Tijekom ljeta 2019. godine, Microsoftov ured u Japanu prešao je na četverodnevni radni tjedan, što je rezultiralo povećanjem produktivnosti za 40 posto. Priča je objavljena u mnogim svjetskim medijima, ali se pokazalo da je to samo jedan u nizu pozitivnih eksperimenata skraćivanja radnog tjedna.
Sličan eksperiment je tijekom dvije godine provodio i švedski grad Gothenburg, koji je mnogim svojim građanima tijekom dvije godine omogućavao šestosatno radno vrijeme. Istovremeno, mnoge tvrtke u svijetu – od australske agencije za digitalni marketing Versa do tehnološke firme Treehouse – prelaze na kraći radni tjedan ili smanjuju broj radnih sati u radnom danu. Sva ta iskustva pokazuju da takve promjene u organizaciji rada imaju pozitivne učinke na produktivnost, zadovoljstvo radnika, kao i na profit.
Na prvi pogled, ti bi izvještaji mogli izgledati predobro da bi bili istiniti, no mnoga su istraživanja pokazala kako u radnom danu većine radnika, osobito “radnika znanja”, postoji prazan hod. Gotovo nikad nismo produktivni cijelo svoje radno vrijeme. Kraći radni tjedan tjera nas da budemo efikasniji u poslu te da isti posao učinimo za manje vremena. To nam omogućava da to vrijeme provedemo izvan ureda u aktivnostima koje nam donose zadovoljstvo, potiču kreativnost i osposobljavaju nas da dugoročno budemo aktivni u poslu, bez opasnosti od burnouta.
Mnoge tvrtke u svijetu zadovoljne su praksom četverodnevnog radnog tjedna kada ju počnu primjenjivati. O tome je nedavno pisao i Alex Soojung-Kim Pang u svom članku To Safely Reopen, Make the Workweek Shorter. Then Keep It Shorter objavljenomu časopisu The Atlantic. On kaže kako je sada savršeno vrijeme za prelazak na kraće radno vrijeme.
Unesite promjene u svoj vremenski raspored, a ne samo u prostor
“Redizajniranje prostora nije jedina mogućnost da tvrtke smanje rizik od drugog vala pandemije”, ističe Soojung-Kim Pang. “Tvrtke mogu redizajnirati i svoje radno vrijeme. Smanjenje broja radnih sati, bez smanjenja plaća, može pomoći mnogim tvrtkama da ubrzaju povratak u normalu i da se pripreme za budućnost.”
Soojung-Kim Pang navodi mnoge primjere uspješnog skraćivanja radnog vremena kako bi pokazao da manji broj radnih sati u tjednu može rezultirati većom produktivnošću. Neke tvrtke skraćuju broj dana u tjednu, dok druge skraćuju broj radnih sati u danu. Na taj je način moguće organizirati i sukcesivni dolazak zaposlenika na posao kako ne bi svi odjednom bili u istom prostoru.
“Organizacija rada u dvije smjene od po šest sati omogućava tvrtkama oporavak od gubitaka tijekom lockdowna, a kupcima pogodnost dovoljno dugog radnog vremena. Tvrtke koje, pak, žele zadržati osmosatni radni dan, a žele da u uredu bude manja gužva, mogle bi organizirati rad na način da polovica zaposlenika radi u uredu od ponedjeljka do četvrtka, a druga polovica zaposlenika radi od utorka do petka, s time da jedan ili dva dana u tjednu rade od kuće”, govori Soojung-Kim Pang o različitim opcijama.
Stara izreka kaže kako ne treba odbaciti prilike koje neka kriza nudi. Pandemija koja je na različite načine pogodila svakog čovjeka, istovremeno pruža i savršenu priliku poslodavcima da kreativno promisle o organizaciji radnog vremena kojem je već dugo potrebno ažuriranje.
Izvori: Inc.
