Još jedan otkaz. Ne možete vjerovati. Sinoć ste dobili Marijin e-mail – odlazi iz poduzeća. Bila je vaš najbolji inženjer, ključna za tim, a opet, otišla je bez riječi. Ni jednim trzajem oka nije dala naslutiti da nešto nije u redu. Pitate se kao menadžer, što ste (opet) propustili? Još jučer ste zajedno rješavali svakodnevne poslovne izazove, smijali se. Sada pak trebate razmišljati o novom zapošljavanju, o obuci, o tome kako popuniti prazninu u timu.
Istina, znate da niste savršeni, ALI…
Ipak ste mislili da radite sve kako treba.
Zašto su vam se svi najbolji ljudi raspršili? Odjednom vas počinje boljeti glava…
Poznat scenarij? Niste jedini!
Zašto vam odlaze najbolji ljudi?
Možda mislite da je problem u plaći ili manjku priznanja, no često je korijen problema mnogo dublji. Otkrit ću vam istinu, odnosno glavni razlog zašto gubite svoje najbolje ljude – zbog nedostatka zdravih granica. Kao coach i poduzetnica, svjedočim kako menadžeri, u želji da budu dostupni i podrže svoj tim, nesvjesno stvaraju kulturu stalne preopterećenosti. Nažalost, takva kultura na kraju sabotira i njih i njihove najbolje ljude.
Burnout nije samo umor – to je kriza smisla
U današnjem svijetu, linije između privatnog i poslovnog života sve su više zamagljene. Menadžeri su pod stalnim pritiskom da budu dostupni 24/7. Odgovaranje na poruke u kasnim večernjim satima ili tijekom vikenda postalo je uobičajeno. A to pak šalje signal cijelom timu da je takvo ponašanje norma – očekuje se. Naizgled bezopasna praksa, no ona stvara začarani krug prevelike dostupnosti i nezdravog pritiska.
Logoterapija, psihoterapijski pristup koji je razvio Viktor Frankl, uči nas da je čovjekova primarna motivacijska sila potraga za smislom. Kada govorimo o izgaranju (eng. burnout), to nije samo fizički ili mentalni umor. Burnout je duboka egzistencijalna iscrpljenost.
Rečeno na najjednostavniji mogući način, zaposlenici koji izgaraju gube smisao u onome što rade. Ponavljam, ne rade nužno previše pa pregore, već više ne nalaze smisao u tome što rade. Kada su vaši zaposlenici neprestance pod pritiskom, bez jasnih granica i vremena za odmor, gube taj osjećaj svrhe koji nam je svima toliko važan. S vremenom gube motivaciju, a na kraju se odlučuju za otkaz. I tu ne pomaže nikakvo povećanje plaće niti bonusi. Priča se završava.
Menadžer koji ne postavlja granice je poput kuhara koji ne mjeri sastojke
Iako proizvodi hranu koja je svima nužna za opstanak, pogrešne količine sastojaka mogle bi otrovati goste. Vaši najbolji ljudi, koji su prirodno predani i proaktivni, oni koji najviše vole hranu koju vi spremate, prvi će se otrovati. Oni će preuzeti dodatne obroke (čitajte: zadatke), odgovarati na e-mailove nakon radnog vremena i preuzimati tuđe odgovornosti. Sve dok se jednog dana ne iscrpe do točke gdje više ne vide smisao. “Trudim se i sve je isto. Nitko to ne vidi. Dosta mi je.”
No što zapravo znači postaviti granice iz vaše pozicije menadžera? Postavljanje granica ne znači da ćete postati nedostupni ili autoritativni. Nećete zatvarati vrata ureda. To znači da ćete kreirati okvir unutar kojeg tim može prosperirati, a da se pritom ne uništava. Ako vam ovo zvuči preapstraktno, bez brige, za vas imam nekoliko jasnih uputa.
Definirajte radno vrijeme i digitalnu detoksikaciju
Jasno komunicirajte svom timu kada ste dostupni. Na primjer, možete reći: “Moj radni dan je od 9 do 17 sati. Nakon toga, e-mailove i poruke ću provjeravati tek sljedeće jutro. Molim vas, koristite komunikaciju izvan radnog vremena samo za hitne slučajeve.”
Ova jednostavna izjava šalje zaposlenicima poruku o važnosti odmora i daje dozvolu da i oni rade isto. Time ne gubite autoritet, već ga jačate kroz povjerenje i poštovanje.
Delegirajte, delegirajte, delegirajte – s povjerenjem
Mnogi menadžeri ne delegiraju iz straha da posao neće biti dobro obavljen. Ili, još gore, da ćete tako narušiti svoj autoritet. Pa onda nerijetko preuzimate sve na sebe, što rezultira vašim preopterećenjem. No, umjesto da sami rješavate svaki problem, ohrabrite se dati svojim zaposlenicima odgovornosti. Na primjer, umjesto da preuzmete složeni projekt jer mislite da ga nitko drugi ne može obaviti, delegirajte ga svom talentiranom zaposleniku. I pritom mu ponudite podršku. Njemu će to dati na smislu. Osjećat će se važnim jer sad i on ima priliku raditi na važnim zadacima.
Postavite jasna očekivanja i ciljeve
Nedostatak granica često proizlazi iz nejasnih očekivanja – prema drugima, ali i prema sebi! Ako zaposlenici ne znaju što se točno od njih očekuje, osjećat će pritisak da stalno “rade više” kako bi ispunili nejasne standarde. Tu je preporuka redovito održavati individualne sastanke na kojima ćete jasno definirati ciljeve i prioritete za svakog zaposlenika. Na primjer, recite: “Sljedeći tjedan fokus nam je na dovršetku ovog izvještaja i pripremi prezentacije. Sve ostalo je sporedno.” Vjerujte mi na riječ, samo ova aktivnost, ako ćete je provoditi redovito, smanjit će anksioznost kod vašeg tima i poboljšati konačne rezultate tima.
Budite uzor
Kao menadžer s iskustvom, vjerujem da već jako dobro znate kako je upravo vaše ponašanje najjači alat za promjenu organizacijske kulture. Ako šaljete e-mailove u 22 sata, vaš će tim osjećati pritisak da odgovori. Ako vi sami ne uzimate odmor, nitko se u vašem timu neće osjećati ugodno u tome. Pokažite im da je u redu isključiti se i odmoriti. Na primjer, uzmite slobodan dan i komunicirajte da nećete biti dostupni. I onda se toga pridržavajte. Na taj način pokazujete da cijenite ravnotežu između posla i života.
U konačnici, postavljanje zdravih granica nije samo način da zaštitite sebe i svoj tim od burnouta. Postavljanje granica je i način da kreirate kulturu povjerenja, smisla i dugoročne lojalnosti. Vaši najbolji ljudi ne žele samo raditi za vas. Oni žele imati smislen život, kako kod kuće, tako i na radnome mjestu. Vaša uloga kao menadžera nije samo upravljati zadacima, već pomagati svojim ljudima da pronađu taj smisao unutar svog rada. Stoga, dajte im prostor, vrijeme i granice koje trebaju. A onda gledajte kako vaši najbolji ljudi ne samo da ostaju, već uz vas rastu i daju najbolje od sebe.
Andreja Rambrot Malenica je profesionalni coach (ECA), NLP Master (ANLP) i edukantica psihoterapije (pravac logoterapija / egzistencijalna analiza). Ima bogato poduzetničko iskustvo, ali i dva burnouta, što joj je dalo duboko razumijevanje izazova s kojima se suočava svaki poduzetnik. Njezina misija je klijentima pomoći u pronalaženju smisla i svrhe u privatnom i poslovnom životu.
