Europska komisija pokrenula je program “Digitalna Europa” s ukupnim proračunom od 9,2 milijarde eura za oblikovanje i potporu digitalnoj transformaciji europskih društava i gospodarstava. Programom će se potaknuti ulaganja poduzetničkoga kapitala u suprerračunarstvu, umjetnoj inteligenciji, kibersigurnosti i naprednim digitalnim vještinama. Prema riječima hrvatskoga zastupnika u EU Parlamentu Valtera Flege, “Digitalna Europa” jedan je od najvažnijih projekata koje je EU pokrenula.
Jesmo li ozbiljno i odgovorno shvatili poruke o digitalizaciji koje nam unatrag nekoliko godina stižu iz EU-a? Koje je poslove moguće brzo digitalizirati, a koji zahtijevaju duži proces? Koja se sve netehnološka zanimanja mogu uklopiti u IT sektor? Može li se baš sve digitalizirati?
U podcastu EU Mindset, koji časopis Poduzetnik realizira u suradnji s Uredom EU parlamenta u Hrvatskoj, sudjelovali su: Hajdi Ćenan, suosnivačica i CEO AIRT-a te potpredsjednica Udruge CROAi u ulozi moderatorice, Tajana Barančić, poslovna savjetnica i vlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering, Davor Runje, suosnivač i CTO AIRT-a te predsjednik CISEx-a i Valter Flego, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, izvjestitelj u projektu “Digitalna Europa”.
Što je sve bitno za digitalnu transformaciju?
Tajana Barančić, kao liderica u svojoj tržišnoj niši, surađuje s brojnim uspješnim hrvatskim IT kompanijama za koje, među ostalim, kaže kako su im posloženi i digitalizirani mnogi segmenti poslovanja, osobito oni koji im donose prihode, no ovaj administrativno-računovodstveno-financijski dio često im kaska: “Mi smo zato pokrenuli nekakve akcije da ih malo i u tom segmentu digitaliziramo” – kazala je Barančić, zaključivši: “U digitalnoj transformaciji iznimno je bitan “voljni moment”. Hrvatska ima puno neiskorištenog kapaciteta u procesima koje treba posložiti da bismo postali što produktivniji, a onda na njih dodali softvere koji će to podržavati.”
Doznali smo nadalje od sudionika podcasta kako procesi digitalne transformacije daju jednake prilike svim zaposlenicima da svoj posao obavljaju bolje i jednostavnije. Digitalizacija tako ne mijenja samo određene segmente poslovanja i pojedine industrije, već u potpunosti utječe na sve sfere društva i gospodarstva. Ljudi su ključan faktor u ovom procesu, oni su ti koji moraju prihvatiti sve tehnološke promjene i uvesti ih u svoje svakodnevno funkcioniranje. U odnosu na prošlost, danas više nije moguće stati s obrazovanjem, učenjem, edukacijom i napretkom. Važno je ići ukorak s vremenom, a konkurencija je ta koja nas tjera da težimo biti najbolji na svijetu.
Živi lokalno, radi globalno!
Serijski poduzetnik, predavač na Algebri, programer i digitalni stručnjak s 20-godišnjim iskustvom Davor Runje, cijelim je svojim bićem uronjen u digitalne teme i IT industriju, što mu omogućuje da temu promotri iz različitih kutova.
“Za one koji su spremni prihvatiti digitalizaciju, rizici su veliki”, kazao je Runje i nastavio: “Najveća odgovornost po pitanju digitalizacije na kraju je pripala telekomima i bankama, a sve uspješne digitalne priče iz Hrvatske postigle su firme koje su strateški odlučile da će živjeti lokalno (u Hrvatskoj), a raditi globalno. (…) I slavni hrvatski turizam je izvozna industrija – ljudi dođu ovamo, ali tržište je zapravo cijeli svijet. (…) Kada se uspoređujete s boljima od sebe, ubrzo i vi postajete kao oni. Ako se uspoređujete s lošijima, oni vas povuku na dno. (…) Uspjeh je po meni kombinacija mnogočega na životnome putu. Potreban je cijeli život da se vi oblikujete u osobu koja je u stanju napraviti neki uspjeh. Bilo čiji uspjeh nije počeo prije 10 godina, nego već puno ranije” – zaključio je Runje.
Hrvatskoj su, doznajemo od sudionika podcasta, potrebni programi kroz koje bi podučavali šire mase u smjeru korištenja novih tehnologija. Primjer upotrebe digitalnog bankarstva izvrsna je mjera digitalizacije društva jer se tu radi o kompleksnim aplikacijama koje se starija populacija u Hrvatskoj još uvijek ne usudi koristiti.
Projekt “Digitalna Europa”
Hrvatski poduzetnici, a i svi oni koji se prilagođavaju novonastalim okolnostima, dobro znaju kako je tajna uspjeha biti spreman. Europska komisija, EU parlament i fondovi također su prepoznali potrebu za napretkom u smjeru digitalizacije. Europa želi biti lider na globalnoj razini i zato je između 15 glavnih programa uspostavila i program “Digitalna Europa”.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digitalna Europa, hrvatski zastupnik Valter Flego, naglasio je da je tajna svakog uspjeha – biti spreman: “Digitalnu transformaciju može se provesti u svakom segmentu – u trgovačkom društvu, obrtu ili gospodarstvu. (…) Projekt pokriva pet glavnih segmenata: superračunala, umjetnu inteligenciju, cyber security, jačanje digitalnog obrazovanja i implementaciju digitalne transformacije u gospodarstvu i društvu. (…) Sredinom sljedeće godine očekujem konkretne natječaje za jačanje digitalnih kapaciteta svih tijela” – zaključio je Flego.
Zaključeno je da su svi poduzetnici pozvani pratiti događanja, natječaje i s prijavama za fondove krenuti na vrijeme. Hrvatska je, prema nekim pokazateljima, spremna krenuti na put digitalizacije i zelene transformacije!
