Odgovaraju li članovi društva za njegove obveze ovisi o vrsti društva te jesu li ispunjene okolnosti predviđene zakonom. Piše Petar Petrić, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Odgovornost uprave za štetu prema vjerovnicima društva
Vjerovnici društva mogu postaviti izravan zahtjev za naknadu štete prema upravi društva.
Da bi uspio u sudskom postupku radi naknade štete prema upravi društva, vjerovnik mora osim općih pretpostavki odgovornosti za štetu (štetnik, štetna radnja, uzročno-posljedična veza, šteta, protupravnost) dokazati i posebne pretpostavke koje su iznimno kompleksne s obzirom na složenost današnjih financijskih odnosa.
Vjerovnici društva mogu ostvarivati zahtjev za naknadu štete izravno protiv uprave:
ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva, i ako je uprava grubo povrijedila dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnoga gospodarstvenika.
Pri tom nije nužno da je vjerovnik prethodno pokušao naplatiti svoju tražbinu u ovršnom ili drugom postupku, već je dovoljno da je, postavljajući zahtjev za naknadu štete, upozorio na činjenicu da društvo ne može podmiriti njegovo potraživanje i da je tu činjenicu tijekom postupka dokazao.
Kod dokazivanja da je uprava grubo povrijedila dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnoga gospodarstvenika teret dokaza o postojanju tog stupnja krivnje snosi vjerovnik (tužitelj).
Iz sudske prakse proizlazi, na primjer; da činjenica da je u vrijeme sklapanja pravnog posla društvo imalo blokiran račun ne znači sama po sebi da je grubo povrijeđena dužnost uprave, jer je uprava možda mogla predvidjeti da će u vrijeme dospijeća obveze društvo moći podmiriti svoje obveze prema tužitelju (odluke VTS-a Pž-4016/04-3 i Pž-1268/05-3).B
Također, sudovi smatraju da se po naravi stvari ne očekuje od uprave da vodi brigu o naplati svake pojedinačne tražbine prema svakom od dužnika društva. Međutim, uprava bi mogla odgovarati za štetu ako je, primjerice, s obzirom na svoje ovlasti, rad u društvu organizirala na način koji bi omogućio propuste u naplati tražbina ili ako je izričito spriječila utuženja određenih tražbina ili njihovo ostvarenje na bilo koji način (odluka VTS Pž-5276/2015-2).
Tužbu za naknadu štete protiv uprave društva može podignuti svaki vjerovnik koji ne može svoju tražbinu podmiriti od društva. Nije bitna pravna osnova, bitno je da društvo nije podmirilo obvezu kada je to moglo i moralo učiniti, a sada uslijed radnji uprave to više ne može.
Da bi došlo do odgovornosti uprave za štetu, između štetne radnje i štete mora postojati uzročna veza tj. vjerovnik mora dokazati da je prije poduzimanja štetne radnje uprave, društvo moglo podmiriti dospjelu tražbinu vjerovnika, a da nakon štetne radnje društvo više ne može podmiriti tražbinu vjerovnika.
Štetna radnja uprave bila bi npr. namirenje tražbine drugog vjerovnika, a ne vjerovnika čija je tražbina dospjela na naplatu, prodaja vrijedne imovine za cijenu koja je znatno manja od tržišne, padanje u zastaru potraživanja itd. U odgovornost po ovoj osnovi ne spadaju slučajevi u kojima društvo uopće nije moglo podmirit obavezu po njezinom dospijeću, pa član uprave nije bio taj koji je spriječio nepodmirenje.
Odgovornost uprave za štetu zbog iskorištavanja utjecaja u društvu
Posebna vrsta odgovornosti članova uprave prema društvu, vjerovnicima društva pa i članovima društva predviđena je kao odgovornost za štetu zbog iskorištavanja utjecaja u društvu.
Aktivno legitimirani zahtijevati naknadu štete su društvo koje je štetu pretrpjelo, vjerovnici društva, ali i članovi društva, ali oni samo ako im je šteta nastala neovisno od štete koja je prouzročena društvu. Tako članovi društva nemaju pravo na naknadu štete prema članovima uprave zbog pada vrijednosti njihovih udjela jer je to šteta koja je nastala kao posljedica štete koja je prouzročena društvu.
U slučaju spora članovi uprave odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno.
Eklatantan primjer odgovornosti za štetu sve tri pasivno legitimirane osobe bio bi slučaj kada bi utjecajan član društva ili nadzornog odbora naveo člana uprave da bez odgovarajuće protučinidbe prenese imovinu na treću osobu i na taj način onemogući namirenje vjerovnika čija je tražbina dospjela na naplatu.
Odgovornost članova društva za obveze trgovačkog društva
Trgovačka društva kao nositelji prava i obveza koje za njih nastaju u obveznim odnosima odgovaraju za obveze koje preuzmu cijelom svojom imovinom. Pored trgovačkog društva za njegove obveze mogu odgovarati i njegovi članovi.
Odredbom čl. 10. st. 2. ZTD-a propisano je temeljno pravilo da članovi društva s ograničenom odgovornošću, kao i dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno Zakonom o trgovačkim društvima.
U odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću, navedeno potvrđuje odredba čl. 385. st. 3. ZTD-a prema kojoj članovi društva s ograničenom odgovornošćune odgovaraju za obveze društva.
Iznimno od toga, onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.U tom slučaju govorimo o proboju pravne osobnosti.
Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva osobito:
1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen
2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike
3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina
4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.
Nabrajanje nije taksativno već vjerovnici društva mogu dokazivati da je do zloupotrebe došlo i u drugim slučajevima, s time da će u parničnom postupku na vjerovnicima biti teret dokazivanja pretpostavki za odgovornost člana društva.
Član društva na čijoj strani je došlo do proboja pravne osobnosti odgovara za obveze društva solidarno s društvom, ali eventualno i s drugim članovima društva na čijoj je strani također došlo do proboja pravne osobnosti.
Njihova odgovornost je neograničena, što znači da odgovaraju cijelom svojom imovinom.
Član društva protiv kojeg vjerovnik zahtjeva ispunjenje obveze društva zbog proboja pravne osobnosti može prema njemu istaknuti prigovore koje bi moglo istaknuti i društvo, a može isticati društvu i svoje osobne prigovore kojim pobija postojanje zlouporabe, prijeboja i sl.
Tužbu protiv člana društva kod kojeg je došlo do proboja pravne osobnosti može podnijeti svaki vjerovnik društva, a ne samo onaj komu društvo ne može podmiriti obvezu, pri čemu je bitno da vjerovnikova obveza nije podmirena i da je dospjela.
