Najnovija istraživanja u području neuroznanosti pokazuju da naše emocije nemaju biološki otisak, nego su izmišljeni konstrukti koje mozak oblikuje u stalnom dijalogu s tijelom i okolinom. To znači da svaka poduzetnička odluka, svaka reakcija na stres i svaki trenutak kreativnosti ovise o tome koliko su um i tijelo u ravnoteži.
Dolaskom jeseni, promjene u prirodi odražavaju se i na ljudski organizam. Kraći dani i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti imaju izravan utjecaj na neurokemiju mozga. Upravo sunčeva svjetlost regulira proizvodnju serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje, osjećaj smirenosti i motivaciju. Kada razine serotonina padnu, javljaju se umor, gubitak volje i sezonske depresije.
Za poduzetnike koji se često oslanjaju na vlastitu energiju i odlučnost kako bi vodili posao, ovakve promjene mogu biti izuzetno izazovne. Osjećaj iscrpljenosti ili smanjenog fokusa ne znači nužno manjak discipline, nego fiziološku posljedicu manjka svjetla. Praktično rješenje je svjesno traženje dnevne svjetlosti kroz šetnju ili rad pored prozora. Ovi jednostavni koraci izravno utječu na kemiju mozga i mogu značajno povećati produktivnost i stabilnost raspoloženja.
Uz svjetlo, veliku ulogu u regulaciji emocija ima i ono što unosimo u tijelo
Znanstvena istraživanja pokazuju da crijeva imaju vlastiti živčani sustav, tzv. enterički živčani sustav, koji neprestano komunicira s mozgom. Ta veza poznata je i kao os crijeva-mozak. Ravnoteža crijevne mikrobiote direktno se povezuje s mentalnim zdravljem, jer bakterije u crijevima proizvode neurotransmitere, uključujući serotonin. Za poduzetnike koji često preskaču obroke ili se oslanjaju na brzu hranu, prehrana može biti nevidljivi, ali bitan saveznik u očuvanju mentalne stabilnosti.
Emocije kao konstrukt mozga
Ako do sada niste znali, emocije nisu unaprijed definirane reakcije koje se „uključuju“ u mozgu, nego izmišljeni konstrukti temeljeni na predviđanjima. Naš mozak stalno analizira signale iz tijela i okoline te na temelju iskustava predviđa što će se dogoditi i kako bi trebalo reagirati. Ako tijelo šalje signale iscrpljenosti zbog loše prehrane, manjka sna ili nedostatka svjetla, mozak ih može interpretirati kao tjeskobu, stres ili pad motivacije. Za poduzetnike to znači da se emocionalna otpornost ne gradi samo mentalnim tehnikama, već kroz cjelovit pristup – od brige o tijelu do osvještavanja vanjskih faktora poput svjetla ili glazbe koju slušamo, jer čak i ona može predstavljati moćan alat za samoregulaciju.
Upravo suvremena muzikoterapija pokazuje ogroman učinak u smanjenju razine kortizola (hormona stresa) i aktiviranju različitih centara u mozgu povezanih s nagradom i motivacijom. Umirujuća glazba može smanjiti napetost nakon zahtjevnog radnog dana, dok energični ritmovi mogu podići fokus i povećati produktivnost tijekom rada. Svjesna upotreba glazbe može biti jednostavna praksa, ali i učinkovit oblik brige o sebi. Može služiti kao svojevrsna „mentalna pauza“ koja vraća balans i otvara prostor za kreativnost.
