Prvog dana veljače možemo reći kako smo već mjesec dana u desetljeću koje je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, najavila kao desetljeće digitalne transformacije Europe. Europska komisija planira uložiti oko 750 milijardi eura u oporavak od koronakrize, od kojih će oko 20 posto biti uloženo u projekte kojim bi Europa postala digitalna velesila.
Digitalna i tehnološka rješenja, odnosno njihovi proizvođači, ne samo da su u jednoj od najgorih godina održali glavu iznad vode, nego su i stotinama tisuća poslovnih subjekata omogućila da i oni nastave svoju gospodarsku aktivnost kroz dugi lockdown. Istovremeno, dio poslovnih subjekata u Hrvatskoj eRačun smatra nametom kojim ih država tjera da koriste nekakve informacijske posrednike, a lijepo im sve funkcionira dok imaju printer, računalo i desetke prašnjavih polica u uredu. Ako ne svom, koristit će onaj računovođe i praviti se da nisu vidjeli desetke e-mailova u kojima ih ovaj/ova moli da pokupe svoje registratore, barem one iz 2015. godine i sami ih negdje pospreme.
Zašto nam je EU “nametnula” eRačun
Europska unija nastala je na ideji jakog, zajedničkog tržišta. Postoje i drugi razlozi, naravno, no nama koji se bavimo biznisom, ovo je već dovoljan motiv da se prilagodimo zahtjevima tog tržišta i učinimo sve da na njemu budemo konkurentni. eRačun je jedan od alata kojim su htjeli osigurati prekograničnu trgovinu, odnosno kojim su odlučili ubrzati javnu upravu, povećati transparentnost javnonabavnog procesa i smanjiti administrativni trošak poslovanja. Tu sada dolazimo do najzanimljivijeg dijela – najveće uštede u administrativnom poslovanju upravo su na strani primatelja eRačuna. Oni su, odmah da zaključimo, korisnici usluge eRačuna bez obzira što ih još uvijek ne šalju. No uskoro će kroz postupak digitalne transformacije koji nas čeka, činiti i to.
Što eRačun znači za primatelja
eRačun je strukturirani XML dokument koji se čita isključivo računalno, uloga informacijskog posrednika je da ga prenese od točke A do točke B, osigura sukladnost EU normi, zajamči cjelovitost sadržaja, vjerodostojnost pošiljatelja i nepromjenjivost u vremenu. Primatelj, koji je svjestan značenja tog XML-a, zna da se eRačun automatski povlači u računovodstveni program. Informacijski posrednik time mu je omogućio da radne sate koje bi potrošio na prepisivanje desetaka ili stotina računa svede na jedan klik. Možemo reći da je tu uštedio barem osam radnih sati. Omogućio je da ne mora potrošiti nijednu kunu na papir, toner, registrator, dodatnu policu i sate pretraživanja arhiva kada treba pronaći izgubljeni račun.
Zakon jasno propisuje čuvanje elektroničkih isprava
Dio primatelja eRačuna u toj se ulozi našao zbog poslovanja s javnim naručiteljima ili tvrtkama koje su ranije digitalizirale svoje poslovanje. Formu zadovoljavaju zaprimanjem elektroničkih računa, ali ih obrađuju jednako kao i papirnate; ispisuju, ručno likvidiraju i čuvaju u registratorima. Time direktno krše zakonske propise i izlažu se problemima u nadzoru. Zakon o računovodstvu, Zakon o elektroničkoj ispravi, kao i ostali zakonski propisi koji uređuju eRačun, obavezni su i za poslovne subjekte primatelje eRačuna, a to znači da moraju osigurati elektronički arhiv za pohranu elektroničkih isprava te ih likvidirati drugim metodama, primjerice, kroz Moj-DMS.
Digitalna transformacija je neizbježna
Da se vratim digitalnom desetljeću koje nas očekuje; digitalna transformacija više nije pitanje izbora, već je neophodna i neizbježna. U redu je ako će joj se pojedine tvrtke opirati, moguće je da jednostavno nisu spremne za utakmicu na zajedničkom tržištu. No prije nego što nešto nazovemo nametom, razmislimo propuštamo li vidjeti priliku da budemo uspješniji.
