Živimo u „novoj vrsti vječne sadašnjosti“, kada je sve teže donijeti dugoročno smisleni plan jer se kontekst u kojemu nalazimo brzo mijenja, neizvjesniji su ishodi, a situacije i informacije za donošenje odluke kompleksnije i dvosmislenije. Piše: Vanja Prvulović, mag. psych. Sinapsa Centar d.o.o.
Uz slabije granice privatnog i poslovnog života, preplavljenost informacijama i povećanu dostupnost zbog tehnologije, vrijeme postaje naš vrijedan resurs koji nam kronično nedostaje. Čini nam se da nemamo vremena za obavljanje posla u zadanim rokovima, za prijatelje, obitelj, odmor ili sebe. Sve navedeno dovodi do osjećaja nezadovoljstva, nesigurnosti, gubitka energije i radnog elana. U takvom okruženju, upravljanje vremenom nije samo alat za efikasnost, već i za emocionalnu stabilnost i dugoročni uspjeh.
Prema istraživanju McKinseya, prosječni rukovoditelj dnevno troši 28% vremena na nepotrebne sastanke, dok Harvard Business Review navodi da preopterećenost informacijama smanjuje produktivnost za 20%. S druge strane, zaposlenici čiji lideri jasno upravljaju vremenom pokazuju 25% višu razinu angažiranosti i manje stresa, što direktno utječe na uspjeh organizacije.
Dobro upravljanje vremenom temelji se na tri glavna stupa: prioritiziranje, planiranje i produktivnost. Ključno je: usmjeriti se na zadatke koji donose najveću vrijednost (ili čije neispunjavanje nosi najveći rizik), planirati svoje aktivnosti s jasnim ciljevima i promatrati produktivnost kao mjeru postignuća, a ne uloženog vremena. Liderima često nesvjesni obrasci, poput fokusiranja na zadatke koje im je ugodnije ispunjavati, težnja za kontrolom ili mjerenje vlastite vrijednosti kroz količinu uloženog rada, otežavaju pridržavanje ovih alata. No, zadržavanjem u ovim nesvjesnim obrascima, lideri riskiraju ne samo povećanje vlastitog stresa i lošije odluke, nego i manje motivirane i produktivne timove.
Preuzimanje odgovornosti za upravljanje vremenom ljude odbija jer podrazumijeva prihvaćanje istine o vlastitom ograničenju. Nećete stići i moći sve. Morate birati!
I preuzeti odgovornost za izbor što radite sa svojim ključnim resursom. Svaka odluka o tome kako koristite vrijeme znači žrtvu drugih opcija. Upravo je odluka što ne činiti i ostati mirni s tom odlukom, ključan izazov u upravljanju vremenom, pogotovo liderima današnjice u izrazito kompetitivnom okruženju visokih očekivanja.
Lideri koji prepoznaju i prihvate tu odgovornost postaju fokusiraniji i smireniji, stvaraju bolje poslovne rezultate i grade kulturu usmjerenu na zdravu učinkovitost i ravnotežu.
U svijetu u kojem je vrijeme najvrjednija valuta, svjesno upravljanje ovim resursom nije samo osobna vještina, već i odgovornost lidera koja pridonosi i boljem mentalnom zdravlju društva. Zato je važno da lideri odvoje vrijeme za rad na sebi kroz alat poput coachinga, na kojem uz stručnu pomoć mogu prepoznati vlastite nesvjesne obrasce koji ih u tome sprječavaju.
Seneka je to sažeo ovako: „Ovo vrijeme koje nam je dano proleti tako munjevito da svi, osim onih rijetkih, otkriju život na kraju, baš kad postanu spremni živjeti.“
