Intendantica HNK-a u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste-Sočo, ususret svom novom mandatu, govori o liderstvu unutar velike nacionalne institucije, financijskoj odgovornosti, novoj sceni HNK2, razvoju publike, kao i o tome zašto kultura danas mora biti i hrabra i održiva.
Od našeg zadnjeg razgovora za časopis Poduzetnik, na početku Vašeg mandata intendantice naše najveće kazališne nacionalne kuće, u kojem smo razgovarale o optimizaciji poslovanja i povratku publike u kazalište, puno se toga promijenilo. Što biste izdvojili kao glavne strateške promjene u HNK-u, a što kao najveća postignuća u prvom mandatu, kako za kazalište, tako i za Vas osobno?
Proteklo razdoblje obilježeno je nastavkom transformacije HNK-a u stabilan, otvoren i razvojno usmjeren sustav. Strateške promjene odnosile su se na jačanje umjetničkih i produkcijskih kapaciteta, otvaranje nove scene HNK2, snažnije međunarodno pozicioniranje i sustavni razvoj publike. Posebno važnim smatram to što smo uspjeli uskladiti umjetničke ambicije s odgovornim upravljanjem. Prošlu godinu završili smo s viškom prihoda od preko 2.700.000 eura, što je rezultat jasne strategije snažnog tima koji sam okupila i velikog međusobnog povjerenja. Financijska stabilnost omogućila je ulaganja u razvoj repertoara, velike produkcije, inovativne projekte, infrastrukturu i publiku. Upravo ta kombinacija pridonijela je tomu da se HNK profilira kao jedna od prepoznatljivih kulturnih ustanova ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj srednjoj Europi.
Svečano otvorenje nove scene HNK2 bila je jedna od najvećih svečanosti u kulturi 2025. godine – možete li nam približiti umjetničku i infrastrukturnu viziju novog prostora te kako će ona pridonijeti radu Drame, Opere i Baleta?
HNK2 zamišljen je kao fleksibilan prostor koji omogućuje, uz širenje repertoara i veći broj izvedbi, nove produkcijske modele i veću dinamiku repertoara. Infrastrukturno, riječ je o suvremenom kazališnom kompleksu i sceni koja omogućuje tehničku prilagodljivost i bržu realizaciju projekata, dok umjetnički predstavlja i prostor pogodan za istraživanje. Za Dramu, Operu i Balet to znači mogućnost paralelnog razvoja različitih projekata — od velikih produkcija do manjih formata. HNK2 jest prostor koji omogućuje prikazivanje novih umjetničkih formi za novu vrstu publike, a rizik uvijek promatram kao promišljenu umjetničku odluku, a ne improvizaciju.
Očekujete li da će HNK2 scena promijeniti odnos publike prema kazalištu i kakve nove forme izvedbi planirate u budućnosti u tom prostoru?
HNK2 već mijenja percepciju kazališta jer publici nudi raznovrstan program i drugačiji odnos prema izvedbi. Usto, planiramo projekte koji spajaju izvedbene umjetnosti, glazbu, tehnologiju i participativne modele rada s publikom, čime HNK dodatno širi svoj komunikacijski i umjetnički prostor.
U aktualnoj sezoni planirate velik broj premijera i različitih žanrova — kako usklađujete povijesne repertoare s inovativnim suvremenim projektima i koji Vam se budući projekt čini najvažnijim?
Repertoar promatram kao dijalog — između tradicije i suvremenosti, publike i umjetnika, institucije i društva. Ključ je u ravnoteži: klasici ostaju temelj identiteta, dok suvremeni projekti otvaraju prostor razvoja.
Najvažnijim projektima uvijek smatram one koji pomiču granice ansambla i institucije, bez obzira na žanr. U tom smislu važni su veliki međunarodni operni projekti, novi dramski tekstovi i klasične baletne produkcije koje su iznimno tražene kod naše publike.
Prošla sezona obilježena je brojnim međunarodnim suradnjama (Opera Europa, dramski projekti i dr.). Kako HNK Zagreb pozicionirate u europskom umjetničkom kontekstu i koje su iduće međunarodne ambicije?
HNK danas djeluje kao aktivan europski partner i kao i nacionalna institucija. Umrežavanje unutar međunarodnih projekata, kao i moja uloga potpredsjednice Opera Europe, omogućuje razmjenu znanja, vidljivost umjetnika i razvoj koprodukcija. Sljedeći korak je jačanje produkcijske suradnje i prisutnosti HNK-a na međunarodnim scenama, ali i nastavak dovođenja relevantnih europskih i svjetskih umjetnika u Zagreb.
U kojoj mjeri Vam je digitalna i medijska strategija važna za približavanje kazališta mlađim generacijama i publici koja možda nije tradicionalni kazališni gledatelj?
Digitalna strategija danas je sastavni dio umjetničke strategije. Ona nije samo komunikacijski alat, nego prostor susreta s publikom. Kroz digitalne formate, sadržaje i analitiku možemo bolje razumjeti publiku i razvijati nove modele odnosa, a poseban fokus nam je na mlađim generacijama, dostupnosti sadržaja i stvaranju osjećaja pripadnosti kazalištu.
HNK se sve češće u javnosti spominje i kao primjer dobrog upravljanja. Kako procjenjujete poslovnu održivost i financijsku stabilnost HNK-a u aktualnim socio-ekonomskim okolnostima, osobito u smislu najavljenih ulaganja u infrastrukturu?
Poslovna održivost HNK-a temelji se na odgovornom upravljanju, transparentnosti i dugoročnom planiranju. Zahvaljujem našim osnivačima na stabilnom financiranju koje nam omogućuje da ulažemo u infrastrukturu i umjetnički razvoj bez kompromitiranja programa. Važno je naglasiti da financijska stabilnost nije cilj sama po sebi, nego preduvjet umjetničke slobode i institucionalne sigurnosti.
Otkad ste na čelu naše najveće kazališne nacionalne kuće, dobili ste brojne nagrade i priznanja. Kao iznimnu lidericu, u veljači su Vas prepoznali i nagradili menadžeri i poduzetnici okupljeni oko HUM CROMA udruge. Koliko Vam to znači i kako ocjenjujete suradnju s poduzetnicima tijekom svog mandata?
Osim kao osobna priznanja, sve nagrade doživljavam kao potvrdu rada cijelog tima. Voditi veliku instituciju uvijek je kolektivni proces. Suradnja s privatnim sektorom sve nam je važnija jer otvara prostor za inovacije, partnerstva i nove modele financiranja. Poduzetnici sve više prepoznaju kulturu kao prostor vrijednosti i dugoročnog utjecaja.
Vodite jednu od najvidljivijih kulturnih institucija u zemlji. Kako izgleda Vaš radni dan i gdje povlačite granicu da ostanete svoja?
Moj radni dan je kombinacija umjetničkih, upravljačkih i strateških odluka. U jednom danu prelazim put od financija do umjetničkih izazova, gledanja proba i razgovora na međunarodnoj razini. Granicu čuvam tako što fokus zadržavam u poslu, produktivnosti, na umjetnicima, publici i vrijednostima zbog kojih kazalište postoji, a sve uspješno balansiram s privatnim životom.
Kada će zgrada HNK-a krenuti u obnovu, koliko će obnova trajati i kako će to utjecati na kazališni sadržaj, poslovanje i raspored programa?
Obnova zgrade jedan je od ključnih strateških projekata u budućnosti i priprema se u suradnji s osnivačima i nadležnim institucijama. Riječ je o kompleksnom procesu koji zahtijeva fazno planiranje. Cilj je osigurati kontinuitet programa kroz alternativne prostore, uključujući HNK2, kao i gostovanja, kako bi publika i umjetnici imali stabilan radni okvir. Do daljnjega, ostajemo aktivni na dvije jednakopravne pozornice.
Na kraju, što biste poručili publici i potencijalnim sponzorima, čime ih možete inspirirati da postanu partneri u razvoju kazališta i kulture općenito?
Kazalište je oduvijek prostor zajednice. Partnerstvo s kazalištem znači ulaganje u dugoročnu društvenu vrijednost, obrazovanje i kreativnost, ali i mogućnost dobivanja dodatne vidljivosti kroz središnju kazališnu instituciju. Pozivam publiku i sve partnere da HNK promatraju kao zajednički projekt, otvoren, ambiciozan i usmjeren budućnosti.
Kada biste HNK Zagreb morali opisati kao poslovni i kulturni projekt – koje tri riječi biste odabrali?
Povjerenje. Izvrsnost. Budućnost.
