture i umjetnosti. Koliko vam je to iskustvo pomoglo u vođenju HNK i hoćemo li naše umjetnike više gledati i u inozemstvu?
Međunarodno iskustvo uvelike je pridonijelo mome profesionalnom razvoju. U tom sam razdoblju bila aktivni dionik promocije hrvatskoga nacionalnoga identiteta, a paralelno s time – upoznala sam brojne kolege iz austrijskog kulturnog života koji su mi pomogli u promociji hrvatske kulture.
Intenzivno radimo na promociji rada HNK u Zagrebu u inozemstvu – kroz gostovanja, razmjene, koprodukcije i posebne projekte. Upravo na taj način, našim umjetnicima omogućujemo dodatnu vidljivost na međunarodnoj kulturnoj sceni.
Među prvim koracima koje ste poduzeli kao intendantica jest i aktivnija suradnja s Akademijom dramskih umjetnosti i s Muzičkom akademijom, koje ste nazvali ‘kadrovskim bazenom’ – znači li to da će naši umjetnici, posebno mladi – time dobiti više prilika da rade u HNK?
Nove generacije umjetnika od iznimne su važnosti za budućnost scenskih i izvedbenih umjetnosti u Hrvatskoj. Upravo zato, smatram da su strateška partnerstva ostvarena s Akademijom dramske umjetnosti, Muzičkom akademijom, drugim sastavnicama Zagrebačkoga sveučilišta te ostalim obrazovnim ustanovama, od iznimne važnosti. Već mjesec dana nakon početka mandata zaposlili smo pet ponajboljih opernih solista mlađe generacije, slijedom velike baletne audicije kojoj je pristupilo 1200 plesača iz cijelog svijeta dijelom baletnog ansambla HNK postalo je 15 mladih plesača, a i u Drami imamo kadrovska pojačanja, od Ive Jerković Oreški preko Živka Anočića do Marina Klišmanića.
Kroz stipendiranje i posebne razvojne programe dajemo priliku za profesionalni razvoj, ali i osiguravamo vidljivost najtalentiranijih mladih umjetnika kod publike.
I sami ste svoju karijeru među ostalim gradili na daskama HNK – i to kao jedna od najmlađih solistica Opere u povijesti. Osjetite li koji put nostalgiju prema tom vremenu?
Zadovoljstvo mi je biti na čelu ustanove u kojoj sam započela svoj profesionalni razvoj. Otada, mnogo se stvari promijenilo, međutim HNK u Zagrebu ostao je središnja kulturna ustanova na čijoj je pozornici iznimna čast nastupiti. Što se tiče nostalgije, ne osjećam je toliko jer sam kroz svoj karijerni put prošla mnoge stepenice i nastojala proširiti svoje horizonte, prvo kao umjetnica, potom znanstvenica i sveučilišna profesorica, a sad i kao intendantica našeg središnjeg kazališta. Svaka od tih stepenica bila mi je jednako važna na svoj način.
Da bi jedna ovako velika ustanova funkcionirala, potrebno je i veliko menadžersko iskustvo – u tom smislu sigurno vam pomaže i vaše dugogodišnje iskustvo i umjetnice i znanstvenice i društvene djelatnice širokog spektra interesa i radnog iskustva, ali i dobar tim. Koje su po Vašem mišljenju najvažnije liderske vještine?
Upravljati kompleksnim poslovnim sustavom kao što je HNK u Zagrebu zahtijeva niz vještina koje se stječu iskustvom. Uz sposobnosti vođenja i planiranja, iznimno su važne komunikacijske vještine, sposobnost brzog donošenja odluka i otklanjanja svakodnevnih izazova u poslovanju.
U suradnji svih umjetnika u Kazalištu i umjetnika izvan njega, kao i komplementarnih djelatnosti, želimo ponuditi novi upravljački model za javne ustanove u kreativnim i kulturnim industrijama, a koji će uključivati sve dionike suvremenih umjetničkih procesa.
Jedan od ključnih koraka u uspješnom poslovanju posložene su financije – s tim ciljem vrlo uspješno obnavljate ili sklapate odnose s korporacijama i drugim tvrtkama, s ciljem što kvalitetnije kazališne produkcije, bogatijeg repertoara i boljeg odnosa s publikom. Prvu suradnju sklopili ste s Mplus grupom. Što vam je konkretno ta suradnja donijela i jesu li poduzetnici prepoznali sinergiju između kulture-umjetnosti i biznisa?
Tako je, pozitivno financijsko poslovanje temelj je našeg napretka koje omogućuje razvoj umjetničke izvrsnosti naših programa. Upravo smo u završnom računu poslovanja HNK u Zagrebu za 2023. iskazali plus od 2.080.000 eura.
Od početka mandata, intenzivno radimo na unaprjeđenju odnosa s privatnim sektorom, s ciljem ostvarivanja novih partnerstava. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu želi biti primjer kada je riječ o poticanju zajedništva privatnog sektora i kreativaca, a naš tim stoji na raspolaganju za zajednički razvoj kreativnih ideja i budućih partnerstava. Mplus, kao vodeća globalna BPTO tvrtka, koja pruža usluge kontakt centra, tehnoloških rješenja i savjetovanja za vrhunsko korisničko iskustvo, zajedno s našim timom nastavlja raditi i u 2024. godini, u kojoj nas očekuju nove premijere i posebni programi, ali i reprizne izvedbe naših dramskih, opernih i baletnih predstava.
U ovoj godini, suradnja s Mplusom će se dodatno pojačati te će Mplus uz korisničku podršku našim gledateljima, još intenzivnije postati partner Drame, Opere i Baleta HNK u Zagrebu, uključivanjem u razne aktivacije koje pripremamo. Suradnja s Mplusom je postala primjerom korporativnih partnerstava HNK u Zagrebu te cijenimo što Mplus aktivno podržava razvoj kreativne i kulturne industrije.
Isto tako, dogovorili ste niz sponzorskih suradnji u kazališnoj sezoni 2023./2024. Hoće li ta suradnja dovesti do veće popularizacije HNK i općenito kazališta?
Uz postojeće sponzore, donatore i pokrovitelje, od 1. siječnja 2024. godine naš je sponzor HPB – Hrvatska poštanska banka d.d. – najveća banka u hrvatskom vlasništvu.
Također, od 1. siječnja 2024. godine, naš je sponzor postalo društvo Span, koje je ponosni partner IT transformacije korisnika širom svijeta, a od sada će i nas pratiti u informatičkome dijelu poslovanja. U godini 2023. osigurali smo generalno sponzorstvo tvrtke Mplus, s kojom nastavljamo surađivati u 2024. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nastavljaju podržavati i tvrtke: Feal, BMW Tomić &co, Orbico, Samsung, Carlsberg, Freixenet – G3, Jana i Red Bull.
Povezanost poduzetništva i kulture od iznimnog je značaja za budućnost razvoja hrvatske kreativne industrije, stoga pozivam poduzetničku zajednicu na daljnju podršku rada našeg kazališta i brojnih kreativaca koji u njemu djeluju.
Što kažu brojke – kako ste poslovali u prošloj sezoni i možete li nam otkriti neke konkretne planove u poslovanju i repertoaru u nadolazećem razdoblju?
Uz spomenuti plus u završnom računu poslovanja HNK u Zagrebu za 2023. od 2.080.000 eura, značajno je istaknuti da je u prošloj 2023. godini zabilježeno znatno povećanje vlastitih prihoda, 17% od prihoda od redovnog poslovanja. Iznimno važna stavka vlastitoga prihoda jest prodaja pretplata, koja na početku sezone ostvaruje značajne prihode.
Ukupan broj pretplatnika tijekom razdoblja 2018./2019. do 2022./2023. imao je negativan trend, posebno tijekom pandemije bolesti COVID-19, ali već u sezoni 2022./2023. broj se povećao za 12% u odnosu na sezonu 2018./2019., a u sezoni 2023./2024. za 26,5 % te sad brojimo rekordnih 5500 pretplatnika.
Nastavljamo s provedbom naše poslovne strategijom s fokusom na povećanje vlastitih prihoda, s naglaskom na visoku umjetničku i produkcijsku razinu programa koje predstavljamo u drami, operi i baletu, a koja je, uz prateće aktivnosti, ključna za naš poslovni rast.
Foto: Mara Bratoš / PR HNK
