Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorene su brojne mogućnosti sufinanciranja, osobito za MSP-ove, odnosno malo i srednje poduzetništvo. Dodjelom bespovratnih potpora EU fondova nastoji se potaknuti poduzetnički duh u svim zemljama članicama, a pogotovo u zemljama gdje je, kao i u Hrvatskoj, BDP po glavi stanovnika manji od europskog prosjeka.
Novac EU-a je novac poreznih obveznika iz cijele Europske unije. Sukladno tomu, trošenje mu treba biti opravdano, transparentno i u maniri dobroga gospodara. Upravo zato, priprema EU projekata sukladna natječajnoj dokumentaciji, zahtjevan je i specifičan posao koji traži poznavanje kompleksne materije i samog natječajnog postupka, dosta vremena, zakonskih regulativa i složenih EU standarda.
Iako pisanje projektnog prijedloga, odnosno sama prijava na natječaje, može na prvu izgledati vrlo jednostavno i „banalno“, nažalost to nije uvijek tako.
Nulti korak za povlačenje EU sredstava: spoznaja i shvaćanje da EU novac nije zlatni rudnik
Kako biste krenuli u uspješno povlačenje EU sredstava, važno je osvijestiti da EU fondovi nisu “zlatni rudnik”. Koliko god je to bespovratni novac, dobivate ga za svoj projekt koji nužno mora nositi određene rezultate, bilo povećanjem prihoda, izvoza, brojem zaposlenih i slično. Iza svakog projekta kojim se konkurira na natječaju treba stajati jasna projektna vizija, rezultati koji pridonose rastu i razvoju poduzeća (posljedično i cijelom gospodarstvu), a novac se svakako treba uložiti ciljano, odnosno u prijavljenu investiciju, s obzirom na to da se u suprotnom snose sankcije. Sredstvima iz EU fondova financiraju se oni projekti koji pridonose razvojnim ciljevima Republike Hrvatske, ali i Europske unije u cjelini.
Tko je “idealan” kandidat za povlačenje EU sredstava?
Svatko tko ima realan “problem” u poduzeću koji projektom želi riješiti i vidi dugoročne benefite kojem projekt doprinosi, posebice u polju zelene i digitalne tranzicije – koja je sada vrlo aktualna, svakako je potencijalno dobar kandidat za uspješno konkuriranje na neki od javnih poziva. Jako je bitno uredno poslovati, odnosno poduzetnici koji iskazuju slabije financijske rezultate nisu prikladan prijavitelj. Većina natječaja također zagovara i minimalno poslovanje od godine dana u određenoj djelatnosti prije prijave na Pozive, no i start-up kompanije mogu pronaći svoje prilike u određenim natječajima.
Konkuriranje na EU fondove ujedno znači da će u svakom Pozivu biti isključen prijavitelj onaj koji nije izvršio isplate plaća zaposlenicima, plaćanje doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (osobito zdravstveno ili mirovinsko) ili plaćanje poreza u skladu s propisima RH. Poduzetnici moraju imati na umu i prethodno dobivene deminimis potpore, koje ni u kom slučaju ne smiju prelaziti određene pragove definirane Uredbama na europskoj razini, a izbjegavanje sukoba interesa također je vrlo bitna karika u cijelom procesu povlačenja sredstava.
Osim navedenih “administrativnih” savjeta, najbolji savjet koji se može dati poduzetnicima jest da ne kreiraju projekte kako bi konkurirali na natječaje, nego da traže bespovratna sredstva za realne projekte koje bi realizirali i bez dodatnih poticaja, no možda u manjem opsegu ili u dužem vremenskom periodu. Što se tiče istraživačko-razvojnih natječaja, prije nego što se odlučite za prijavu, obavezno napravite detaljnu analizu konkurencije.
Konzultant – opravdana investicija?
Kada se razmišlja o projektu, poduzetnici rijetko razmišljaju onako kako bi htjela Europska unija. Obično se najviše misli o individualnim potrebama i željama, što nažalost nije dovoljno za osiguravanje bespovratnih financijskih sredstava u potpunosti. Također, administrativne pripreme, bilo da se radi o pisanju projektnog prijedloga i/ili provedbi, vrlo su opsežne, pa tips and trics koje su konzultanti razvili radom na brojnim projektima te iskustvom koje imaju, nerijetko mogu biti odlučujući faktor pri evaluaciji projektnih prijedloga.
Statistika Hrvatske udruge poslodavaca pokazuje da je oko 90% poduzetnika, čiji su projekti dobili EU sredstva, koristilo usluge konzultanata. Navedeno dovoljno govori o važnosti angažiranja iskusnog stručnjaka koji Vašu prijavu dodatno može podignuti na entu potenciju te se takva investicija svakako isplati.
Planiranje budućnosti i realno postavljanje stvari
Rijetko koji natječaj nudi 100 % sufinanciranje. Stoga je jako bitno i osiguranje vlastitih sredstava za zatvaranje financijske konstrukcije projekta. Cash flow trebao bi biti dostatan u cijelom projektom ciklusu, a mogućnost poduzetnika da će bez problema moći zatvoriti financijsku konstrukciju mora se dokazati već u pripremi same projektne dokumentacije. Dobar poslovni plan za bar 5 sljedećih godina poslovanja može uvelike pomoći pri razumnom i logičnom raspoređivanju željenih investicija, sadašnjih i budućih. Imate li želju za konkuriranjem na neke infrastrukturne natječaje koji uključuju izgradnju/rekonstrukciju i sl., valja imati na umu vrijeme za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Naime, pri konkuriranju na takvu vrstu natječaja, važno je napomenuti kako sva projektno-tehnička dokumentacija (poput primjerice Glavnog projekta), ali i sve dozvole (poput građevinske) moraju biti spremne i ishodovane kako bi se mogle priložiti projektnoj prijavi.
Konzultanti su ključni u cijeloj priči
Imajte strpljenja za otvorene i nadolazeće natječaje. Ukoliko smatrate da se na vrijeme niste spremili za neki od natječaja, nemojte brzati niti forsirati s prijavom. Slijedi nova financijska omotnica koja će uz NPOO nositi pregršt mogućnosti u raznim područjima, tako da će se mogućnost za konkuriranje na slične natječaje zasigurno »nasmiješiti« u nekom od idućih razdoblja.
Ukoliko se odlučite ući u EU projektni svijet, bilo sami ili s konzultantskom pomoći, najbolji rezultat će dati realan projekt, uloženo vrijeme, adekvatna komunikacija, rado dijeljenje informacija te stvarna i iskrena posvećenost bilo samostalnoj projektnoj prijavi ili međusobnoj suradnji s konzultantom. Dinamika je u ovoj priči MUST, dok pasivnost ipak treba ostaviti za neku drugu priliku.
