Može li Hrvatska pametno iskoristiti potencijal umjetne inteligencije?

Hrvatska ima prostora i mogućnosti za poboljšanje svojih sposobnosti vezanih uz AI, a time i za preuzimanjem opće konkurentnosti.

hrvatska

Terence Tse, predavač na COTRUGLI Business School, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Nexus FrontierTech, svjetski priznat autor, predavač i govornik te jedan od vodećih stručnjaka u području umjetne inteligencije i digitalne transformacije donosi uvid u ključne korake koje je potrebno poduzeti za pozicioniranje Hrvatske na karti umjetne inteligencije.

Terence Tse

Niska razina primjene umjetne inteligencija

Sustavi umjetne inteligencije sve brže dolaze u mnoga područja – društvene mreže, internetske tražilice, medicinsku dijagnostiku, skrb, pametni promet – čega često nismo dovoljno svjesni. Svakako, umjetna inteligencija ima svoju primjenu koja u Hrvatskoj još uvijek nije dosegnula visoku razinu.
Posljednjih nekoliko godina Europska komisija izrađuje brojne dokumente i pravilnike o umjetnoj inteligenciji. Glavni cilj je promicanje razvoja i primjene umjetne inteligencije (eng. Artificial Intelligence; skraćenica: AI) temeljene na „europskim vrijednostima i pravilima“ među državama članicama. AI tehnologije razvijaju se velikom brzinom i zato je ovakva inicijativa potrebna.

Osim toga, očekuje se da će posljedice i implementacije koje ova tehnologija ima u oblikovanju naših gospodarstava i društava u nadolazećim desetljećima biti goleme.

Nedostaje konkretnih prijedloga 

Važno je napomenuti da unatoč nedvojbenom trudu u vođenju rasprave na izrazito visokoj razini i sastavljanju dugog popisa preporuka u ulozi AI (koju bi trebala igrati u industrijskoj politici općenito, ali i politici pojedinih država članica Europske unije) nedostaje konkretnih ideja. Još uvijek nema prijedloga kako da pojedine vlade izgrade vlastitu industriju umjetne inteligencije.

Prijedlozi ideja važne su za zemlje poput Hrvatske koje nemaju veliku industrijsku, a ni domaću bazu kupaca. Takve zemlje moraju postati sklone promjenama i ostati pri tehnološkom vrhu kako bi kvalitetnije mogle konkurirati na globalnoj razini. Za osnaživanje tvrtki i zajednice pogodne za razvoj i primjenu AI tehnologije potreban je jednostavan i korektan politički okvir.

Hrvatska nema službenu AI politiku

Umjetnu inteligenciju ključnim fokusom industrije učinile su vlade u većim ekonomijama Europe poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Ranije su započele s razvojem i primjenom AI.

Prvo na redu je očekivanje Vlade Republike Hrvatske da dovrši konačnu verziju nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju. Hrvatska je jedna od rijetkih država članica EU koja još uvijek nije uspostavila službenu politiku tog područja.

Privatni sektor prednjači u inicijativama

Neizbježno je spomenuti kako privatni sektor u Hrvatskoj ne sjedi prekriženih ruku – posljednjih godina sve se više hrvatskih tvrtki bavi s umjetnom inteligencijom. Primjer toga je Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) koja je osnovana u prosincu 2019. godine. Trenutno broji čak 71 tvrtku kao članicu i dodatnih 50 članova podrške, od kojih su neki pojedinci, a neki akademske institucije.

Za industriju koja je u Hrvatskoj tek u razvoju to su velike brojke. Pozitivna putanja odnosno rast nije beznačajan već pokazuje da imamo pravi način razmišljanja, talent i resurse za napredak. Dobar je ovo početak no potrebno je koherentnijeg kolektivnog napora.

Zanimljivo je pogledati kako posluje nekolicina AI tvrtki koje imamo. One često primjenjuju svoja stručna znanja u inozemstvu, gdje i posluju. Također, zapošljavaju radnu snagu iz zemalja u kojima se takve radnje odvijaju. Izvoz je dobar izvor prihoda za Hrvatsku no prodaja usluga u inozemstvu ne može učinkovito promicati domaću potrošnju i ulaganja u AI.

Hrvatska ima kvalitetan sustav obrazovanja koji proizvodi mnogo visokokvalificiranih inženjera i programera, a ipak je iskusila pad u sferi stvaranja dovoljnog broja radnih mjesta da bi uspjela zadržati proizvedene talente.

Treba učiniti mnogo više

Uz političke okvire tehnološkog razvoja AI koje nudi Europska unija evo još nekoliko ideja i smjernica za postizanje tog cilja.

Krenite voditi razgovore

Prvo i osnovno je pokretanje komunikacije o upotrebi AI. Uz pravu politiku i djelovanje Hrvatska ima potencijal postati regionalni lider umjetne inteligencije, ako ne i šire. Iako EU želi potaknuti razvoj AI, njen fokus je često ograničen na uspostavljanje uvjeta i propisa što nije uvijek najbrži put. Rasprave i ideje trebale bi se proširiti van okvira. Primjerice, ministarstvo zaduženo za razvoj nacionalne strategije moglo bi uključiti sve zainteresirane strane, a ne stati na Radnoj skupini Nacionalnog vijeća za digitalno gospodarstvo i nekoliko privatnih tvrtki.

Uspjeh ovisi o cjelokupnom IT sustavu

Vrlo je lako pogrešno shvatiti kapacitete i mogućnosti koje nudi AI. Ovdje se konkretno radi o modelima koji uključuju isključivo istraživače i znanstvenike. U poslovnoj stvarnosti implementacija ove tehnologije u poslovanje tvrtke uključuje širi skup kompetencija i radnih uloga. Uspjeh razvoja umjetne inteligencije ne ovisi o pojedincu već o cjelokupnom IT sustavu. Jednostavnije, za izvlačenje prave vrijednosti umjetne inteligencije nije presudan razvoj jedne komponente već razvoj cjelokupnog tehnološkog sustava.

Razmislite o poslovnoj strani koju tehnologije nude

Važno je napomenuti činjenicu da sve aktivnosti povezane s umjetnom inteligencijom ne uključuju ljude s tehničkim iskustvom. Tvrtka koja razmišlja o implementaciji AI u svoje aktivnosti mora razmotriti pitanja i zahtjeve vezane uz podatke, vještine, troškove, integraciju i obrazovanje sudionika. Uz to, važna je i sposobnost izrade strategije, planiranja i izvođenja projekata.

Ključna je snažna sposobnost upravljanja projektima koja će poslužiti za rješavanje mnogih problema i izazova koje AI nosi sa sobom. Prevladavanje izazova daleko više se odnosi na poslovanje, a manje na tehnologije i tehničke vještine.

Možemo uočiti kako Hrvatska ima prostora i mogućnosti za poboljšanje svojih sposobnosti vezanih uz AI, a time i za preuzimanjem opće konkurentnosti. No, za to je potrebno mnogo rada.

Potreban je pragmatizam

Umjesto strategije od 400 stranica kojom se pokušavaju izvući sredstva iz EU trebao bi postojati skup strateških smjernica koje mogu usmjeravati i promicati razvoj novoosnovanih poduzeća ka umjetnoj inteligenciji kao i široku primjenu same tehnologije.

Ako bi Hrvatska sagledala širu AI sliku (puno širu od fokusa EU) tada bi imala daleko veće šanse za uspjeh i izvrsnost u ovom nadolazećem tehnološkom sektoru gdje bi se, posljedično, pozicionirala na kartu umjetne inteligencije.

COTRUGLI – Uvijek na izvoru informacija

Pored akademskih karijera, ugledni stručnjaci i predavači na COTRUGLI Business School rade i kao konzultanti za tvrtke širom svijeta što im daje prijeko potreban uvid u aktualne tržišne trendove i stanje poslovanja. Kroz MBA programe na COTRUGLIJU polaznici tako imaju mogućnost testirati i upotrijebiti stečeno znanje na stvarnim studijama slučaja i analizama lokalnih, regionalnih i svjetskih trendova. Za više informacija posjetite njihove web stranice.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.