Kladimo se kako trčanje polumaratona svima predstavlja izazov, ali uhvatiti se u koštac s 21,1 km iznad Arktičkog kruga i još k tome bosi – zvuči kao nadljudska snaga i pothvat. No nizozemski ekstremni sportaš Wim Hof, zvani “Ledeni čovjek”, takav izvanredan pothvat dodao je kao samo još jednu stavku na ionako izvanrednu listu uspjeha. Onu koja uključuje uranjanje u led na gotovo dva sata i penjanje na Kilimanjaro u kratkim hlačama i sandalama. Hof također drži nevjerojatnih 26 Guinnessovih svjetskih rekorda.
Snaga uma nad materijom
Kako je moguće da mu uspijeva prevladavati ekstremne situacije? Jedan od odgovora jest da je u mladosti naučio prihvatiti hladnoću i njezine ljekovite učinke. U jednom intervjuu za The Guardian otkrio je kako je sa 17 godina skočio u kanal u Amsterdamu i pomislio: “To je to!” Hof vjeruje u moć uma nad materijom.
“Samo trebate promijeniti paradigmu, a ta paradigma je snaga vašeg uma. Uz pomoć skeniranja mozga pokazao sam kako mogu ‘kontrolirati’ temperaturu kože da mi ne pada dok sam izložen stresu, odnosno hladnoj vodi. To je suočavanje s fizičkim stresom uz pomoć snage uma”, objašnjava ovaj ekstremni sportaš.
Nitko ne poriče da su Hofove sposobnosti iznimne, no zanimljivo je kako baš od njega i drugih ekstremnih sportaša i mnogi poduzetnici – u potrazi za većom produktivnošću – mogu naučiti važne lekcije, uključujući naizgled suptilne promjene razmišljanja koje ipak imaju ogroman učinak.
Studije su pokazale kako često postoje paralele između poduzetnika i sportaša, jer i jedni i drugi rade na marginama, traže nova iskustva, riskiraju i vođeni su jedinstvenom vizijom. Proučavajući ekstremne sportaše, stručnjaci su otkrili učinkovite strategije za povećanje fokusa i produktivnosti. Zaključili su kako je važno da se ne bave samo time kako učiniti više, već kako učiniti više stvari koje su važne za karijeru i posao ili, kako ih stručnjaci zovu,”velike stvari”.
Dakle, koje strategije poduzetnici mogu naučiti od ekstremnih sportaša?
Opsesivno slijedite svoju strast
Kelly Slater osvojio je naslov svjetskog prvaka u surfanju rekordnih 11 puta i nedvojbeno je najveći surfer u povijesti. Ne iznenađuje da mnogi ljudi od njega traže smjernice i savjete, a tijekom intervjua za GQ podijelio je savjete mlađim natjecateljima:
“Ne poznajem nikoga na svijetu tko postaje najbolji u nečemu, a da nije opsesivan i da to ne voli. Moj savjet svima jest da, ako točno znaš što želiš raditi i istinski vjeruješ da to možeš – to trebaš i činiti. Samo trebaš smisliti način da to ostvariš, a kad znaš krajnji cilj, možeš smisliti i kako do njega doći.”
Dakle, postati najbolji zahtijeva jurenje za nečim što volite sa zdravom opsesijom. Ako slijedite cilj do kojeg vam je uistinu stalo, shvatit ćete kako to ostvariti. A osjećaj strasti pomaže u održavanju visoke produktivnosti jer motivacija više nije problem – vaše vas nadahnuće vodi prema cilju i napretku.
Posvećivanje vremena i prostora takvim stvarima također znači biti neumoljivo selektivan u pogledu onoga što odaberete raditi i gdje usmjeravate svoje vrijeme. Nakon što identificirate prioritete, oni bi trebali određivati sve što radite, a ako vam se neki projekt ili prilika ne uklapaju u vaše planove i smjernice – odbijte ih. Ili ih delegirajte nekome drugome.
Sredite svoj ego
Čak i ako radite prema smislenom cilju, lako je “zaglibiti” u negativno razmišljanje i sumnju u sebe (možete li kompetentno izvršiti zadatak ili se osjećate nesigurno što učiniti sljedeće?), a zbog toga može patiti i vaša produktivnost. Pouku vam daje primjer olimpijske pobjednice, snowboarderice Jamie Anderson.
“U mom napretku puno mi je pomogla činjenica da sam se oslobodila vlastitog ega i shvatila da će, bez obzira na to što radim, uvijek biti mlađih djevojaka jer to je jednostavno priroda života… Prihvatite to. Čak i ako neću uvijek biti najbolja, barem dajem sve od sebe i inspiriraju me te djevojke. Promijenila sam mišljenje i nemam problem reći da su i druge djevojke sjajne. Sama činjenica da i one daju sve od sebe i da to tako svi trebamo prihvatiti jest jedino ispravno što možemo učiniti”, izjavila je Anderson za The Washington Post.
Istina je da će uvijek postojati netko tko može učiniti nešto bolje od vas. Dakle, umjesto da ostanete zarobljeni u razmišljanju o tome jeste li prava osoba za određeni posao, unaprijed zacrtajte plan. A kada se dogodi neka prepreka (a bit će ih puno), nema potrebe da dvojite jer znate sve korake i redoslijed kojim ih je potrebno izvršiti. Kad zaboravite na svoj ego, bit ćete visoko motivirani, a nepotrebne misli ćete svesti na minimum.
Ne možete izbjeći pogreške
Povremene pogreške su neizbježne. Baš kao i kod ozljeda u ekstremnim sportovima, ne mogu se u potpunosti izbjeći. Govoreći o iscrpljujućem problemu s Ahilovom tetivom, prvakinja u brdskom biciklizmu Rachel Atherton rekla je nedavno u intervjuu za Red Bull:
“To je dio sporta. Samo treba pokušati naučiti nešto iz svake ozljede – nešto što će ti pomoći da kreneš naprijed – i tada nije uzalud. Uvijek je jako frustrirajuće kad se ozlijediš, ali ako možeš iz svega toga izvući nešto pozitivno i postati bolji, onda to nije gubitak vremena.”
Poanta za poduzetnike? Ako nešto pođe po zlu, ne dopustite da vas to spriječi. Umjesto toga, smirite se, odmaknite od problema i pokušajte dokučiti što je pošlo po zlu. Često su pogreške u radu uzrokovane greškom u temeljnom sustavu.
Primjer, programer može propustiti popraviti kritičnu softversku pogrešku ako sustav za praćenje nije poslao upozorenje. Pažljivo potražite mjesta na kojima sustav nije funkcionirao kako se od njega očekivalo ili ste negdje napravili greške u koracima. Gledajte na pogreške kao na priliku da nešto naučite – prepoznajte ih, ispravite kurs i nastojte izbjeći ponavljanje iste pogreške u budućnosti.
Izađite iz svoje zone komfora
U svojim arktičkim utrkama Wim Hof pokazuje snagu izlaska izvan svoje zone komfora. Objašnjavajući zašto se bavi ekstremnim sportovima i zašto radi sve što radi, za The Guardian je također izjavio:
“Strah je duboko u nama, samo ga ne možemo svladati. Ali ako uđete u ledenu hladnoću, odjednom ste u istom području odakle dolazi strah. Obično mu tako ne pristupamo, no tim ćete činom dotaknuti onaj iskonski urođeni osjećaj straha” – tvrdi Wim Hof.
Izlazak iz vaše zone komfora u uredu omogućuje vam da iskoristite nove izvore motivacije i kreativnosti. Mnoge tvrtke, primjerice, redovito organiziraju “demo dane” tijekom kojih timovi istražuju i dijele ideje. Zaposlenici dobivaju poticaj gledajući novi projekt od početka do kraja, kao i užitak koji proizlazi iz pobjede. Nakon toga neizbježno dolazi do pojačanog zamaha u uredu i klupko pozitivnosti samo se nastavlja kotrljati.
Foto: Pexels/Unsplash
