Prekretnice se u životu događaju svakoga dana, ne samo onoga koji završava jedne kalendarske godine, a započinje druge. Da bismo jednu ovakvu činjenicu što lakše razumjeli i ove nove godine pomogla nam je naša dobra stara – država. Jeste li od predstavnika Lijepe Naše očekivali nekakav poklon za novu godinu? Očekivali ili ne – dobili smo ga. Poklon se zove “Dopune i izmjene Zakona o radu”.
Naš poklon je na snazi od 1. siječnja 2023. Ovo je poklon svim građanima koji su u radnom odnosu, no nekako imam dojam da je posebno namijenjen nama – poduzetnicima.
Kada smo ga otpakirali, dočekale su nas zaista zanimljive novosti. Novi ZOR kaže da do 15. u mjesecu poslodavci moraju obavezno isplatiti plaće. Isplata plaće može biti ili na tekući ili na žiro-račun. Sve druge vrste isplata koje su nekad morale biti isplaćene na žiro-račune građana, poput najma ili nekog honorara – mogu biti isplaćene na tekući račun. Sada možete zatvoriti žiro-račune kako vam banke ne bi naplaćivale dodatne naknade.
Zbog uvođenja eura i vijesti kojima nas mediji pretrpavaju te zastrašuju građane o silnim poskupljenjima (kao posljedica istog) i napadaju sve poduzetnike koji korigiraju cijene – neki na više, drugi na niže; zaboravljamo da je već od 1. siječnja 2023. korigirana osnovica za minimalnu plaću koja u brutu iznosi 700,00 EUR – a toliki je trošak poslodavca samo ako je osoba mlađa od 30 godina života, inače je bruto 2 značajnije skuplji. Isto se odnosi i na osnovice za sve paušaliste, dohodaše, direktore, sportaše. Ali to nije sve, ako radnik za poslodavca ne zaradi za sve troškove plaće i troškove koji sukladno s radnim mjestom dolaze, radnik ne može očekivati nagradu u obliku povećanja plaće.
Osim poklona od države, poklonima se pridružila i EU. Jasno, svi znamo o čemu je riječ. Ulazak u šengensku zonu i već spomenuto preuzimanje eura. Dugo smo se pripremali na ovaj korak, no sada, kada se to zaista i dogodilo, svijest je ipak drugačija. Euro bi nam s vremenom trebao ubrzati i olakšati financijske tijekove i transakcije, administraciju i dokumentaciju, no Schengen je ipak jedna nova dimenzija brzog protoka ljudi i robe. Ništa nije kako izgleda, stoga se ne zavaravajmo. Schengen nepovratno mijenja stanje stvari. Počnimo od dostupnosti naših nekretnina na tržištu svim građanima trećih zemalja, a zatim to da od sredine ove godine potpunu dostupnost kupovine poljoprivrednog zemljišta svima koji nude dovoljno kapitala. Desetogodišnji moratorij na kupovinu, tj. prodaju poljoprivrednog zemljišta istječe, odbrojavamo još manje od šest mjeseci.
Već sada je cijena kvadrata stana znatno poskupjela kao posljedica odgovora na inflaciju, gospodarsku krizu, rat u Ukrajini, koronu, a povećana potražnja i dolazak krupnijeg kapitala taj trend mogu još samo učvrstiti. Ne zaboravimo, u igri je i hrvatski Jadran, ne samo plodna Slavonija, vodom bogata Lika, sve popularniji Gorski kotar, pitoreskno Hrvatsko zagorje i Međimurje tik uz granicu sa Slovenijom i Mađarskom.
Gledajući kvalitetu života u Europi, rekla bih da je, što se ide zapadnije, kvaliteta recipročna. Zašto? Kapital nije sve što kroji standard života, dijelom je definira i geografsko podneblje, zatim sigurnost života i potencijal tog područja. To je ono gdje mi kotiramo visoko. Kako onda upravo RH ne bi bila predmet interesa onima koji imaju dovoljno kapitala?
