Skačete li s jednog na drugi sastanak bez pauza između, bez obzira na to radi li se o online ili offline verzijama, vaš će mozak otići u crveno i doslovno se početi braniti gašenjem vaših sposobnosti koncentracije. Zaključak je to novog istraživanja koje je proveo Microsoft, vlasnik jednog od popularnijih online alata za sastanke – Teamsa.
U eri prekomjernog rada i veličanja takva načina života kroz tzv. hustle kulturu, prekomjerno se i sastanči. Sastanci nažalost tek rijetko služe osnovnoj svrsi, a najčešće služe tomu da potroše ljudima dragocjeno vrijeme dajući im lažan osjećaj kako su zaista nešto i radili.
Produktivni sastanci od 15-ak minuta sasvim su u redu, no što ako ih imate tri ili četiri u nizu? Što ako pak radite u korporaciji gdje se sastanci znaju protezati i na svih osam sati, samo da biste nakon njih zapravo počeli raditi?
Najgore je što je na većini sastanaka prisutno nepotrebno puno ljudi
To produljuje vrijeme trajanja sastanka (jer svi imaju nešto reći), i troši jako puno vremena (ljudi umjesto da rade, polufokusirani sastanče te se umaraju do te mjere da kad krenu raditi, više nemaju snage).
Microsoft je napravio istraživanje o tome što naš mozak misli o serijskom sastančenju, ima li koristi bar za njega da satima diskutirate o nečemu. Ispalo je da nema koristi, ali štete ima! Ima i lijeka, zove se UZIMANJE PAUZE.
Naše istraživanje pokazuje da su pauze važne, ne samo da bismo na kraju dana bili manje iscrpljeni, nego da bismo zapravo povećali sposobnost fokusiranja i interakcije dok jesmo na sastancima, izjavio je Michael Bohan, voditelj Human Factors Engineering grupe u Microsoftu koja je provodila istraživanje.
Jedan sastanak za drugim, što je postala norma u posljednje vrijeme, jednostavno nije održiv koncept, nadovezao se potpredsjednik Microsofta 365 Jared Spataro: Outlook i Microsoft Teams koriste milijuni ljudi diljem svijeta, a male promjene mogu im pomoći da razviju nove norme i poboljšaju opće zdravstveno stanje.
Postavke u Microsoft Outlooku omogućuju korisnicima da lakše postave nužne pauze. Primjerice, pojedinci mogu uključiti opciju da im sustav automatski skrati trajanje sastanka koji su zakazali.
Što točno pokazuje istraživanje o sastancima i pauzama?
Istraživanje je provedeno na 14 dobrovoljaca koji su dva dana zaredom sudjelovali u nizovima od 4 sastanka.
Prvi dan sastanci su se nizali jedan za drugim s potpuno drugačijim temama.
Drugi dan sastanci različitih tema održavali su se s razmakom od 10 minuta, koji je trebao predstavljati pravu pauzu (ne pauzu u kojoj šaljete još jedan mail ili nešto slično radite).
Microsoft je za potrebe istraživanja dao sudionicima EEG kapice, koje su mjerile aktivnost moždanih beta valova – njih povezujemo sa stresom.
Istraživanje je rezultiralo trima glavnim zaključcima
1. Pauze između sastanaka omogućuju mozgu da se resetira i smanji kumulativno nakupljanje stresa
Sudionici koji su mogli uzeti pauzu od samo 10 minuta između sastanaka, dobili su priliku da se u svakom smislu odmore, rasterećujući mozak i smanjujući nakupljanje stresa.
2. Sastanci koji se održavaju jedan za drugim smanjuju fokus i angažman sudionika
Kad su sudionici mogli predahnuti između sastanaka, moždani valovi pokazali su pozitivne razine frontalne alfa simetrije, što se povezuje s jačim angažmanom na sastancima. Bez pauza, te su razine bile negativne, a sudionici povučeniji i pasivniji tijekom sastanaka. Dakle, kad je mozak u stanju stresa, teže je ostati koncentriran i angažiran.
3. Trčanje s jednog na drugi sastanak može biti izvor jakog stresa
Kod sudionika koji nisu imali pauze primijećeno je da im se razina stresa povećala prilikom prelaska na novi sastanak. Učinak je vjerojatno takav jer se morate pripremiti da nakon jednog sastanka sad morate i na idući, gdje ćete također mozak angažirati na nešto novo.
Možda ste nekad imali dane sastančenja nakon kojih ste se osjećali kao da vas je pregazio vlak, iako ste ondje “samo sjedili i nešto govorili”. Ali vaš mozak se umorio, a stres vas je iscrpio.
Uzimanje pauze nije lijenost, nego potreba. I u školi imate pauzu između satova od 5 minuta, pa onda sredinom satnice i jedan duži odmor. To nikako nije slučajno! Naš mozak treba odmor između zadataka, makar vam zadatak bio samo sjediti i slušati.
Sve o metodologiji istraživanja, kao i dodatnim zaključcima pročitajte u izvornom članku.
Jedna je od prvih blogerica i community managerica. Danas podučava ljude SEO content marketingu i pomaže klijentima da podignu vidljivost svoje web stranice, troše manje novca na oglase, kao i da pritom više zarade.
