Ako ste mislili da samo manje uspješni ljudi čine pogreške te da se one ne događaju uspješnima, u krivu ste. Istina leži u tome da svatko radi pogreške. Samo će ih oni uspješni priznati, a neuspješni ne!
Štoviše, u povijesti su najuspješniji ljudi činili najveće pogreške, a sam Albert Einstein priznao je: ”Tko nikada nije učinio pogrešku, nikada nije probao nešto novo.”
Mnogi se radi svojih grešaka grizu. No, ako se iz te greške može izvući nešto korisno i dobro, nema potrebe za samokažnjavanjem. Greška može biti samo dodatni poticaj na putu do uspjeha.
Donosimo pet pogrešaka koje čine pametni i uspješni ljudi. Zapamtite da ove pogreške ne trebate raditi i vi te da je bolje učiti iz pogrešaka drugih.
Jurnjava za novcem
Nije pogrešno imati želju za bogatstvom. Pogrešno je misliti da će novac riješiti sve vaše probleme. Zato je bitno imati viziju o nečem što volite i želite. Jer, ako nešto volite, i novac će doći. Novac je samo rezultat vašeg čvrstog fokusa i truda.
Ignoriranje sna
Kada ste jako zainteresirani i uzbuđeni oko nečega, imate želju provesti sve svoje vrijeme radeći na tome. To je fantastičan osjećaj.
Ali, kad vas uzbuđenje sprječava da kvalitetno spavate, promjene su nužne. Bitno je da svom tijelu priuštite kvalitetan odmor jer će ono tada davati još kvalitetnije rezultate.
Prekomjerna povezanost
U današnje vrijeme gotovo svatko posjeduje pametni telefon s pristupom internetu. Moderna tehnologija promijenila je svijet i njezin je razvitak odličan. Ali, zapamtite, previše dobrih stvari nekada postaju loše. To isto vrijedi za vaše pametne telefone, laptope i tablete.
Posljednja istraživanja dokazala su da je Generacija Z (rođena nakon 1995.) najviše anksiozna i pod stresom. Uzrok tomu je upravo prekomjerna uporaba uređaja s pristupom internetu.
Stoga je bitno na vrijeme ograničiti korištenje smartphonea.
Nedostatak tjelovježbe
Život je pun obveza. Današnje su najveće obveze posao, obitelj i prijatelji s kojima provodimo slobodno vrijeme. Nakon svega toga, očekivano je staviti tjelovježbu na dno liste prioriteta.
Ali, nakon nekog vremena, osjećate se umorno i nemoćno. Više ne možete doći do zraka nakon nekoliko prijeđenih stepenica ili pak imate bolove u leđima nakon predugog sjedenja. A nekada se samo više ne možete gledati u ogledalu.
Ne dopustite da to ode predaleko! Krenite s odgovarajućom vrstom tjelovježbe. Ostat ćete jaki i u formi, a osjećat ćete se puno bolje.
Prekomjerno samopouzdanje
Jedna od kognitivnih pristranosti koja najviše utječe na pametne ljude jest prekomjerno samopouzdanje. Kada ste u nečemu dobri, lako je precijeniti sebe. Pretjerano samopouzdanje može se dogoditi svima – od najnježnijih pojedinaca do nevjerojatnih ekstroverta.
Istraživanja su ustanovila tri načina kako se dolazi do pretjerana samopouzdanja:
Precijenjenost – misliti da ste bolji nego što jeste.
Pretjerivanje – pretjerano vjerovati da ste bolji od drugih.
Prekomjernost – pretjerano vjerovati da ste spoznali istinu.
Koliko često mislite da možete prihvatiti izazov, a poslije shvatite da je to za vas previše? Koliko često u razgovoru s nekime mislite da znate to bolje? To je klasičan pad pametnih ljudi. Ali, najmudriji ljudi u povijesti izjavili su da ništa ne znaju. No, zašto je pretjerano samopouzdanje još uvijek prisutno?
Kada postignu i najmanji uspjeh, ljudi često prestanu preispitivati sebe. Ali, kada prestanete preispitivati sebe, vi prestajete učiti. Onog trenutka kada mislite da ste bolji, već gubite. A samo gubitnici ne uče. Umjesto toga, oslonite se na stvari koje su vas dovele ondje gdje jeste: radoznalost, strast, uzbuđenje i što je najvažnije – teški rad.
