Generacija Alfa, rođena 2010. – 2025., želi “jednostavniji” svijet i želi utjecati na život u lokalnim zajednicama, gradovima i na način na koji javna uprava funkcionira kroz osmišljavanje novih načina upravljanja i funkcioniranja gospodarstva. Dio je to poziva cijeloj industriji da djeluju odmah kako bi izgradile mehanizme koji odgovaraju jednostavnom i povezanom životnom stilu koji očekuju potrošači sutrašnjice.
Transformacija zajednica i gospodarstava
Za samo četiri godine prvi članovi generacije Alfa postat će dio radno aktivnog stanovništva. Dok generacija Z već ima dubok utjecaj na poslovanje poduzeća, sljedeća generacija trebala bi unijeti još više promjena, pokazalo je istraživanje Vise. Tri četvrtine (77%) djece, u dobi od 8 do 14 godina, teži osnivanju vlastitog poslovnog pothvata, vođenju malog poduzeća ili posla koji je ‘dodatni izvor zarade’, u usporedbi sa samo 13% koji su rekli da bi radije radili za druge. To je u oštroj suprotnosti s trenutnim sastavom radne snage, primjerice u UK-u gdje samo 13% radnog stanovništva radi za sebe, dok 86% radi za druge. Ako se ova očekivanja ispune kako podaci sugeriraju, Generacija Alfa ima potencijal potpuno promijeniti način na koji će tvrtke i zajednice poslovati u sljedećih pet do deset godina.
Istraživanje je naručila Visa, a proveo Opinium s 550 djece u dobi od 8 do 14 godina. Istraživanje je provedeno između 16. kolovoza 2023. i 20. kolovoza 2023. Podaci su prikupljeni putem internetske ankete u Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Bugarskoj, Republici Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji.
Digitalna generacija osnažena umjetnom inteligencijom
Generacija Alfa jednako je duboko povezana u online svijetu kao i u stvarnom svijetu. Visino istraživanje provedeno i u Republici Hrvatskoj pokazuje utjecaj na njihovo financijsko razumijevanje i stavove prema zaradi, pri čemu se umjetna inteligencija, digitalna iskustva i održivost pojavljuju kao najvažniji elementi.
• Više od polovice (58%) djece sami su zaradili novac u posljednjih 12 mjeseci
• Od toga, dvije petine (40%) koristilo je tehnologiju kako bi zaradili novac, pri čemu su društveni mediji (31%) najčešća tehnologija za zarađivanje novca, a slijedi ga online streaming (13%)
• Jednostavan način da djeca zarade novac je prodaja predmeta na internetu (6%). To je osobito prevladavajuće među 14-godišnjacima (13%) u usporedbi s 8-godišnjacima (2%), gdje je samo vrlo malo ispitanika koristila ovu platformu za zarađivanje
• Djeca imaju više od tri puta veću vjerojatnost učenja o zarađivanju novca gledajući kreatore digitalnog sadržaja nego tradicionalne izvore kao što su knjige (35% prema 10%).
• Više od desetine (14%) djece primilo je novac od prijatelja ili obitelji putem prijenosa na svoj bankovni račun ili putem mobilne aplikacije u posljednjih 12 mjeseci
• 4% djece kaže da ih nikad nisu učili kako čuvati svoj novac na sigurnom
• Više od desetine (13%) djece preferira plaćanje stvari bilo fizičkom karticom ili mobilnim novčanikom
• U dobi od 8 godina, gotovo četvero od petero djece (79%) preferira plaćanje u gotovini. Međutim, kada djeca navrše 14 godina, obrasci plaćanja se mijenjaju, pri čemu samo 55% preferira plaćanje gotovinom, 26% preferira karticu i 4% odabire mobilni novčanik kao svoj omiljeni način plaćanja.
Inspiracija i ideje
• Na pitanje što djeci pomaže da dođu do nove inspiracije i ideja, jedan od najčešćih odgovora bio je društveni mediji i kreatori sadržaja (54%), nadmašujući razgovor s odraslima (36%) i crtanje ili pisanje (35%)
• Do dobi od 8 godina, 36% djece je pod utjecajem društvenih medija i kreatora sadržaja, a 23% djece pod utjecajem je internetskih igrica.
• Nešto manje od polovice (45%) vjeruje da su kreativniji od svojih roditelja, pri čemu gotovo troje od petero djece (57%) koristi svoju maštu kako bi došli do nove inspiracije i ideja
• Online programi obuke/učenja (36%) nadmašuju dane radnog iskustva (32%), a slijede ih društveni mediji (29%) kao najvrjednije tehnike za pomoć djeci da osiguraju svoj posao iz snova u budućnosti
• Više od jednog od tri (38%) djece vjeruje da će koristiti društvene medije kao dio svog budućeg posla, a odmah iza njih slijede komunikacijska tehnologija (32%) i nosiva tehnologija (28%). Gotovo jedno od četvero djece (23%) navelo je umjetnu inteligenciju, a iz te skupine postojala je značajna razlika u dobi, sa samo 21% osmogodišnjaka koji su rekli da bi im umjetna inteligencija pomogla, dok je više od pet četvrtina 14-godišnjaka (21%) reklo DA AI-ju.
Nova generacija poduzetnika
• Kada razmišljaju o svojoj budućnosti, više od tri četvrtine (77%) djece želi ili posjedovati vlastitu tvrtku, ili malu tvrtku ili imati ‘izvor dodatne zarade’, u usporedbi sa samo 7% koji bi željeli raditi za nekog drugog
• Kada razmišljaju o budućem životu odrasle osobe, polovica (50%) djece kaže da će uštedjeti polovicu svog zarađenog novca, a drugu polovicu potrošiti. Gotovo jedno od petero djece (18%) kaže da će uštedjeti većinu svog novca
Inovativni umovi očekuju robote i AI
Sljedeća generacija ima jasnu viziju kako će tehnologija poput umjetne inteligencije oblikovati njihovu budućnost. Kada su upitani da razmisle o inovacijama koje bi im mogle olakšati život odraslih, roboti i strojevi koji obavljaju svakodnevne zadatke poput čišćenja sobe, odlaska na posao i kuhanja, bili su glavni trendovi proizašli iz generacije Alfa.
Konkretni primjeri koje navodi Generacija Alfa uključuju:
- “Robotska verzija mene za odlazak na posao kako bih mogao ostati kod kuće, opustiti se i zabaviti”
- “AI tehnologija koja mi omogućuje čitanje misli ljudima”
- “Prsten kojemu možete postavljati AI pitanja, kao što je odgovor na 8×9”
- “Tehnika koja može čuti što mislim, a zatim to pretvoriti u sliku na zaslonu ili 3D ispisati”
- “Bankovna kartica registrirana na moj otisak prsta”
- “VR set koji bih mogao nositi kao policajac, koji mi govore identitet ljudi koje vidim oko sebe”
- “Telefon koji radi sve što vam je potrebno, otvara vrata, zaključava vrata, uključuje stvari, tako da vam uvijek treba samo telefon”
- “Softver koji bi razumio što ljudi stvarno misle kada nešto kažu”
- “Prevoditelj u vašoj glavi koji prevodi bilo koji jezik”
- “Kopačke koje mjere sve statistike utakmice i same se suše”
