U ovom stručnom članku autorica daje uvid u zaštitu tehnoloških inovacija putem patenta i poslovne tajne.
Tehnološke inovacije, koje u suštini predstavljaju izume, podložne su brojnim oblicima zaštite u okviru prava intelektualnog vlasništva, i to kako formalnim – tako i onim neformalnim oblicima. U skladu s tim, tehnološke inovacije moguće je štititi primjerice putem prava žiga, industrijskog dizajna, patenta, uporabnog modela, ali i poslovne tajne.
Naime, poslovni subjekti, kako bi maksimizirali tržišni potencijal svojih inovacija, štite predmete svojih inovacija patentom, kao formalnim pravom intelektualnog vlasništva koje svojim nositeljima omogućuje uživanje isključivih monopolnih subjektivnih prava koja proizlaze iz patentne zaštite u ograničenom dvadesetogodišnjem vremenskom roku trajanja.
No, često, umjesto za patentnu zaštitu inovacije, poslovni subjekti se odlučuju, privučeni prednostima koje nudi upravo taj oblik neformalnog prava intelektualnog vlasništva, za zaštitu inovacije kao poslovne tajne.
S tim u vezi bitno je ukazati na okolnost da, s obzirom na svoju prirodu, patent istodobno ne može biti i poslovna tajna, i to iz sljedećeg razloga. Naime, patentna zaštita pretpostavlja otkrivanje izuma kao predmeta zaštite, dok s druge strane, zaštita inovacije kao poslovne tajne pretpostavlja održavanje u tajnosti predmeta zaštite.
Međutim, u određenim situacijama patentabilna tehnološka inovacija može biti štićena komplementarno patentom i kao poslovna tajna. Naime, u različitim fazama stvaranja inovacije, njezine zaštite i primjene, postoji mogućnost kombiniranja zaštite patentom i poslovnom tajnom.
U fazi stvaranja inovacije, u ranoj fazi njezina razvoja, određena stručna tehnološka znanja i iskustvo učestalo se štite poslovnom tajnom. U toj fazi, ukoliko se radi o patentabilnom izumu, inovator još uvijek nije podnio zahtjev za priznanje patenta i jedino u što se može pouzdati jest zaštita poslovne tajne. Naime, jedan od uvjeta za priznanje patenta jest novost izuma, pa ukoliko na bilo koji način izum koji se namjerava patentirati bude učinjen dostupnim javnosti i bude sadržan u tzv. stanju tehnike, nadležno tijelo će odbiti prijavu patenta. Stoga je nužno inovatoru u ovoj ranoj fazi istraživanja i razvoja, dok ne podnese prijavu patenta, inovaciju zaštititi kao poslovnu tajnu.
Usto, treba istaknuti kako se patentom najčešće štiti središnji dio same inovacije, dakle izum u odnosu na koji se podnosi patentna prijava. Međutim, u fazi komercijalizacije inovacije, a ta faza slijedi nakon ostvarenja patentne zaštite, ponovno dolazi do osnaživanja uloge poslovne tajne. Naime, svaka inovacija stremi k uvođenju u industrijsku proizvodnju i primjenu. Drugim riječima, teži svojoj komercijalizaciji.
Upravo u toj fazi nositelji prava sa svojim suradnicima i poslovnim partnerima na tržištu, ali i drugim subjektima, primjerice davateljima financijskih potpora za ostvarenje tržišnog potencijala inovacije, raznim fondovima i drugima, sklapaju ugovore kojima štite poslovne informacije koje su izravno i neizravno vezane za sam predmet patentne zaštite.
