Prijava nepravilnosti trebala bi postati poželjna, a “zviždači” zaštićeni. Smisao je to Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji se u javnosti naziva i Zakonom o zviždačima.
Zakon je stupio na snagu u srpnju prošle godine, a svi su poslodavci s više od 50 zaposlenih do početka ove godine trebali donijeti opći akt kojim uređuju postupak prijavljivanja nepravilnosti te imenovanje za to povjerljive osobe. U Hrvatskoj je oko 2300 poduzeća trebalo ispoštovati tu zakonsku obvezu.
“Dio se poduzeća uskladio sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je donesen prošlo ljeto, no mnoga to još nisu učinila. Zakon na jedinstven način uređuje prijavljivanje nepravilnosti unutar poduzeća te zaštitu prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača. Poduzeća koja zapošljavaju više od 50 osoba, dužna su uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Općim aktom koji su poslodavci trebali donijeti do 1. siječnja, uređuje se, među ostalim, prijava nepravilnosti vezanih uz proračunska sredstva te sredstva iz fondova Europske unije. Zbog toga je iznimno važno da zakonske obveze ispoštuju državna i javna poduzeća te ustanove“, naglasila je dr. sc. Silvija Vig, stručnjakinja za poslovnu etiku.
Do 1. travnja poslodavci trebaju imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Uz zaštitu “zviždača” među obvezama su poslodavaca zaustavljanje štetnih radnji i otklanjanje njihovih posljedica.
Silvija Vig podsjeća kako su gotovo svi “zviždači”, čiji su slučajevi dospjeli u medije posljednjih godina, dobili otkaz. Nekima su se nakon toga urušili i privatni životi.
“Zakon uvodi mnoge mehanizme koji do sada nisu bili na raspolaganju ‘zviždačima’, ali ni povezanim osobama. Velika je prednost omogućavanje zaštite i svim osobama koje su povezane sa “zviždačem” nakon prijave nepravilnosti, jer je u ljudskoj prirodi upravo briga da svojim djelovanjem ne oštetimo bližnje, koji se često jave u ulogama kolateralnih žrtava. Mogućnost praćenja statusa postupka po prijavi također doprinosi ohrabrenju “zviždača”, s obzirom na to da je veliki izvor frustracije kod istih upravo inertnost nadležnih tijela nakon podnošenja prijave, zbog čega su mnogi, u borbi za općim dobrom, morali posezati za javnim objavljivanjem”, pojašnjavaju mag. iur. univ. spec. oec. Jadranka Orešković i Ivan Kovačević iz tvrtke Deloitte.
Dodaju kako je većina privatnih korporacija svjesna važnosti zaštite “zviždača” te ju je implementirala kao svojevrsnu osnovnu higijenu u svom korporativnom djelovanju i mnogo prije donošenja zakonske regulative. Za te poslodavce novi je zakon samo nametnuo potrebu usklađivanja već postojećeg sustava s novom regulativom.
“Koliko će implementacija ovog Zakona doprinijeti zaštiti ‘zviždača’ unutar poduzeća, ovisi o učinkovitosti izgradnje samog sustava za unutarnju prijavu nepravilnosti što u velikoj mjeri ovisi i o ostalim procedurama, pravilima, organizacijskoj kulturi poduzeća, ali i provedbi samog zakona. Implementacija Zakona trebala bi doprinijeti zaštiti „zviždača“ i smatram da će ona zasigurno biti učinkovitija u poduzećima koja imaju izgrađene zdravije organizacijske kulture, speak-up kulture ili koja već imaju implementirane programe etike i usklađenosti“, istaknula je Silvija Vig.
Pod posebnim su povećalom javnosti sada tijela javne vlasti te državna poduzeća. Od njih se očekuje da najviše zasuču rukave pri implementaciji i poštivanju Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
“Zakon donosi katalog prekršaja koji se odnose na slučajeve povrede/nepoštivanja zakonskih obveza te zapriječene novčane kazne za poslodavca pravnu osobu, odgovornu osobu poslodavca u pravnoj osobi, poslodavca fizičku osobu, povjerljivu osobu, zamjenika povjerljive osobe te za osobu koja zlouporabi pravo na prijavljivanje nepravilnosti. S obzirom da nije propisano posebno tijelo koje bi bilo zaduženo za provedbu nadzora nad provođenjem Zakona, ograničeni smo na opći sustav prekršajnih prijava koje se podnose općinskim državnim odvjetništvima kao i mogućnost da pučki pravobranitelj izravno podnese optužni prijedlog zbog aktivnog ili pasivnog kršenja Zakona. Tko će prijave podnositi uslijed nedostatka kontrole od strane institucija, tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, vjerojatno će se i u ovom aspektu očitovati važnost uloge ‘zviždača‘”, kazali su Orešković i Kovačević.
Poslodavcima koji ne ispune zakonske obveze, zapriječene su kazne između 10.000 i 50.000 kuna, a za odgovorne osobe kod poslodavaca kazne se kreću od 1.000 do 30.000 kuna.
