Naša vizija treba biti društvo jednakih prilika, inovativnosti i pravednosti. Samo tako možemo otključati puni potencijal Hrvatske, osigurati dugoročnu održivost i stvoriti uvjete za bolji život svih građana.
Piše: prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista
Suočeni smo s vremenom koje potresa temelje globalne ekonomije i geopolitičkog poretka. Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i napetosti među svjetskim silama unose nesigurnost, dok protekcionizam i fragmentacija tržišta potiču stvaranje trgovinskih blokova i povratak proizvodnje u matične zemlje. Klimatske promjene dodatno kompliciraju situaciju, uz sve češće prirodne katastrofe koje ugrožavaju milijune života. Fosilna goriva i dalje dominiraju, usporavajući postizanje klimatskih ciljeva unatoč rastućim ulaganjima u obnovljive izvore energije.
Tehnološke inovacije, predvođene digitalizacijom, umjetnom inteligencijom i biotehnologijom, redefiniraju globalnu konkurentnost, ali zahtijevaju pažljivu regulaciju zbog etičkih i društvenih izazova. Istovremeno, demografske promjene imaju dubok utjecaj – starenje stanovništva u razvijenim zemljama opterećuje sustave, dok rast populacije u Africi i Aziji donosi i prilike i izazove. Europa posebno osjeća pritisak zbog smanjenja radne snage, koja će se do 2040. smanjivati za dva milijuna ljudi godišnje.
Europska unija suočava se s izazovima tehnološke i ekonomske konkurentnosti. Dok SAD i Kina prednjače u tehnološkom sektoru, EU zaostaje, s tek četiri od 50 najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Mario Draghi upozorava na potrebu reformi u industrijskim, energetskim i financijskim sektorima te povećanje ulaganja za dekarbonizaciju, digitalizaciju i stratešku proizvodnju.
Hrvatska bilježi gospodarski rast potaknut turizmom i potrošnjom, uz BDP per capita na 76% prosjeka EU-a. Međutim, ekonomija ostaje ranjiva zbog oslanjanja na turizam i usluge. Industrijska proizvodnja i ulaganja u inovacije zaostaju, dok je poljoprivredna produktivnost 40% ispod prosjeka EU-a. Demografski pad, starenje i iseljavanje dodatno ugrožavaju održivost mirovinskog sustava.
Za dugoročnu stabilnost potrebne su korjenite reforme koje uključuju ulaganja u tehnologiju, zelenu energiju i industrije s visokom dodanom vrijednošću, diversifikaciju izvoza i jačanje industrijske proizvodnje radi smanjenja ovisnosti o turizmu te suradnju poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara za ubrzanje inovacija. Ključne su i porezne reforme, digitalizacija, transparentnost pravnog sustava, kao i reforma javne uprave radi veće učinkovitosti. Ravnopravan regionalni razvoj i modernizacija obrazovanja s naglaskom na STEM, poduzetništvo i cjeloživotno učenje moraju postati prioritetom.
Industrijska proizvodnja mora postati temeljem dugoročne strategije, ali s fokusom na visoku dodanu vrijednost i tehnologije 4. industrijske revolucije. Produktivnost, iako raste, ostaje među najslabijima u EU. Nedostatak investicija i stagnacija ozbiljno ugrožavaju dugoročni potencijal Hrvatske.
Strateško partnerstvo s EU-om pruža financijsku i institucionalnu potporu, ali ključne odluke moraju dolaziti iznutra. Reformama, poticanjem poduzetništva i ulaganjima u obrazovanje možemo stvoriti otpornije gospodarstvo. Demografska supstanca ostaje presudna – bez nje svi drugi potezi gube na značenju.
