Poslovni tjednik Lider i ove je godine na svojoj tradicionalnoj konferenciji Žene u biznisu, koja je održana u zagrebačkom Mozaik Event Centru, imenovao deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Titulu najmoćnije žene i ove je godine odnijela Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.
Nova imena na popisu najmoćnijih ove godine su Tatjana Antolić Jasnić, članica Uprave Zagrebačke banke, Andrea Pavlović, članica Uprave PBZ-a, Ivana Pek Lučić, članica Uprave PPD-a te Dubravka Drk-Mravlinčić i Tamara Drk-Vojnović, članice Uprave Vindije.
Četrnaestu godinu zaredom Lider organizira međunarodni susret žena i dvadesetu godinu objavljuje svoju godišnju rang-listu tristo najmoćnijih žena. U odabiru primjenjujemo kriterij upravljačke moći, odnosno ukupnih prihoda kompanija koje vode, u čemu nam pomaže partner Dun & Bradstreet. U odabiru deset najmoćnijih, uz upravljačku moć primjenjujemo i neke ‘mekše’ kriterije – zanima nas koliki je njihov utjecaj, i to ne samo u kompanijama kojima predsjedaju, nego i na cjelokupno gospodarstvo i društvo.
Tko se smjestio na vrh rang-liste najmoćnijih?
1. Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine
U Inu je Zsuzsanna Ortutay prvi put došla još 2003. kao savjetnica za riznicu glavnoga financijskog direktora i na tom je poslu provela gotovo tri godine. Kao financijašica u Mol Grupi, čiji je dio već 26 godina, nekoliko godina poslije ponovno je bila angažirana u Ini, tog puta na projektu optimizacije procesa u tvrtki čiji je cilj bio osigurati i ojačati financijsku stabilnost. No njezin puta do najmoćnije žene hrvatskog biznisa počinje 2021. kada je postala članicom Inina Nadzorna odbora, što joj je omogućilo upoznati cjelokupno tvrtkino poslovanje i što je prošle godine, uza sve ostalo, bila njezina referencija za preuzimanje pozicije predsjednice Uprave najveće hrvatske kompanije.
2. Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma
Strast i vjera da radite nešto vrijedno i svrhovito pogonsko je gorivo – životna je maksima predsjednice Uprave Hrvatskog Telekoma Nataše Rapaić. U HT je došla 2003. na položaj izvršne direktorice Podjedinice za korporativne komunikacije, gdje je bila odgovorna za uvođenje brenda T u Hrvatsku. Nakon toga bila je glavna direktorica za marketing, članica Izvršnog odbora T-Coma i operativna direktorica Sektora za marketing za privatne korisnike, a od 2013. članica Uprave te glavna operativna direktorica za privatne korisnike. U srpnju ove godine preuzela je ulogu predsjednice Uprave HT-a i osobito je ponosna na to što je prva osoba na tom položaju koja je došla iz same kompanije.
3. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke
Nedavno je Martina Dalić svečano otvorila novi Podravkin logističko-distributivni centar u Koprivnici, investiciju vrijednu više od 48 milijuna eura kojom je tvrtka zaključila najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti, započet 2021., samo nekoliko mjeseci nakon što je Dalić imenovana predsjednicom Uprave. Tako je završen ciklus ulaganja koji se provodio u skladu sa Strategijom poslovanja do 2025., a koji označava najveći modernizacijski iskorak u Podravkinoj povijesti, s ukupnom vrijednošću koja bi na kraju trebala dosegnuti oko 250 milijuna eura. Tim su ulaganjima osuvremenjeni proizvodni kapaciteti, uvedene nove tehnologije, unaprijeđeni radni uvjeti te postavljeni temelji za dugoročnu održivost i rast.
4. Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe
Poslovni i karijerni put Lade Tedeschi Fiorio do potpredsjednice Atlantic Grupe za Korporativnu strategiju i rast većinom se razvijao u kompaniji u kojoj je i suvlasnica te s kojom je i obiteljski povezana. Iako na tom putu nije nailazila na zapreke zato što je žena, neke izazove nije mogla izbjeći. Prema njezinu mišljenju, uspjeh i napredak u poslovanju neke kompanije mogu se postići jedino poštovanjem načela otvorenosti te honoriranjem kompetencija i rezultata.
5. Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb
Kažu da, ako vjeruješ da možeš ili ako vjeruješ da ne možeš, uvijek imaš pravo. Anita Letica, predsjednica Uprave Philipa Morrisa Zagreb, smatra da je doista tako. Gotovo deset godina na čelu je Philipa Morrisa za hrvatsko tržište te gotovo sedam za slovensko – i sve je to vrijeme bila na Liderovoj rang-listi deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Nakon petog mjesta 2022. i šestoga prošle godine, ove godine ponovno je zasjela na sredinu liste – na peto mjesto. Posljednje je desetljeće, kaže, prolazila kroz dobra, ali i ona manje dobra razdoblja, no stav i volja, smatra, najvažniji su za svladavanje izazova.
6. Tatjana Antolić Jasnić, članica Uprave Zagrebačke banke
Svoju karijeru, koja se većinom odnosi na područje upravljanja rizicima u bankarstvu, Tatjana Antolić Jasnić započela je prije 23 godine u Zagrebačkoj banci, koja je dio UniCredita. Nakon različitih liderskih pozicija danas je uz Jasnu Mandac i Aleksandru Rašić jedna od tri članice Uprave Zabe, zbog čega se na Liderovoj rang-listi najmoćnijih žena hrvatskog biznisa našla na šestome mjestu. Iako na prvu možda djeluje kao muška industrija, Antolić Jasnić vjeruje kako u bankarstvu itekako ima prostora za žene te ne vidi ‘nikakve zapreke da u Hrvatskoj žene budu ravnopravne sudionice u industriji i da se svojim profesionalnim kvalitetama ostvare na najzahtjevnijim menadžerskim pozicijama’.
7. Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb
Već više od dvadeset godina Andrea Pavlović dio je Privredne banke Zagreb na različitim liderskim pozicijama, a članicom Uprave imenovana je vrlo rano, s 37 godina, te je ujedno bila prva žena u Upravi PBZ-a, koji je dio Intesa Sanpaolo Grupe. Na Liderovoj ovogodišnjoj rang-listi najmoćnijih žena našla se prvi put, zasjela je na sedmo mjesto. Karijeru je započela u Ekonomskom institutu u Zagrebu s obzirom na to da se u to vrijeme željela baviti znanstvenim radom, no brzo je shvatila da joj više odgovara dinamičnije poslovno okružje pa se pridružila timu PBZ-a. Ipak, usporedno se bavila znanstvenim radom te je radila sa studentima.
8. Ivana Pek Lučić, članica Uprave PPD-a
U samo devet godina Ivana Pek Lučić došla je od juniorske pozicije do članice Uprave Prvoga plinarskog društva, zbog čega je prvi put ušla na Liderovu rang-listu deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, na osmo mjesto. U PPD-u se, naime, zaposlila 2015. kao mlađa stručna suradnica za upravljanjem portfeljom, a pet godina poslije, 2020., preuzela je prvu rukovodeću poziciju. Kako i sama objašnjava, sve do danas povećava broj članova tima i posve razvija sektor upravljanja porfteljom s tri stateška smjera aktivnosti: kratkoročnim trgovanjima, logistikom i razvojem tržišta.
9. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesla
Gordana Kovačević cijeli je svoj poslovni put vezala uz Ericsson Nikolu Teslu, na čijem je čelu već gotovo dvadeset godina te je ove godine peti put izabrana za predsjednicu kompanije. To joj je osiguralo deveto mjesto na Liderovu popisu najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Svoj posao, kaže, voli, te osjeća strast i motivaciju radeći u propulzivnoj i dinamičnoj industriji ICT-a. Velika joj je čast, ali i odgovornost i obveza, voditi tako snažnu kompaniju. Na svom karijernom putu Kovačević nije nailazila na nepremostive prepreke samo zato što je žena, no ako su i postojale, uspješno ih je prevladavala svojim znanjem, rezultatima i preuzimanjem odgovornosti.
10. Dubravka Drk-Mravlinčić i Tamara Drk-Vojnović, članice Uprave Vindije
S temeljnim kapitalom većim od 343 milijuna eura, sestre Dubravka Drk-Mravlinčić i Tamara Drk-Vojnović prije nekoliko su mjeseci osnovale Grupu Vindija, tvrtku na koju su prenijele svoje vlasničke udjele, ukupno 97,93 posto, varaždinske Vindije. Osim što su u jednakim omjerima vlasnice Vindije, poslovnog sustava koji je u prošloj godini zabilježio konsolidirane prihode od 538 milijuna eura, sestre Dubravka i Tamara također su od 2021., nakon smrti njihova oca, legendarnoga Dragutina Drka, ravnopravne članice Uprave. Cijelu svoju poslovnu karijeru obje su sestre posvetile razvoju Vindijina sustava u kojem je danas zaposleno više od 4200 ljudi, a u kojem su i prije očeve smrti imale važne upravljačke i nadzorne funkcije.
Manje je važno koliko je menadžerica bolja od muških kolega, važnije je u kakvoj se kompaniji našla
Korporacijska kultura koja osigurava jednake mogućnosti za sve deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa u Liderovu ovogodišnjem izboru ističe kao ključni element koji ih je doveo na njihove pozicije u nekima od najuspješnijih kompanija. Drugim riječima, često je manje važno koliko je neka menadžerica bolja od svojih muških kolega, važnije je u kakvoj se kompaniji našla.
U suradnji s tvrtkom Dun & Bradstreet, Lider je dvadesetu godinu zaredom sastavio rang-listu tristo najmoćnijih predsjednica i članica uprava te članica nadzornih odbora prema njihovoj upravljačkoj moći, odnosno iznosu prihoda koje su njihove kompanije ostvarile u prošloj godini. Na njoj je pedeset predsjednica uprava, stotinu predsjednica i članica nadzornih odbora te sto pedeset članica uprava.
Te tri stotine žena dolaze iz 166 kompanija i njihova je ukupna upravljačka moć 54,35 milijardi eura. U odnosu na prošlogodišnju rang-listu, broj kompanija iz kojih dolaze ostao je isti, ali ukupna im je upravljačka moć manja za oko 13,5 milijardi eura, odnosno za dvadesetak posto. Taj se pad uglavnom dogodio zato što su zbog pada cijena energenata pali prihodi u energetskom sektoru.
Prestižnu rang-listu tristo najmoćnijih žena hrvatskog biznisa potražite u aktualnom broju tiskanog i digitalnog Lidera.
