Marko Kukec iz Zlatara osam godina radio je u jednoj geodetskoj firmi u Rijeci. Posao je bio dobro plaćen, no ipak je donio odluku napraviti korak dalje – upisao je studij informatike u Krapini.
Zašto ova odluka i baš ova branša?
„Informatika je oduvijek bila moja strast, a IT je, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, najtraženiji sektor. U to vrijeme, dogodile su mi se neke stvari koje su jako utjecale na moj život. Nakon toga, morao sam donijeti važnu odluku hoću li nastaviti s dobrim poslom kojeg radim i preseliti u Rijeku ili upisati studij informatike jer mi je to bilo zadnje vrijeme za kompletni zaokret u životu. Skupio sam hrabrost i krenuo u nešto novo što mi je oduvijek bila želja“.
Na drugoj godini fakulteta osnovali ste svoju tvrtku. Za naše prilike neuobičajeno…
Možda neuobičajeno, ali pratio sam svoj cilj. Tek nakon što sam upisao studij i shvatio da sve što sam gradio proteklih 8 godina više ne postoji, postao sam svjestan što sam napravio. Odbacio sam sve jednom ishitrenom odlukom i odlučio krenuti ispočetka, graditi nešto svoje i boriti se za to. Danas, kada o tome razmišljam, postanem svjestan koliko je to bila hrabra, čak bih rekao luda odluka koju bi malo tko napravio! Međutim, to mi je svakako najbolja životna odluka i nadam se da će više mladih krenuti mojim ili sličnim putem. Taj put je izuzetno težak i pun odricanja, ali se svakako isplati!
Rekli ste poslije tog poteza: „Moji doma su se križali. Rekli su mi da sam lud…“ Imate li danas podršku obitelji?
Shvaćam da su na početku imali jako puno sumnji u to što radim i imali su pravo, možda sam u tom trenu ishitreno odlučio krenuti u tu priču, ali danas imam podršku i obitelji i prijatelja. Prepoznali su da maksimalno ulažem svoj trud i vrijeme u to što radim i da volim to što radim. Zbog toga sam im veoma zahvalan.
Osnovali ste tvrtku Alpha Aplikacije i bili prvi korisnik besplatnog prostora u Energetskom centru Bračak. Koliko ovakve mogućnosti pomažu poduzetnicima koji tek kreću u posao?
Meni je naravno ta mogućnost maksimalno olakšala početak. Zapravo, još uvijek sam korisnik besplatnog prostora te moj tim i ja uživamo u tome. Svaki poduzetnik je suočen s mnogo prepreka kada kreće u posao, ovo je jedna velika odskočna daska koja bi svakom olakšala taj početni izazov.
Alpha Aplikacije je IT tvrtka?
Mi smo Alpha Aplikacije, IT tvrtka koja je specijalizirana za web development, web dizajn i digitalni marketing. Alpha Aplikacije čini entuzijastičan i iskusan tim sa sjedištem u blizini Zagreba. Surađujemo s klijentima u Europskoj uniji, Sjevernoj Americi i Australiji. Volim reći da je tajna našeg uspjeha što razmišljamo „out of the box“. Klijentima pružamo specifičnu uslugu i pristup kojim smo se uspješno pozicionirali na zahtjevnom svjetskom tržištu.
Najveća vrijednost koju moja tvrtka ima su moji kolege, mladi ljudi koji imaju visoku razinu obrazovanja i sposobnosti kojima se koriste u izradi modernih, funkcionalnih, responzivnih i vizualno lijepih web stranica poštujući zahtjeve i potrebe naših klijenata. Uz core business koji pružamo svojim klijentima, tu su i druge usluge kao održavanje web stranica, izrade mobilnih i web aplikacija, kontinuirana korisnička podrška i savjetovanje.
U organizaciji HGK otputovali ste u Australiju i tamo ostvarili dobar ulazak. Željeli ste dobiti priliku. Poseban klijent bila je Australsko-hrvatska gospodarska komora. Kako je to na početku izgledalo? Vodite i blog na kojem dosta pišete o svojim iskustvima u Australiji.
Bio sam neodlučan i pomalo skeptičan što uopće mogu postići odlaskom u Australiju, ali sam se maksimalno trudio da opravdam povjerenje i optimizam koje sam dobio prilikom razgovora s predsjednikom HGK Zagreb, gospodinom Zlatanom Fröhlichom. I pozitivno sam se iznenadio.
U Australiji sam se susreo s dragim ljudima koji su mi ustupili sve informacije koje sam tražio i maksimalno su se trudili pomoći mi da ostvarim svoj plan. Posebno bih istaknuo predsjednika Australsko-hrvatske gospodarske komore New South Wales gospodina Ivicu Golubića iz Sydneya koji mi je svojim savjetima i kontaktima puno pomogao prije, tijekom i nakon puta u Australiju. Jedno veliko pozitivno i nezaboravno iskustvo.
Blog je gotov, u tijeku je već pisanje i o putu s poslovnom delegacijom HGK u Toronto, a možete ga čitati na web stranici tvrtke Alpha Aplikacije.
Izvoz IT hrvatskih tvrtki u Australiju dosegnuo je gotovo 140 milijuna godišnje. Vi ste na australskom tržištu uspjeli napraviti poslovni bum. Uslijedila je Kanada.
Tako je, Kanada je slijedila nakon Australije. I evo, sretan sam što mogu reći da je put u Kanadu bio jako uspješan. Uspjeli smo naći partnera u Kanadi s kojim već surađujemo. Upravo radimo na nekoliko projekata za kanadske klijente.
Kažete kako je u Hrvatskoj dosta teško raditi. Kako izgleda život mladog poduzetnika u Hrvatskoj?
Mislim da svatko tko je probao započeti vlastiti posao ili tko je vlasnik tvrtke zna na što mislim. Osnovni problem s kojim se suočavamo je naplata i financijska održivost. To je nešto sa čime jednostavno, ako radiš s klijentom iz Hrvatske, moraš računati. Meni je na početku bio problem dobiti povjerenje svojih klijenata, jako teško je poslovati jer moraš brinuti i znati o „milijun“ stvari (od raznih zakona, stvari oko poreza, traženje klijenata i uz sve to ono najvažnije, raditi svoj posao…).
Ističete da je kod nas uvriježeno mišljenje klijenata kako njihov posao puno vrijedi, a tuđi ništa. Usporedite poslovnu kulturu, kulturu uspjeha, ponašanja kod nas i primjerice u Australiji.
Poslovna kultura u Hrvatskoj nije razvijena koliko u Australiji, što se vidi na mnogobrojnim primjerima, od pristupa poslu do kulture ponašanja. Npr. u Australiji se posao radi više na „friendly“ pristupu, sve je puno otvorenije, oni puno posvećuju ljudskim odnosima.
Jako mi odgovara zapadnjački način poslovanja u kojima je komunikacija puno opuštenija, a opet zahtijevaju veliku stručnost i profesionalnost u poslu. Dok je u Hrvatskoj to još uvijek drugačije. Kao što sam ranije spomenuo, kod nas, osim što su klijenti kompliciraniji, cijene su znatno niže.
Porezna rasterećenja su nužna, jesu li vam novi propisi olakšali poslovanje? Možda je olakotna okolnost to što nudite usluge, a ne vodite proizvodnju.
Porezna rasterećenja su u Hrvatskoj apsolutno nužna. Pozitivne pomaci su vidljivi, međutim, smatram da je sve to presporo, da postoji puno prostora za poteze koji bi rezultirali puno većim i bržim gospodarskim rastom. Imali smo dobar primjer nedavnih poreznih rasterećenja na razne proizvode.
To spominjem jer je istodobno, protivno očekivanjima, porastao prihod novca u državni proračun. Svi su na dobitku, i građani i država. To je dobar putokaz i smjer kojim bi svi trebali ići.
Vama je posebno zadovoljstvo poslovno surađivati s hrvatskim iseljenicima. Imate znanje na svjetskoj razini, prihvatljive cijene?
Tako je. Naši iseljenici su svugdje u svijetu, od Australije, preko Kanade, SAD-a, Južne Amerike veoma uspješni, cijenjeni i ugledni ljudi. Naša dijaspora ima ogroman potencijal i utjecaj koji nažalost, Hrvati u domovini premalo koriste. Čak bi išao i dalje od toga, smatram da je naša dijaspora ključ uspjeha hrvatskog gospodarstva.
Ukoliko se uspijemo povezati s njima i zajedno surađivati gradeći poslovne i osobne mostove, Hrvatska će postati ono što svi želimo. Postat će zemlja uspjeha i blagostanja, gdje će mladi moći raditi i ostvariti svoje snove, gdje će stariji ljudi imati dostojanstven život. Naši iseljenici osjećaju veliku ljubav prema Hrvatskoj i mi u domovini bismo mogli jako puno naučiti od njih.
Inače, naši klijenti su oduševljeni razinom znanja i stručnosti koje posjedujemo i koju koristimo kako bi njima pružili vrhunsku uslugu. Cijena je važna, ali ne i presudna jer njima je najvažnija razina usluge koju dobivaju za svoj novac. Mi naravno svojim klijentima pružamo odličan omjer cijene i kvalitete. Oni su to prepoznali i to je win-win situacija za obje strane.
Nove tehnologije, umjetna inteligencija… Trebamo li se bojati onoga što neminovno dolazi?
Mislim da se ne trebamo bojati toga. Tehnologija je dobra stvar, ona olakšava ljudima njihove živote. Naravno da uvijek ima i negativnih stvari koje su moguće prilikom korištenja tehnologije, ali to je rizik kojeg smo spremni prihvatiti. Čovječanstvo upravo s pomoću tehnologije velikim koracima napreduje i ukoliko će tehnologija biti u službi čovjeka, a ne čovjek u službi tehnologije, nemamo se čega bojati. Pogledajte samo koliko nam internet, pametni telefoni i ostale tehnološke naprave olakšavaju svakodnevne živote.
