Ozljeda na radu je i bolest koja je nastala kao posljedica nezgode ili neke više sile tijekom rada, kao i ozljeda nastala na redovnom putu od stana do radnog mjesta i obratno. Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Ozljeda na radu je svaka ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima osoba radi. Ozljeda može biti prouzročena i naglim promjenama položaja tijela, njegovim iznenadnim opterećenjem ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma.
Odgovornost poslodavca za štetu koju pretrpi radnik
Zakonom o radu propisana je odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom, te ju je dužan nadoknaditi prema općim propisima obveznog prava (ZOO).
Odgovornost poslodavca se, ovisno o uzroku, temelji na presumiranoj krivnji ili objektivnoj odgovornosti kod koje nema krivnje na strani poslodavca.
Ako je poslodavac odgovoran za nastalu štetu radniku, odgovara prema načelima krivnje – njegova se krivnja presumira. To je najblaži oblik krivnje i na poslodavcu je da dokazuje da nije kriv za štetu koju je radnik pretrpio.
Krajnja nepažnja ili namjera poslodavca je oblik krivnje koju mora dokazati radnik.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu prouzročenu djelovanjem opasne stvari ili obavljanjem poslova u opasnoj djelatnosti za naknadu te štete se primjenjuje kriterij objektivne odgovornosti. Poslodavac je odgovoran za slučajeve objektivne odgovornosti jer je zbog propusta ili određenih radnji radnik pretrpio štetu. Kod ove naknade štete ne traži se krivnja poslodavca, već poslodavac odgovara prema kriteriju uzročnosti – uzročne veze između štete i posljedice. Poslodavac ima mogućnost dokazivati da za štetu nije odgovoran i može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala višom silom, krivnjom radnika ili krivnjom treće osobe.
Kod svih kriterija odgovornosti traži se postojanje uzročne veze no ovisno o tome radi li se o odgovornosti po kriteriju krivnje ili kriteriju uzročnosti, razlika je u čemu se sastoji uzrok štete.
Ako se odgovornost temelji na osobnoj krivnji, onda se traži uzročna veza između osobne nedopuštene radnje i štete.
Ako se radi o odgovornosti za drugoga, onda se traži uzročna veza između nedopuštene štetne radnje štetnika – poslodavca i štete te odgovara odgovorna osoba za koju se presumira da je štetnik.
Kada se radi o objektivnoj odgovornosti, traži se uzročna veza između opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete i nije potrebno dokazivati štetnikovu nedopuštenu radnju.
Prema Zakonu o zaštiti na radu, odgovornost poslodavca za ozljedu na radu propisana je u slučaju ozljede na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca te se smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se ista može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Prava iz zdravstvenog osiguranja
Na temelju priznate ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini 100% od propisima utvrđene osnovice za naknadu u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi, bez prekida.
Nakon toga, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.
Prava iz mirovinskog osiguranja
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Prijava ozljede na radu
Prijavu o ozljedi na radu podnosi poslodavac po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika.
Navedenu prijavu popunjava poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani doktor opće/obiteljske medicine te se ista podnosi HZZO-u prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe, odnosno prema sjedištu poslodavca.
Ako poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada, a može je podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji osigurane osobe u slučaju smrti osigurane osobe.
Odluka o priznavanju ozljede na radu
Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu kada je nakon provedenog postupka rješenjem prizna HZZO. Protiv rješenja HZZO-a može se podnijeti žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja.
Postupanje poslodavca u slučaju ozljede na radu radnika
Ozljeda na radu može nastati u prostoru poslodavca ili izvan prostora poslodavca (na redovnom putu između mjesta stanovanja i mjesta rada, odnosno na službenom putu radi obavljanja poslova na izdvojenom mjestu rada).
Postupanje poslodavca razlikuje se ovisno o tome radi li se o lakšoj ozljedi na radu (nakon hitne pomoći radnik je upućen na kućno liječenje) ili težoj ozljedi na radu (nakon hitne pomoći radnik je zadržan na bolničkom liječenju)
U slučaju lakše ozljede na radu u prostoru poslodavca, poslodavac je dužan osigurati prijevoz ozlijeđenog do zdravstvene ustanove, osigurati mjesto rada kako bi se izbjeglo stradanje drugih radnika, isključiti iz upotrebe radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu, obavijestiti stručnjaka zaštite na radu, ovisno o vrsti ozljede provesti kontrolna ispitivanja radne opreme te pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu.
U slučaju teže ozljede na radu u prostoru poslodavca, poslodavac je dužan pružiti prvu pomoć na mjestu rada, osigurati prijevoz ozlijeđenog do zdravstvene ustanove, osigurati mjesto rada kako bi se izbjeglo stradanje drugih radnika, isključiti iz upotrebe radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu, o ozljedi na radu obavijestiti inspekciju zaštite na radu, obavijestiti stručnjaka zaštite na radu, ovisno o vrsti ozljede provesti kontrolna ispitivanja radne opreme i radnog okoliša te pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu.
U slučaju ozljede na radu izvan prostora poslodavca (redoviti put ili službeni put), poslodavac je dužan obavijestiti stručnjaka zaštite na radu te pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu.
