Danas, kao nikad prije u naše doba, vrijedi izreka državnika Winstona Churchilla: “Nikad ne dopustite da dobra kriza prođe uzalud!” Okolnosti koje nas okružuju ovih dana stubokom mijenjaju percepciju i načine života u nepovrat. Iz dana u dan stvaraju se nove prilike i okolnosti. Važnije je nego ikada prilagođavati se i učiti svakodnevno te ovaj zastoj iskoristiti u mjeri u kojoj je moguće za stjecanje novih znanja i vještina. A vjerujte mi na riječ, tih prilika ima zaista mnogo…
U ovo vrijeme brzih promjena i poplave informacija ključno je da svaki od nas razvija set vještina koje nam omogućavaju da se prilagođavamo promjenama i napredujemo, i kao pojedinci i kao društvo, te prepoznajemo informacije koje nam donose vrijednost.
Nove tehnologije razvijaju se gotovo svakodnevno i ulaze u sve pore naših života, gotovo prešutno postajući standardom poslovanja i življenja, a da velika većina ljudi još ne razumije način na koje funkcioniraju.
Jedna od takvih tehnologija, koja postoji već duže vrijeme, u zadnjih nekoliko godina postaje sve prisutnija te svaki od nas, i ne razmišljajući o pozadini te tehnologije, koristi njezine blagodati. Primjerice, svakodnevno koristimo pretraživače poput Googlea, društvenih mreža Facebooka, Twittera ili LinkedIna, tzv. entertaiment platforme poput Youtubea i Netflixa, kao i alate za uređivanje dokumenata Microsoft Office. Naše poslovne banke već koriste algoritme za odobravanje novih proizvoda i usluga svojim klijentima. Do sada ste vjerojatno već naslutili da je riječ o umjetnoj inteligenciji.
Htjela bih s vama kroz seriju članaka prošetati svijetom umjetne inteligencije i trenutnim regulatornim okvirom Europske unije te na svima razumljiv i jednostavan način osvijestiti u kojoj mjeri umjetna inteligencija već sada čini dio naše svakodnevnice i koje koristi nam može donijeti u budućnosti. Želim također zajedno s vama promišljati odgovore na neke od izazova koje nam ta tehnologija, ali i tehnologija općenito, donosi.
Lokomotiva koja vuče vlak umjetne inteligencije već se zahuktala i neki njezini vagoni, a za potrebe ovog teksta nazovimo vagone imenima država, poput vagona Kina, vagona Indija, vagona Sjedinjene Američke Države, među vodećima su, dok Europska unija pokušava uhvatiti korak i nametnuti se svojim brendom tzv. AI made in EU.
Već se nekoliko godina, pomalo i na kolaborativan način, kroz tijela Europske unije i različite dionike, poput predstavnika akademske zajednice, predstavnika trgovačkih društava i nevladinih organizacija, promišlja uloga umjetne inteligencije u današnjem društvu. Kroz takve različite dokumente provlači se jasna namjera Europske unije da umjetna inteligencija omogući prosperitet i napredak svim segmentima društva uz očuvanje temeljnih europskih vrijednosti. Razvijeni su i pojmovi poput Pouzdane Umjetne Inteligencije (eng. Trustworthy Artificial Intelligence) i humanocentrične umjetne inteligencije (eng. Human centric Artificial Intelligence).
O tim pojmovima ću više pisati u idućim nastavcima, a sada ćemo se koncentrirati na konkretne koristi koje uvođenje takve tehnologije donosi ponajprije u poslovni svijet.
Fond sredstava za istraživanje i razvoj umjetne inteligencije Europske unije povišen je na godišnjoj razini za 70%, odnosno na iznos od 1.5 milijardi eura. Druge države također ne miruju i iznosi namijenjeni istraživanju i razvoju umjetne inteligencije, npr. u Sjevernoj Americi prelaze 12.1 milijarde eura te 6.5 milijardi eura u Aziji. Stoga je i Europa odlučila značajno povećati sredstva u budućem razdoblju i osigurati tješnju suradnju država članica radi stvaranja sinergije svih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Ekosustav umjetne inteligencije na području Europske unije trebao bi rezultirati, među ostalim, globalnom vodećom ulogom Europske unije u inovacijama, u podatkovnoj ekonomiji i njezinim primjenama, boljom zdravstvenom skrbi, sigurnijim i čišćim sustavom javnog prijevoza za građane, gospodarskim razvojem novih proizvoda i usluga u područjima u kojima Europa već ima vodeću ulogu te čišćim i zdravijim okolišem za sve.
Europska komisija je u veljači 2020. godine objavila Bijelu Knjigu o Umjetnoj Inteligenciji – europski pristup izvrsnosti i povjerenju (eng. White Paper On Artificial Intelligence – A European approach to excellence and trust), u kojem se ponavljaju i dorađuju svi već ranije izdani dokumenti Europske unije s područja umjetne inteligencije. U Bijeloj Knjizi uvodi se pojam ekosustava povjerenja i ekosustava izvrsnosti te se ističe da se takvi ekosustavi, među ostalim, ostvaruju i kroz sedam zahtjeva koje svaki sustav umjetne inteligencije mora zadovoljavati.
Tih sedam zahtjeva popisano je i opisano prošle godine u dokumentu “Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju” koji je sastavila Neovisna stručna skupina na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji, koju je Europska komisija osnovala u lipnju 2018., a smjernice glase:
- Ljudsko djelovanje i nadzor, uključujući temeljna prava, ljudsko djelovanje i ljudski nadzor
- Tehnička otpornost i sigurnost, uključujući otpornost na napade i sigurnost, rezervni plan i opću sigurnost, točnost, pouzdanost i ponovljivost
- Privatnost i upravljanje podacima, uključujući poštovanje privatnosti, kvalitetu i cjelovitost podataka te pristup podacima
- Transparentnost, uključujući sljedivost, objašnjivost i komunikaciju
- Raznolikost, nediskriminacija i pravednost, uključujući izbjegavanje nepravedne pristranosti, dostupnost i univerzalni dizajn i sudjelovanje dionika
- Dobrobit društva i okoliša, uključujući održivost i pogodnost za okoliš, društveni učinak, društvo i demokraciju
- Odgovornost, uključujući provjerljivost, smanjenje negativnih učinaka i izvješćivanje o njima, kompromise i pravnu zaštitu
Svaki od tih sedam gore nabrojenih zahtjeva treba biti zadovoljen u svakom od sustava umjetne inteligencije, i to u svim fazama života takvih sustava, počevši od dizajna, implementacije, razvoja pa do korištenja, preko ponovnih dorada i usavršavanja. Svaki od tih sedam zahtjeva, koji nisu konačan broj zahtjeva koje sustavi umjetne inteligencije moraju zadovoljiti i skriva iza sebe mnoga značenja, čija interpretacija tek treba biti utvrđena u stvarnoj primjeni te temeljem iskustava dorađena i izmijenjena.
Kroz buduće tekstove pobliže ću razraditi svaki od tih zahtjeva, a vrijednost koju svaki od vas čitatelja može dobiti iz takvih tekstova je, osim saznanja o razvoju regulative na području umjetne inteligencije u Europskoj uniji, osvijestiti koje izazove ta tehnologija stavlja pred stručnjake koji razvijaju takvu tehnologiju te koristi i rizike za svakog od nas kao korisnika takve tehnologije.
Neupitno je da umjetna inteligencija predstavlja budućnost koju ne smijemo propustiti, bilo kao pojedinci – bilo kao poslovni ljudi, jer je ona već tu u našim životima i poslovanju. Bez obzira ne tempo kojim će se dalje razvijati, svako od nas trebao bi vladati temeljnim pojmovima i osigurati da se stalno usavršavamo i svjesno i upućeno koristimo sve njezine blagodati.
