U današnjem svijetu pred svakog od nas redovito se postavljaju teški zadaci. Između naših šefova, najboljih prijatelja i obitelji, još je niz drugih koji od nas traže da posvetimo vrijeme raznim projektima, događajima i aktivnostima. U nekim slučajevima ne samo da nas se pita, već nam se sugerira (a ponekad možda i naređuje) što bi trebali biti naši prioriteti. Ovo sasvim dobro funkcionira kada se slažemo s tim zahtjevima, ali što kada to ne mislimo?
Ako sebi i svojim željama ne damo prioritet, vrlo je vjerojatno da ćemo početi osjećati sve veće preopterećenje, a na koncu i burnout. Možda još važnije, beskrajno govorenje “da” drugima može nas lišiti radosti i zadovoljstva. A to se neminovno povezuje i s manjkom strasti i energije u onom što radimo. Na kraju, najčešće cijenu za to plaćaju naše obitelji i voljeni, a bome i naše zdravlje!
Danas nas mnogi stručnjaci za mentalno zdravlje potiču da postavljamo granice drugima, što mnogima predstavlja veliki problem.
Ako želite postaviti bolje granice, ali ne “srušiti mostove” u tim odnosima, evo nekoliko stvari koje biste trebali učiniti:
1. Odgonetnite što želite, a što ne želite raditi
Gotovo je nemoguće postaviti granice drugima ako prvo ne znate koje su vaše granice. Ponekad upravo to postavljanje granica znači reći drugima – ne.
Kad god se od vas traži da nešto učinite, posavjetujte se sami sa sobom prije bilo koga drugog. Zapitajte se: “Kako se osjećam u vezi ovoga? Što želim učiniti? Što smatram da je najbolja odluka?” Nakon što to uvidite, već ste na boljoj poziciji za komunikaciju/pregovore.
Redovito vodite takve razgovore sami sa sobom, čak i prije nego što vas netko zamoli za neku uslugu. Tako ćete postati svjesni koliku fleksibilnost i kapacitet za suradnju zapravo imate. Što više vremena provodite identificirajući svoje najvažnije prioritete i vrijednosti, to ćete biti sigurniji u svoje odluke i lakše ćete ih artikulirati.
2. Osvijestite da je u redu razočarati druge
Prije nego što s drugima počnete učinkovito razgovarati o svojim granicama, važno je prihvatiti mogućnost da bi oni mogli biti razočarani onim što kažete. Zapamtite: to je u redu. Ljudi se ne moraju slagati sa svim vašim odlukama, uključujući i one koji vas vole. To što se nekome drugome ne sviđa vaša odluka, ne znači da je ona i pogrešna.
Isto tako, drugi možda neće pozitivno reagirati kada postavite granice. Kad kažete: “Žao mi je, ali neću to moći učiniti ovaj vikend”, drugi bi mogli početi postavljati dodatna pitanja, vjerojatno postati i uzrujani i(li) ljuti te vas početi uvjeravati da se predomislite.
No, kada isplanirate da se te stvari mogu dogoditi prije razgovora, lakše ćete se nositi s njima ako i kada se dogode. Shvatite da se reakcije drugih ljudi često više odnose na njih nego na vas. Te reakcije ne znače da ste učinili nešto loše.
3. Izrazite svoj stav s poštovanjem
Verbalno artikuliranje naših granica s drugima važan je dio procesa. Time dobivate priliku podijeliti kako se osjećate o nečemu što se trenutno događa, ali istodobno i postaviti očekivanja za budućnost.
Možda vam se ne sviđa nadimak koji vam je dao poznanik. On misli da je baš fora, ali vama je pomalo uvredljiv. Možda vam je neugodno koliko blizu kolega sjedi do vas – osjećate da je to invazija na vaš osobni prostor. Možda vaši prijatelji rutinski ostaju prekasno kada ih pozovete u svoj dom ili vaša majka inzistira da vas posjećuje svake nedjelje, ali vi to više ne želite.
Što god bilo, važno je podijeliti što mislite i osjećate o ponašanju i zahtjevima drugih. Ako to izvedete s poštovanjem prema drugoj osobi (ali i prema sebi), to može dovesti do promjene i boljih odnosa. Često se bojimo postaviti granice drugima zbog toga kako će reagirati. Te strahove možemo ublažiti ako se prisjetimo da se postavljanje granica ne tiče drugih; radi se o nama.
Nema potrebe kritizirati ili napadati druge. Umjesto toga, jednostavno podijelite s njima kako se osjećate i što biste voljeli da se promijeni. Budite konkretni.
4. Naučite se osjećati dobro zbog toga
Stručnjaci objašnjavaju kako mnogi osjećaju krivnju ili pomalo i sram kada pokušavaju postaviti granice. Dok razmišljate o tim granicama, umjesto da brinete o svima drugima, ne zaboravite prvo razmisliti o sebi. Manje je važno da je svima drugima oko vas to u redu, a puno važnije da se vi zbog toga osjećate dobro.
Ako vam netko ili nešto uništava život, ne morate to jednostavno trpjeti nauštrb svoje sreće. Čin je hrabrosti pitati (ili reći) što želite i trebate, a pri tome se osjećati dobro što imate hrabrosti to učiniti.
Postavljanje granica drugima ključni je dio izgradnje boljeg života. Imamo samo jedan život i u njemu je svaki trenutak važan. Kad provedemo mjesece ili godine tolerirajući stvari koje nam stvaraju nelagodu, naši se svjetovi smanjuju.
Odredite što vam je najvažnije i poduzmite ove korake da to dobijete. Vjerovali ili ne, često ćete uvidjeti da to vodi boljim i poštenijim odnosima s onima oko vas, a ne lošijim.
Foto: Pexels
