Biti na čelu tvrtke, u politici ili na bilo kojoj visokoj poziciji, često se doživljava kao ostvarenje moći i uspjeha. Međutim, ispod tog sjaja krije se mnogo teža stvarnost: usamljenost, pritisak i izgaranje. Istraživanja su alarmantna: čak se svaki drugi menadžer osjeća socijalno izolirano, a zabrinjavajućih 30% treba profesionalnu terapiju.
Ovaj stalni pritisak da se održi savršena slika uspjeha, dok se istovremeno prikrivaju slabosti, stvara golemi teret. Mnogi lideri, umjesto da priznaju ranjivost, povlače se, postaju sumnjičavi i pokušavaju nadoknaditi osjećaj nedostatka isključivim fokusom na uspjeh i prekovremenim radom.
Usamljenost na vrhu i opasnost od izgaranja
Konstantna borba za održavanje ugleda i duševne stabilnosti, o kojoj govori i psihijatar Christian Dogs, vodi ravno u burnout sindrom i ozbiljne mentalne probleme. Ironično, izgaranje kod lidera često ne dolazi samo s posla. Stresovi u obitelji također igraju veliku ulogu. Lideri pod pritiskom često nesvjesno postavljaju nerealna očekivanja pred partnere i djecu. No, umjesto mira, tu ih čekaju novi stresovi: reakcije obitelji na stalnu odsutnost, nerazumijevanje ili financijski problemi. To dodatno iscrpljuje.
Zato ravnoteža između poslovnog i privatnog života (work-life-balance) nije samo popularan trend, već je neizostavni dio osobne kompetencije svakog uspješnog i mentalno stabilnog lidera.
Vrtuljak očekivanja: Što život očekuje od tebe?
Jedan od najvećih izvora stresa i izolacije je takozvani vrtuljak očekivanja. Lideri se često vrte u krugu pitanja Što ja mogu očekivati od života? ili Što se od mene očekuje? No, ključno pitanje, prema psihoterapijskom pravcu logoterapije (usmjerenom na traženje smisla), trebalo bi biti: Što život očekuje od mene?
Ovo pitanje prebacuje fokus s ega i želje za moći na smislenu zadaću. Vaša uloga lidera ne proizlazi samo iz položaja, već iz konkretne odgovornosti koja vam je povjerena.
Evo i konkretnog primjera. Kada ključnom zaposleniku padaju performanse zbog teške osobne situacije, lider koji je fokusiran samo na profit opomenut će ga ili otpustiti. Nasuprot tome, lider s razvijenom “osjetljivošću savjesti” u toj će se situaciji zapitati Što ova ranjiva osoba očekuje od mene?
U tom trenutku, njegova zadaća je pokazati ljudskost i empatiju, ponuditi podršku i fleksibilnost. Njegova šira dužnost je očuvanje ljudskog dostojanstva i talenta, a ne samo kratkoročni učinak.
Lider kao “dirigent” orkestra
Da bismo shvatili suradnju u organizaciji, možemo je usporediti s radom orkestra. Svaki član tima, kao i svaki instrument, ima svoju ulogu. “Dirigent” (lider) postavlja pravila, ali se i on mora pridržavati kompozicijske smjernice. Ako se “dirigent” ne pridržava vlastitih pravila i ne živi te vrijednosti, cijeli orkestar gubi povjerenje i harmonija se raspada. Dakle, upravo lider mora biti prvi i najglasniji primjer provedbe vizije i etičkih principa poduzeća. Jedino tako zaposlenici dobrovoljno usvajaju vrijednosti, gradeći istinsko zajedništvo i povjerenje.
Biti dobar lider jest težak teret, ali je i nevjerojatna privilegija kreiranja smislene vizije. Ako se osjećate iscrpljeno i usamljeno, jer ste se dosad pitali Što ja mogu očekivati od života?, vrijeme je da to promijenite. Prihvatite ulogu onoga od koga život, partneri, zaposlenici i društvo očekuju smislenu zadaću. Da, vaša odgovornost je ogromna, ali to je odgovornost koja daje svrhu. Put prema ispunjenju zahtijeva iznimnu brigu o vlastitoj duševnoj stabilnosti i hrabrost da zatražite pomoć kada dođete do svojih granica. Uspijete li u tome, tada vaš najveći uspjeh neće biti samo profit, već sklad. Sklad u vašoj organizaciji, sklad između vašeg privatnog i poslovnog života i, što je najvažnije, sklad unutar vas samih.
