Tendenciju pojedinca da u raznim područjima života postavlja visoke, pa i nerealistične ciljeve i standarde, zovemo perfekcionizmom.
Upoznajmo se s perfekcionizmom kroz nekoliko pitanja
Ova pitanja polako će nas uvesti u temu perfekcionizma i njegovog intenzivnog utjecaja na naš uspjeh, a ponekad i podmuklog utjecaja na našu životnu (ne)sreću.
- Koliko su tvoji standardi i očekivanja (karijera, uspjeh, ljepota…) visoki?
- Koliko negativan komentar koji čuješ o sebi ili negativan feedback o tvom radu, izgledu i sl. za tebe predstavlja prijetnju (opasnost, ugroženost, zabrinutost)?
- Koliko negativan komentar koji čuješ o sebi ili feedback o tvom radu, izgledu ili nečemu trećem predstavlja za tebe gubitak? (povrijeđenost, rušenje samopouzdanja…)?
- Koliko negativan komentar koji čuješ o sebi ili možda negativan feedback o radu, izgledu i sl. predstavlja izazov?
- Koliko ispunjavaš svoje standarde uspjeha, ljepote…?
- Kako se sjećaš kada ne uspijevaš doseći svoje standarde?
- Koliko težiš urednosti, organiziranosti i kontroli?
- Kada nešto započneš, izaziva li kod tebe pomisao da nećeš u tome uspjeti osjećaj nervoze?
- Kada kreneš raditi na zadatku koji je stigao od nadređenog – jesi li mu posvećen kao da je od presudne životne važnosti?
- Događa li ti se da radije niti ne započinješ neku aktivnost jer se bojiš da ćeš to napraviti lošije od „savršenog“?
- Koliko je izvrsno obavljen posao nagrada i užitak sam po sebi?
- Koliko su drugi oko tebe ponosni kada nešto dobro napraviš?
- Koliko ti je stresno dobiti lošu povratnu informaciju od nadređenog o radu ili čuti negativan komentar o sebi, svom izgledu ili radu?
- Koliko ti je važno dobiti dobar feedback i čuti pozitivan komentar o sebi?
Što je perfekcionizam?
Perfekcionizam može biti povezan s radoholizmom i rigidnom poslovnom strašću, koja za razliku od harmonične radne strasti žrtvuje ostale važne aspekte života i nema spontanosti. Postoje dva oblika perfekcionizma od kojih je jedan pozitivan, a drugi negativan oblik. Ovaj dualni model razvili su Slade i Owens. Ključno pitanje za nas je u koji tip perfekcionista spadamo.
Negativan perfekcionizam može biti povezan s čitavom lepezom negativnih pojava: odgađanjem, žaljenjem, mentalnim poremećajima, poremećajima osobnosti, depresijom pa čak i prejedanjem i bulimijom! Možda niste to znali, no perfekcionizam može biti povezan s uspjehom, ponosom i životnim zadovoljstvom. Oblik perfekcionizma povezan s namjerom bijega od negativnih posljedica i boli doista je nepovoljan za pojedinca.
Od čega možemo bježati?
- Neki svim silama žele doseći uspjeh i pokazati svijetu da vrijede. To rade upravo zato da izbjegnu osjećaj da nisu „dovoljno dobri“.
- Mnogi školarci teže izvrsnosti kako bi izbjegli kritike, grubost i kazne.
- Neki adolescenti žele biti lijepi kako bi izbjegli zadirkivanje, usamljenost i osjećaj manje vrijednosti.
- Mnogi bračni partneri teže izvrsnosti i udovoljavanju da izbjegnu napuštanje.
- Mnogi poslovni ljudi teže uspjehu da izbjegnu osjećaj stida, srama ili poniženosti.
- Mnogi zaposlenici teže dobrim rezultatima da izbjegnu neugodan razgovor o prodajnim rezultatima i rokovima te kako bi izbjegli kritike.
- Mnogi ljudi teže izvrsnosti da izbjegnu potvrdu činjenice u koju podsvjesno vjeruju – „da nisu dovoljno dobri“ i da će ih netko odbaciti.
Zašto sam perfekcionist?
Težim li izvrsnosti da:
A) doživim uspjeh, iskoristim svoj talente i dođem do nagrada?
B) se zaštitim od boli, kritika i gubitka (ljudi)?
• Jesam li perfekcionist zbog onoga:
A) što mogu dobiti?
B) što mogu izgubiti?
Tko je onda negativni perfekcionist?
Moguće je da je to osoba koja se boji, koja je nesigurna u sebe i vrlo osjetljiva. Vjerojatno se radi o izraženoj osjetljivosti na društveno odbacivanje. Iz svega ovoga slijede moguća submisivna ponašanja u odnosima i lošiji odnosi s ljudima, udovoljavanje, senzibilnost na kritiku, neprijateljstvo, prikrivanje grešaka, izbjegavanje i defanzivna agresija.
Negativni perfekcionist je osoba koju karakterizira trijada perfekcionizma:
- Pokazuje izrazitu zabrinutost oko toga da će nešto pogriješiti ili se brine da je možda već nešto pogriješio.
- Zamišlja, boji se i očekuje razne velike kazne i kritike ako pogriješi ili ako se sazna da je pogriješio.
- Neodlučnost oko donošenja odluka, nesigurnost i sumnja u odluke.
– Možemo dodati još neke elemente koje definira Frost:
- Potreba za tuđim odobravanjem
- Samokritiziranje
- Postavljanje izrazito visokih očekivanja i standarda
- Osjećaj manje vrijednosti i poniženosti kod zamišljene ili stvarne pogreške
- Negativno doživljavanje roditeljskih kritika
- Sumnjanje u vlastitu izvedbu i sposobnost
- Pretjerana okupiranost redom i strukturom.
Nemojmo si predbacivati!
Pitanje je koliko je našem negativnom perfekcionizmu pridonijelo naše djetinjstvo. Roditeljski stil i roditeljska ponašanja poput kažnjavanja, ignoriranja, grubosti, ponižavanja ili pretjerane strogosti u slučaju pogreške mogu nas oblikovati na način da imamo „senzore za moguću prijetnju“. Također, pitanje je koliko je perfekcionizam ovog tipa genetski ili biokemijski određen senzibilitetom mozga. Prema biomodelima („takav si se rodio, nije to do odgoja“) neuroticizam ili negativna emocionalnost biološka je osnova za negativni perfekcionizam s kojom se netko „rodi“, kao i možda loš vid. Možemo reći da perfekcionizam ima neke elemente sličnosti s narcizmom ranjivog tipa.
Nemojmo si predbacivati! Budimo blagi prema sebi i strpljivi jer, koji god razlog za naš negativni perfekcionizam bio, odgovor na taj problem je ljubav prema sebi!
Negativni perfekcionizam i poremećaji hranjenja
Možda i nije neobično da je perfekcionizam povezan s poremećajima hranjenja poput prejedanja ili bulimije, pa i konzumacijom alkohola. Istraživanja su pokazala da emocije tuge, ljutnje i anksioznosti redovito prethode prejedanju! Perfekcionizam prema mišljenju nekih autora izravno potiče i održava prejedanje jer dovodi osobu u stanje nezadovoljstva sobom. Kada osoba ne uspijeva doseći visok standard u nečemu što joj je važno ili vidi to kao neki vid izlaza iz nesreće, tada slijede razočarenje, tuga i osjećaj manje vrijednosti zbog čega se osoba prejeda.
Koje je rješenje?
Negativan perfekcionizam se može umanjiti treniranjem fokusa i strategijama upravljanja emocijama. Svakako se može umanjiti i vježbanjem u pozitivnom samogovoru i dobrim navikama. Također, sustav socijalne podrške i ljudi koji nas dižu i ohrabruju mogu umanjiti negativne strane perfekcionizma. Postoje i ljudi koje ne poznajemo uživo, ali nas osnažuju putem audioknjiga, TED talkova i sl. Krenuti na psihoterapiju u svrhu osnaživanja samopoštovanja i prihvaćanja sebe svakako je dobar način za umanjenje posljedica negativnog perfekcionizma! Trening koji povećava samopoštovanje sigurno će nam biti od koristi. Ako smo izrazito opsesivno-kompulzivni, tu su i lijekovi koji uz terapiju daju dobre rezultate.
Tko je pozitivan perfekcionist?
Pozitivan perfekcionist je osoba koja je savjesna i optimistična. Raduje se budućnosti, nije vezana uz ono što ima, već je slobodna uvijek krenuti iznova. Možemo reći da ima dozu fleksibilnosti i adaptacije. Obje osobine su donekle nasljedne, no ne u potpunosti. Zašto ih onda ne bismo vježbali?
Pozitivan perfekcionist je osoba koja:
- teži visokim ciljevima
- je sigurna u sebe
- ne mari previše za to što drugi misle, no voli čuti mišljenje drugih kako bi postala još bolja
- osjeća duboko unutrašnje zadovoljstvo kada nešto dobro i kvalitetno napravi
- je ponosna na to što drži do kvalitete
- osjeća uzbuđenje i pozitivne emocije kada razmišlja o izazovima
- se trenira u optimizmu i nadi
- se trudi otkriti svoje talente.
Pozitivno negativan perfekcionist
Naravno, bolje je biti pozitivan nego negativan perfekcionist. Odlučim i evo me – pozitivan perfekcionist je ovdje. To baš i nije tako lako postići. Svakoga se dana možemo truditi da pozitivan perfekcionist u nama raste, a negativan smanjuje. Smatram da u svakom čovjeku „žive“ oba perfekcionista, samo je pitanje koliko je koji velik i koliko kojeg hranimo.
