Društveni mediji moćan su alat. S obzirom na to da tvrtke, zahvaljujući razvijenosti društvenih medija, imaju pristup vrijednim poslovnim informacijama, ciljanje idealnog korisnika nikada nije bilo jednostavnije. LinkedIn nudi bogate podatke vezane uz zapošljavanje, Facebook i Instagram marketerima pružaju detaljne demografske informacije, a Snapchat im olakšava dijeljenje geografski ciljanih oglasa.
Kako su neki brendovi uspjeli izgraditi uspješne tvrtke zahvaljujući društvenim medijima, a neki ne? Odgovor se krije u nekim od sljedećih marketinških pogrešaka.
1. Angažiranje na previše platformi
Postati stručnjak u bilo kojem području zahtijeva praksu i fokus. Isto vrijedi i za marketinške aktivnosti, uključujući i marketing u društvenim medijima. Tvrtke s malim marketinškim timom trebale bi izbjegavati angažiranje na previše platformi te bi se, umjesto toga, trebale posvetiti jednoj ili dvjema platformama koje su dobro usklađene s njihovim poslovnim ciljevima.
Samo se na Facebooku dnevno uploada 300 milijuna fotografija. Svakih 60 sekundi objavljuje se 510 000 komentara i ažurira više od 100 000 statusa. Marketing u društvenim medijima, da bi bio učinkovit, zahtijeva stručnost za svaku platformu.
Pažljivim odabirom odgovarajućih platformi, malim se marketinškim timovima omogućava da razviju potrebne vještine i uspješno ovladaju specifičnostima i poteškoćama na tim platformama.
2. Zanemarivanje vjernih pratitelja
Derek Sivers je na TED Talk-u rekao kako promjene u društvenim medijima pokreću vjerni pratitelji. Strastveni pratitelji pomažu u pridobivanju novih pratitelja kojima ulijevaju sigurnost da je taj pokret vrijedan. Ako nekolicina ljudi dosljedno pokazuje interes i povjerenje u sadržaj, ako ga dijele, trebali bi na neki način biti nagrađeni. Primjerice, možete im poslati poseban e-mail sa zahvalom kako biste ih potaknuli da vam i dalje pružaju podršku.
3. Kopiranje drugih brendova
Iako bi moglo biti primamljivo kopirati strategiju koju neki postojeći brend u društvenim medijima već ima, marketeri bi se trebali oduprijeti tom porivu. Platforme društvenih medija osmišljene su da bi korisnicima predstavile nove i neočekivane sadržaje. To je ono što privlači pažnju korisnika.
Psihološka načela komuniciranja u društvenim medijima govore kako korisnici očekuju specifičnosti u sadržaju i izričaju. Brendovi koji su stvorili jedinstveni online izričaj, prikupit će više pratitelja i postići će viši stupanj njihove angažiranosti od brendova koji jednostavno slijede masu.
Slack je dobar primjer tvrtke koja je marljivo radila na stvaranju jedinstvenog izričaja. Kao rezultat toga, tvrtka je, samo na Twitteru, prikupila 311 000 visoko angažiranih pratitelja. S druge strane, Yammer, konkurentska tvrtka s manje privlačnim izričajem u društvenim medijima, ima 78 posto manje pratitelja, djelomično zato što nije stvorila jasan izričaj.
4. Zanemarivanje podataka
Moderni marketing profesija je koju pokreću podaci. Veoma je važno prikupljati i analizirati podatke da bi razumjeli na koji način pratitelji reagiraju na sadržaj. U suprotnome ćete teško razumjeti kako promijeniti strategiju u društvenim medijima i time poboljšati rezultate.
Te je podatke osobito važno analizirati za Instagram. Ulaganje u snažne Instagram alate za analizu pomoći će marketinškim stručnjacima da odrede, primjerice, optimalno vrijeme objavljivanja i vrstu sadržaja.
5. Pogrešno razumijevanje ciljane publike
2006. godine, kada je osnovana, tvrtka Hubspot bila je nepoznata. Danas se njezina vrijednost procijenjuje na 1,3 milijarde dolara. Hubspot je uspio zahvaljujući neumornoj predanosti svojim klijentima. Ta se predanost može vidjeti i na sastancima unutar tvrtke na kojima je “prisutan” i plišani medvjedić po imenu Molly.
Molly predstavlja Hubspotovog klijenta. Tvrtka zna psihografske i demografske detalje o Molly te su zahvaljujući tome sposobni donositi pametne odluke koje najbolje služe njihovim klijentima. Također, to Hubspotu omogućava razvijanje najboljeg sadržaja u društvenim medijima, i na mnogim drugim mjestima, koji privlači njihovog idealnog klijenta.
Marketeri u društvenim medijima, poput poslovnih lidera općenito, trebaju razumjeti svoju ciljanu publiku. Takvo razumijevanje olakšat će odabir najprikladnijih platformi u društvenim medijima na koje bi se trebalo usredotočiti. Također, pomoći će i u oblikovanju izričaja brenda.
6. Podcjenjivanje snage videozapisa
Prema izvještaju Social Media Examinera, 60 posto marketera u društvenim medijima navodi da su video materijali najvažniji oblik vizualnog sadržaja. Razlog zbog kojeg je video sadržaj toliko popularan među marketerima u društvenim medijima, jest taj što on učinkovito privlači pažnju pratitelja.
7. Tretiranje svih društvenih mreža jednako
Ne postoje dvije jednake društvene mreže i pogrešno ih je tretirati kao takve. Različiti ljudi koriste različite platforme i očekuju različite vrste sadržaja na svakoj od njih. Primjerice, na Instagramu bi bilo neobično vidjeti post o otvorenoj poslovnoj poziciji dok je na LinkedInu to normalno.
Marketeri bi trebali odabrati nekoliko platformi i nastojati savladati zakonitosti svake kako bi razumjeli koja vrsta sadržaja i forme najbolje funkcionira za svaku.
8. Pretpostavka da mlađi zaposlenici “kuže” društvene medije
U pravilu, mlađi ljudi češće koriste platforme u društvenim medijima, no to ne znači da bi najmlađoj osobi u marketinškom timu nužno trebalo povjeriti kreiranje marketinške strategije u društvenim medijima.
Marketing u društvenim medijima treba odražavati, kao i druge oblike marketinga, skup vrijednosti i ideja vaše tvrtke. Strategija treba biti kreirana na temelju onoga što vaš tim zna o profilu ciljanog klijenta. Kompetitivnu analizu treba provesti da biste otkrili način na koji je najbolje profilirati izričaj svoga brenda. Tek tada bi pronicljivom menadžeru za društvene medije trebalo povjeriti provedbu plana.
9. Fokusiranje isključivo na organski domet u društvenim medijima
Plaćeni domet u društvenim medijima može biti učinkovit način za brzo ostvarivanje nekih ciljeva, poput povećanja broja pratitelja i privlačenja pažnje. Uz to, plaćeni domet u društvenim medijima može poslužiti kao dopuna organskoj strategiji koja se već pokazala učinkovitom. Ako je, primjerice, menadžer naišao na dio sadržaja koji organski rezonira s pratiteljima, možda ima smisla povećati doseg objave plaćanjem.
10. Nedovoljna edukacija zaposlenika
Svaki zaposlenik u vašoj tvrtki ima sposobnost povezati se s klijentima i kupcima putem društvenih medija. Budući da zaposlenici društvene medije već koriste iz osobnih razloga, ima smisla educirati ih da se povežu s potencijalnim klijentima i putem društvenih medija.
Društveni mediji će se i dalje razvijati i rasti. Kako opcije targetiranja postaju snažnije, oni postaju sve privlačniji kanal za marketinške stručnjake. Da bi bili uspješni, marketeri bi trebali izbjegavati zamke navedene u ovom članku i pristupiti društvenim mrežama s jasnom vizijom.
Prijevod: J. P.
