Još prije pandemije poduzeća su polako postala svjesna nedostatka kompetencija zaposlenika u pojedinim područjima kao što su nabava i lanac opskrbe.
Nedavno se na LinkedInu povela rasprava oko oglasa za radno mjesto voditelja nabave sirovina. Naime, jedan od uvjeta je bio srednjoškolsko obrazovanje. Konkretno, radilo se o privremenoj poziciji, zamjeni za osobu na porodiljinom dopustu, no ovaj je oglas svejedno izazvao hrpu komentara.
Osnovno pitanje – je li za voditeljsku poziciju u nabavi dovoljna SSS ili ona zahtijeva neke kompetencije i znanja koje nudi više obrazovanje?
Bilo je različitih razmišljanja, od onog da fakultetska diploma nužno ne daje garanciju za dobrog voditelja, da je SSS samo opravdanje kako bi se mogla ponuditi niža plaća pa do onog ključnog – kolika je mudrost potrebna za nabaviti/kupiti nešto.
Nabava, kao i svaka druga poslovna funkcija, ima različite opsege posla i različite odgovornosti
Sam opis posla ovisi o sljedećim faktorima:
1. Koja je pozicija nabave u poduzeću – je li samostalna u vidu jedne osobe ili odjela ili je dio nekog odjela, obavlja li se nabava usput uz svoje druge obveze.
2. Kako je posao u nabavi strukturiran – npr. naručuju li svi, pregovaraju li, analiziraju li ponude, prate li zalihe ili postoji podjela poslova po fazama nabave unutar poduzeća.
3. Kako poduzeće doživljava nabavu – odnosno što očekuje od nabave, da smanjuje troškove pritiskom na dobavljače ili traži proaktivniji pristup nabavi i uštedama.
Ako imamo jasne odgovore na ova pitanja, onda možemo i konkretnije definirati opis poslova nabava zahtijeva, a samim time i razine obrazovanja, vještine i kompetencije koje očekujemo.
Nedostatak vještina i kompetencija
Nedavno je APQC (American Productivity and Quality Center) proveo istraživanje “Prepoznavanje i razvoj budućih kompetencija u nabavi”. Promatrati nabavu kao suportivnu funkciju više nije dovoljno u okruženju gdje se mijenjaju ekonomski i politički odnosi koji definitivno ostavljaju trag na poslovanje. I ove posljednje godine pomaknule su nabavu iz pozadine u središte zbivanja, no isto nam je tako kriza ukazala i na nedostatak vještina i kompetencija, što je potvrdilo i ovo istraživanje.
Današnju nabavu i kompetencije nabavljača treba promatrati kroz četiri područja:
1. Specifičnost posla – misli se na tehničke vještine specifične za nabavu gdje se naglasak stavlja na analitiku troškova, prepoznavanje rizika, identificiranje strateških dobavljača, izgradnju partnerskih odnosa – traže se vještine poput analitičnosti, dobro poznavanje IT alata, prije svega Excela, „čitanje“ brojki, pregovaranje…
2. Općenite poslovne vještine – ne samo za nabavu već i cjelokupno poslovanje. Važno je znati upravljati strateškim dobavljačima, prepoznati prilike za inovaciju, proaktivno surađivati s internim korisnicima – tu je svakako naglasak na timskom radu, financijskoj pismenosti, razvoju poslovanja i sl.
3. Socijalne vještine – ili, kako ih volimo zvati, soft skills – prije svega komunikacijske i pregovaračke vještine, dobra prezentacija, upravljanje vremenom, rješavanje problema i sl.
4. Poslovnu etiku – ili profesionalnu etiku koja uključuje primjenu etičkih principa u poslovanju. Danas se sve više poduzeća nastoji distancirati od mita, ilegalnih izvora dobave i sl. jer poduzeće vrlo lako može doći na loš glas kod kupaca, dobavljača i zakonodavstva.
Potreba za razvojem talenata u nabavi je ogromna
Od nabave se očekuje sve više, stoga je upravo sada vrijeme za edukaciju i nove vještine. S druge strane, tržište je postalo veoma kompetitivno, pa poduzeća i prilikom zapošljavanja trebaju nuditi programe edukacije za djelatnike u nabavi kao dio paketa. Jedna od prepoznatih opcija na tržištu je i program Nabavne akademije u tri modula koji trenutno upisuje polaznike 12. generacije. Više o programu saznajte na OVDJE.
