Domagoj Bračić: Generacijska tranzicija u obiteljskim tvrtkama nikad nije jednostavan proces

Najdugovječnija hrvatska pčelarska tvrtka PIP u studenome 2024. godine proslavit će trideset i peti rođendan

domagoj-bracic-pip

Domagoj Bračić

“Kontinuirano ulažemo u sve segmente poslovanja, od razvoja novih proizvoda do novih inovativnih tehnoloških rješenja.” Domagoj Bračić, direktor PIP d.o.o. – Pisarovina

Ivan Bračić osnovao je tvrtku PIP u Pisarovini na temeljima obiteljske tradicije bavljenja pčelarstvom, koja seže u 1930. godinu. Generacijska tranzicija u PIP-u bila je logičan slijed. Tako je posao preuzeo najstariji od četvorice sinova Domagoj. Na pitanje koliko je za njega to bio izazov, a koliko put u nepoznato, Domagoj odgovara: “Nisam krenuo u nepoznato. Od osnutka sam bio uključen u rad tvrtke. Za vrijeme školovanja radio sam sve što je bilo potrebno, od proizvodnje do rada u dućanu. Prošao sam sve segmente poslovanja (osim financija i računovodstva). Najveći izazov vidim u radu s ljudima. U tom segmentu imamo još puno učiti. Drugi veliki izazov je generacijska tranzicija, koja se nažalost više događa, nego što se planira. U zadnje vrijeme dosta se informiram i o toj temi te se nadam da će se kroz godinu – dvije i taj dio posložiti.”

U posao ste ušli kao vrlo mlad čovjek na direktorsko mjesto. Jeste li danas pronašli mjesto u PIP-u koje odgovara Vašoj osobnosti?

Kao što sam već spomenuo, u rad tvrtke uključen sam od samog početka. Nakon što sam diplomirao na Arhitektonskom fakultetu, radio sam kratko u struci (i paralelno u PIP-u). Uvidio sam da je takav angažman dugoročno neodrživ te sam odlučio dalje nastaviti samo u PIP-u. Od tada radim na različitim poslovima, počeo sam s dizajnom, pa prešao u nabavu. Nakon što je otac prihvatio poziciju u Ministarstvu gospodarstva, s majkom sam “preuzeo” vođenje tvrtke, no proces preuzimanja još uvijek traje. Generacijska tranzicija nikad nije jednostavna. Raznolikost posla je ono što najviše volim, nijedan dan nije isti.

Za uspjeh Vaše tvrtke bili su važni mnogi elementi (tradicija, upornost, znanje, rad, iskustvo, suradnja s akademskom zajednicom… ). Koje biste posebno izdvojili i zašto?

Inovativan pristup svakako je jedan od najvažnijih elemenata PIP-ove uspješnosti. Svake godine izađemo na tržište s nekim inovativnim proizvodom koji nas razlikuje od konkurencije. Naš laboratorij jedan je od neprocjenjivih dijelova priče. Uz inovacije, važan element u PIP-ovom poslovanju je i naša upornost u svim njegovim segmentima. U ovom segmentu pomaže nam uspješna suradnja s akademskom zajednicom, prvenstveno sa Sveučilištem u Zagrebu, sve u skladu s našom misijom, a to je: opstanak pčela i razvoj pčelarstva. Pčelinje proizvode, naime, želimo inovativno oplemeniti za poboljšanje zdravlja ljudi i učiniti ih dostupnima svakom čovjeku.

Za uspješno poslovanje potrebna su stalna ulaganja. U opremu, strojeve, tržište, moderan pogon. Investicije su nužnost. Koliko ulažete u cijelu priču?

Kontinuirano ulažemo u sve segmente poslovanja, od razvoja novih proizvoda do novih inovativnih tehnoloških rješenja. Potkraj prošle godine, u suradnji s HAMAG-BICRO-m, pustili smo u pogon solarnu elektranu na krovu proizvodnog objekta u Pisarovini. Isto tako ulažemo u područja koja nisu toliko opipljiva i vidljiva, kao što su optimiziranje procesa, razvoj vještina, usvajanje novih znanja i sl.

PIP d.o.o. je društveno odgovorno i inovativno poduzeće izraslo iz obiteljske tradicije. Slavite ove godine i neki rođendan, koliko čujem.

Tako je! PIP će u studenome 2024. godine slaviti trideset i peti rođendan. Kroz taj lijep broj godina poslovanja dobili smo mnoga priznanja i nagrade za izvrsne i inovativne proizvode, kao i za izvrsnost u poslovanju. Uz priznanja, PIP je nositelj certifikata IFS i HACCP te vlasnik patenata. Trenutno je u Hrvatskoj zaposleno više od trideset ljudi te još petnaestak u Bosni i Hercegovini. Uz ta dva glavna tržišta, u suradnji s partnerima, pokrivamo i tržišta u okružju. Prodaja nam je podijeljena na četiri kanala: retail, horeca, farma i pčelarska oprema. U ponudi imamo oko 150 vlastitih proizvoda, koje svake godine nadopunjavamo novima, a neke i gasimo.

Obiteljske tvrtke su posebno važne za gospodarstvo neke zemlje. Vi posao danas vodite kao najstariji od četvorice braće. Je li to bila zajednička odluka, Vaša želja, ili nešto treće?

Nisam siguran je li to bila želja ili odluka, jednostavno se dogodilo. Generacijska tranzicija kod nas još uvijek traje, to je proces koji će trajati još neko vrijeme. Od uže obitelji, uz roditelje, operativno sam jedino ja uključen u vođenje tvrtke. Ostala braća su se odlučila za karijere izvan tvrtke, ali ne nedostaje mi podrške ili savjeta od njih.

Voditi tvrtku zahtijeva posebna znanja i vještine. Biti poduzetnik ili menadžer nije lako. Što mislite, koja su znanja i vještine važni za vođenje jednog sustava kao što je Vaš?

Teško je izdvojiti što je najvažnije, jer sve je važno. Čim se nekom segmentu ne posveti dovoljno pozornosti, procesi počnu zastajkivati. Kažu da je moja prednost što znam slušati i uvijek ću popričati s voditeljima timova i zaposlenima o svim njihovim prijedlozima i izazovima vezanim uz poslovanje. Konstruktivan sam i ta mi je osobina od velike koristi.

Često čujemo rasprave o tome kako ne smijemo uništiti pčele zbog opstanka čovječanstva. Mogu li zaista pčele nestati i kako se svi mi trebamo ponašati da ne nestanu?

Pčele su važne za opstanak čovječanstva, osobito u segmentu očuvanja bioraznolikosti te povećanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda kroz oprašivanje. Što se tiče nestanka pčela, sve je moguće, ali se nadam da se to neće dogoditi. Čini se da je čovječanstvo prepoznalo važnost održivog razvoja te da sve više djeluje u tom smjeru. U tom pogledu, PIP je investirao u solarnu elektranu, svakodnevno činimo male pomake u procesima koji bi doveli do smanjenja utjecaja na okoliš. Osobno, kad god mogu, koristim bicikl za dolazak na posao.

Odlučili ste se za proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, što se čini izuzetno izazovnim. Je li postojao možda neki lakši izbor?

Tvrtka je počela s trgovinom, imali smo mali dućan pčelarske opreme na zagrebačkom Trnju. Proizvodnja se nametnula kao logičan razvoj poslovanja. Proizvodnja, kroz znanje i vještine, omogućila nam je bolju konkurentnost i stabilnost poslovanja.

Kakva je danas situacija na tržištu meda u Hrvatskoj? Ima li ona budućnost?

Najveći izazovi u pčelarstvu vremenske su (ne)prilike, na koje još uvijek ne možemo utjecati, kao i bolesti pčelinjih zajednica, na koje možemo utjecati. Budućnost nije sporna, ali izazovi postoje.

Je li danas klima u poduzetništvu znatno bolja od one kad ste se Vi uključivali?

Klima je puno bolja, iako se još uvijek osjeti negativan predznak vezan uz poduzetnika i poduzetništvo. Treba još dosta raditi na imidžu poduzetništva i poduzetnika.

Koji su Vaši planovi u idućih 10 godina?

Volio bih posložiti tvrtku da operativno funkcionira bez mene kako bih se više posvetio daljnjem razvoju poslovanja. Imam i nekoliko ideja koje bih volio realizirati mimo tvrtke, ali još uvijek su na čekanju.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.