Dokaz da se može biti poduzetan i na javnoj visokoobrazovnoj instituciji najbolje se vidi na primjeru Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru. Zasluga je to svih djelatnika, profesora, a posebno Željka Sudarića, koji je od listopada 2018. dekan Veleučilišta. Od prvog dana želi Veleučilište ojačati i učiniti ga konkurentnim te aktualizirati nove studijske programe. Studiranje i studijski programi najvažniji su proces na Veleučilištu.
Veleučilište Lavoslava Ružičke Vukovar osnovano je prije 16 godina. Od osnutka do danas prepoznato je među mladima kao mjesto gdje se mogu stjecati nova znanja. Što je razlog ovakvoj percepciji?
Stručnost i izvrsnost svih djelatnika, posebno visokoobrazovani profesori koji kontinuirano usavršavaju svoja znanja, rad i stalna ulaganja kroz projekte, učinila su vukovarsko Veleučilište Lavoslava Ružičke prepoznatljivim, pa za njihove studijske smjerove iz godine u godinu raste interes. U posljednje tri godine, sinergijom svih dionika u visoko obrazovanje u gradu Vukovaru uloženo je više od 100 milijuna kuna, stoga i ne čudi da smo prepoznati s obzirom na to da naše aktivnosti prate ozbiljna infrastrukturna ulaganja s ciljem maksimalnog podizanja studentskoga standarda. Prepoznatljivost, kvalitetu i stručnost potvrđuju brojke, pa je naše studijske programe izabralo čak 770 maturanata s područja cijele zemlje i inozemstva.
Epidemija je dovela do problema i ograničenja u nastavi. U nastavi ste se koristili raznim platformama. Kako ste riješili stručni praktični dio?
S obzirom na novonastalu epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj, vezanu uz epidemiju korona virusa i preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja te Nacionalnog stožera civilne zaštite, prekinuta je klasična nastava i prebačena je u virtualni model. Sve aktivnosti Veleučilišta prešle su u online svijet, uključujući nastavu, knjižnicu, sastanke, vježbe i projekte jer je od nas to tražila novonastala situacija koja je zahtijevala brzu prilagodbu, ali smo vrlo brzo našli rješenje za sve nove izazove koji su pred nas stavljeni. Cilj nam je bio pružiti najbolju moguću uslugu, u skladu s izvanrednim okolnostima, te smo u tome zajedničkim snagama i uspjeli. Praktični dio odradili smo naravno uživo, uz pridržavanje svih mjera i u manjim grupama. Uspostavljena je odlična suradnja nastavnika i studenata, a svoje iznimno zadovoljstvo kvalitetom nastave u izvanrednim okolnostima iskazali su nam studenti u anketi koju smo proveli.
Uz stručnu pomoć informatičke tvrtke Ofir, izradili smo vlastitu aplikaciju za upise te smo smanjili uobičajene gužve/redove i spriječili kontakt te prenošenje eventualne zaraze. I tako smo ponovno pokazali da uspješno možemo odgovoriti na sve izazove.
Osigurali ste sve dostupne mjere zaštite na Veleučilištu, kroz nove aplikacije izbjegli ste stvaranje gužvi. Koje ste konkretne mjere zaštite provodili?
Provodili smo sve ono što je pred nas stavilo naše resorno ministarstvo. Ulaganjem vlastitih sredstava zaštitili smo sve studente i djelatnike, ne samo na Veleučilištu već i u našem Studentskom domu Leopold, koji je u vrijeme pandemije bio i predavaonica i kafić i dom našim studentima. Iako sam već više puta javno istaknuo, želim ponovno zahvaliti, ali i čestitati našim studentima i djelatnicima, koji su svojim znanjem i savjesnim ponašanjem uvelike pomogli da pobijedimo pandemiju. Naravno, spremni smo i na mogući novi val, ali se i nadamo da ćemo se procijepljenošću i radom struke uskoro vratiti na ono staro normalno, tj. vratiti se na naše Veleučilište i u dvorane u punom kapacitetu.
Planirate nove studijske programe, osigurat ćete i novi prostor. Što ćete sve napraviti da povećate broj studenata? Kakva je struktura studenata i koje programe slušaju? Što sve osiguravate studentima da im olakšate studij?
Kontinuirano radimo na novim sadržajima koji će povećati izvrsnost i studentski standard, pa smo kroz EU projekt pokrenuli Centar za razvoj karijera koji će našim studentima pomoći u kontaktima s budućim poslodavcima. Studentskim domom osigurali smo izvrstan smještaj svojim studentima, a preseljenjem u prostore Radničkog doma, naši će studenti imati najmodernije opremljenu instituciju. Prva smo visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, a mislim i šire, koja je uvela VR – virtualnu stvarnost u nastavni proces, a sve kako bismo svojim studentima omogućili najmodernije tehnologije.
Imate li problema s upisom studenata zbog nepovoljne demografske situacije u Slavoniji i Hrvatskoj općenito?
Osobno volim reći da demografska slika nije izvrsna, a kako bismo pozitivno djelovali na sve dionike, nadamo se da će se uskoro povećati i broj stanovnika, posebno u našoj Slavoniji i Srijemu. Kao i svi drugi, trudimo se privući što više mladih iz cijele Hrvatske i šire, pa smo u posljednje tri godine zabilježili porast broja upisanih studenata. Naravno, mlade je privukla naša prepoznatljivost iza koje stoji naporan rad svih naših djelatnika, ali i pozitivna slika o gradu Vukovaru i Veleučilištu.
Veleučilište je postalo važan čimbenik na mapi obrazovanja Hrvatske, ali i šire. U planu je suradnja s klinikom iz Njemačke. Što će ova suradnja donijeti studentima, profesorima, ali i Veleučilištu?
Kako su naši alumni sve prepoznatiji kao kvalitetan kadar, ne samo u RH nego i u EU, sve više poslodavaca javlja se sa željom da bi surađivali s našom institucijom. Upravo u rujnu održat će se potpisivanje sporazuma s navedenom klinikom koja ima oko 150 zaposlenika, a i planira otvoriti svoju podružnicu u RH.
Naši studenti već su zaposleni u Reha-Zentrum HESS klinici, a navedenim sporazumom omogućit će se našim studentima stjecanje praktičnih znanja u toj europskoj klinici i nakon stjecanja diplome moguće zapošljavanje u istoj. Profesori i Veleučilište kao institucija dobit će na svojoj prepoznatljivosti i vidljivosti izvan granica RH, što će nam u budućnosti donijeti i brojne benefite na studijskim programima.
Intenzivno radite na pokretanju stručnog studija za informatičare, ali i za primalje. U kojoj je fazi svaka od ovih inicijativa?
Svi koji su u visokom obrazovanju znaju da je za izradu kvalitetnog, modernog i atraktivnog studijskog programa potrebno i puno vremena, kao i više kriterija koje je potrebno zadovoljiti da bi se dobila dopusnica za izvođenje istog. Naši partneri i tim kvalitetnih profesora rade na navedenim programima te se, nakon što steknemo i uvjet potrebnog prostora preseljenjem 2022. godine u Radnički dom, nadamo da ćemo upisati prvu generaciju.
Veleučilište je prepoznato i kao institucija koja razvija sport…
Danas je važno baviti se sportom, a mi smo sportsko Veleučilište. Naša sportska udruga studenata – SUVEVU, možemo slobodno reći, najbolji je promotor Veleučilišta. Uspjesi koje kontinuirano nižemo u natjecanju sa Sveučilištima i Veleučilištima dokaz su izvrsnog rada naših profesora kineziologa koji su također nagrađivani sa strane Hrvatskog akademskog sportskog saveza. Samom prepoznatljivošću Veleučilišta kao sportskog, naše studijske programe upisuju i vrhunski sportaši.
Studentski dom Leopold opravdao je svoju svrhu. Planirate li dodatna ulaganja u proširenje sadržaja i podizanje standarda?
Studentski dom Leopold, koji smo otvorili u studenome 2018. godine, kao i njegova izvrsna opremljenost, privukli su studente iz cijele Hrvatske i regije, a kroz program ERASMUS+ i mlade iz cijele Europe. Ishodili smo građevinsku dozvolu za dodatne sadržaje na prostoru Studentskoga doma, konkretno studentski restoran, caffe bar i sportska igrališta, te se nadamo u skoroj budućnosti, u suradnji sa svojim partnerima, krenuti u izgradnju tih sadržaja, a sve kako bismo studentima omogućili samo najbolje uvjete i visoke standarde.
Veleučilište je prepoznato u RH, ali i u EU, kao mjesto stručnosti, inovacija i izvrsnosti. Studenti i profesori dobitnici su brojnih priznanja i nagrada. Što biste posebno istaknuli?
Upravo kako ste i naveli, Veleučilište je prepoznato kao institucija koja svojim studentima, povrh inovativnosti i izvrsnosti, osigurava znanje i stručnost. Kao što su naši studenti prepoznati na tržištu rada, tako su sve više i naši profesori prepoznati u sustavu visokog obrazovanja. Profesor Stojanović član je matičnog odbora Vijeća Veleučilišta i Visokih škola RH, kolegicu Gongetu Hrvatski sabor imenovao je u Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, najviše stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti, profesor Pejić dobitnik je nagrade Hrvatskog akademskog sportskog saveza, ali i ostali naši djelatnici i vanjski suradnici vrlo su kvalitetni.
Istaknuo bih da sam iznimno ponosan na rad naših profesora i djelatnika jer su zaslužni što je VEVU svakim danom sve važniji čimbenik na karti visokog obrazovanja, a naši alumni prepoznati su na tržištu rada, jednako u RH i u EU. Vjerujem da će grad Vukovar uskoro postati studentski grad budućnosti, a preseljenjem Veleučilišta u novi moderni prostor i pokretanjem novih studijskih programa, postati centar stručnih studija srednje i istočne Europe.
U ovoj iznimno teškoj i izazovnoj godini naši studenti i nastavnici dokazali su da je Veleučilište prepoznato ne samo u RH, nego i u EU, kao mjesto stručnosti, inovacija i izvrsnosti. Ovo Veleučilište jedina je visokoobrazovna ustanova u RH koja je dobila pozivnicu i sudjelovala na ovogodišnjem EURO PETRHA CUP II natjecanju iz fizioterapije, u organizaciji Sveučilišta Madrid. Između više od 90 sudionika, profesora i studenata iz cijele Europe, studenti Veleučilišta, predvođeni mentoricom Vesnom Šeper, pokazali su zavidno znanje u rješavanju kliničkih slučajeva i osvojili visoka mjesta. Veleučilište je kao nagradu osvojilo platformu za učenje PETRHA, novi alat koji studentima omogućava rješavanje problema iz fizioterapije u virtualnom okružju. Naši nastavnici su sve prepoznatiji u sustavu obrazovanja. Kolegica Karolina Novinc i uprava Veleučilišta osigurali su mobilnost našim studentima i nastavnicima do 2027. godine uz program ERASMUS+.
Najbolji put za studente jest spajanje teorije s praksom. Dobivate li povratne informacije o ovakvom načinu rada?
Kad su pokrenuti Stručni studiji, osnovni cilj bio im je da se studenti osposobe za tržište rada, a upravo se ta stručnost stječe kroz kvalitetnu i mentoriranu stručnu praksu kod naših partnera, uz naravno teoriju, koju su im prenijeli naši profesori. Od poslodavaca su povratne informacije konstruktivne, pa smo kroz projekt STEPUP – unaprjeđenje i razvoj stručne prakse za naše studente, upravo omogućili poslodavcima/partnerima da kao poslodavci sudjeluju u stvaranju kvalitetnih kadrova.
