Direktorica tvrtke Tourism Lab, utemeljiteljica brenda thinktourism i profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani jednako uspješno veze svoje akademske, znanstvene i poduzetničke niti. Sve čega se prihvati, pretvori u uspješnu priču, a izuzetno joj je stalo do toga da i studentima i klijentima da najbolje od sebe. Dr. Katarina Miličević
Katarina Miličević direktorica je tvrtke Tourism Lab koja se bavi strateškim savjetovanjem i operativnom podrškom turističkim destinacijama i pružateljima usluga u turizmu. Utemeljiteljica je brenda thinktourism i profesorica na jednom od najboljih studija turizma na svijetu, European Master in Tourism Management, tripartitnom studiju sveučilišta Ljubljana, Girona i Southern Denmark. Osim praktičnog iskustva u turizmu, dr. Katarina Miličević se od početka svoje karijere bavi i akademskim radom te je objavila niz znanstvenih i stručnih radova u području turizma. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim konferencijama, usavršavala se u Hrvatskoj i inozemstvu, a bila je prva i jedina predsjednica najstarije hrvatske udruge u turizmu – Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, inače člana Hostelling Internationala.
Sveučilišna ste profesorica, znanstvenica i poduzetnica. Nemamo često nekoga Vašeg profila u poduzetničkom mediju. Kako ste se i kad odlučili spojiti široko polje svojih interesa i aktivnosti u priču koju sada živite?
Još dok sam bila studentica, na mene su najsnažniji dojam ostavili upravo oni profesori koji su imali spoj akademije i prakse. Teško da možete biti autentičan predavač ako to što predajete, na neki način i ne radite. Upravo to me inspiriralo i iako se moj poslovni put nakon studija nastavio u akademskom svijetu, nastojala sam stalno biti aktivna i u praksi. Takav pristup usmjerio me da podjednako razvijam vještine u oba područja. U pojedinim fazama života naglasak je bio nešto snažniji na jednome, pa na drugom području. Želja i cilj da se upustim u poduzetništvo nastali su još za vrijeme doktorskog studija. Stoga je za mene bila posve prirodna odluka uploviti u poduzetničke vode nakon što sam u akademskom i znanstvenom svijetu ostvarila određene ciljeve.
Kako znanstvena zajednica reagira i prihvaća činjenicu da ste poduzetnica, a kako poduzetnička zajednica reagira na profesoricu i znanstvenicu u svojim redovima?
Za kolege u akademskoj zajednici sam s vremenom postala prepraktična, s jedne strane možda i prejednostavna, osobito ako govorimo o promatranju pojedine materije. Studentima simplificiram ono što predajem i uvijek nastojim da od mene nauče kako razmišljati strateški. S druge strane, nerijetko sam ljudima u svijetu poduzetništva, pa i klijentima, bila akademski nerazumljiva, ali mislim da sam s vremenom to naučila bolje balansirati. Uspjela sam naći mjeru da ono u čemu sam odlična kao profesorica, prenesem u poduzetništvo, i obrnuto.
Iza vas je nekoliko tvrtki i brendova, a svi se međusobno nadopunjuju. Postoji li ipak jedan od kojeg je sve počelo i uz koji vas vežu najjače poduzetničke emocije?
Tijekom doktorskog studija osmislila sam i na globalnoj razini zaštitila brend thinktourism. Glavna misao vodilja iza stvaranja tog brenda bila je turističkim destinacijama i pružateljima usluga u turizmu kroz inovativnu analitiku približiti podatke koji im mogu pomoći u upravljanju te im omogućiti lakši pronalazak rješenja u poslovanju. To je bio simbolički početak moje poduzetničke karijere i uz thinktourism ću uvijek ostati emotivno povezana.
Pandemija je 2020. donijela brojne promjene u poslovnom svijetu, naročito u turizmu koji se vratio nekoliko godina, ako ne i desetljeće unatrag, posebno kad je riječ o temama zbog kojih sam utemeljila thinktourism. Stoga sam odlučila krenuti jednim drugačijim, znatno zrelijim i tradicionalnijim poduzetničkim modelom. Danas mi je snažniji fokus na razvoju tvrtke Tourism Lab te strateškom savjetovanju i operativnoj podršci turističkim destinacijama i pružateljima usluga u turizmu, dominantno malim i obiteljskom hotelima. Najveći dio usluga odnosi se na održivo upravljanje turizmom, što je ujedno i jedini ispravan oblik upravljanja turizmom.
Imajući upravo to na umu, Tourism Lab je u Hrvatsku doveo Green Destinations model održivog upravljanja u turizmu koji proizlazi iz modela konkurentnosti destinacije. Promišljajući na sličan način kao i s destinacijama, u Hrvatsku smo odlučili dovesti i jedan od najpoznatijih talijanskih konzalting brendova u hotelijerstvu Hotel Klinik, i po tom principu radimo strateško i operativno savjetovanje vlasnika i menadžmenta malih i obiteljskih hotela.
Kao liderica u tvrtki, pomno ste birali svoj “mali krug velikih ljudi”. Koliko Vam je važan Vaš tim?
Bez ljudi nije moguće uspjeti ni u kojem poslu. Imala sam razne timove, ali onaj osjećaj kada se posloži pravi tim – sjajan je! O tome mi je na početku poduzetničke karijere pričala jedna moja draga prijateljica poduzetnica, ali dok to nisam i sama iskusila, bilo mi je teško razumjeti koliko to znači za poslovni napredak.
U poslu kojim se bavim jako su bitni znanje i preciznost, ali i strast prema onome što radimo. Nerijetko mi, kao tim, motiviramo i svoje klijente, što bez predanosti, strasti, ali i povjerenja u sebe i ljude u timu nije moguće. Isto tako, sretna sam što u svom „malom krugu velikih ljudi” imam one koji dovoljno slično, a opet dovoljno različito razmišljaju od mene, te koji su spremni i hrabri sa mnom doći do najboljih rješenja.
Turistička smo zemlja i nekad se čini da o turizmu svi znaju sve, no kakvi su Vaši stručni uvidi po tom pitanju?
Često se volim našaliti da u Hrvatskoj o nogometu i turizmu svi sve znaju. Ako Hrvatsku promatram u globalnom kontekstu, onda bez dvojbe mogu reći da mi svojim turizmom upravljamo i da smo po tom pitanju jedna od uspješnijih država. Naravno da možemo govoriti o tome jesmo li katkad u nečemu više ili manje uspješni. Mjesta za napredak uvijek ima i stavila bih u idućem razvojnom ciklusu fokus na tri područja.
Prvo je nedvojbeno podizanje kvalitete javne infrastrukture u našim destinacijama jer je ona preduvjet za razvoj poduzetničkih inicijativa.
Drugo je podizanje kvalitete usluge u ugostiteljstvu, bilo da se radi o smještajnim kapacitetima ili ponudi hrane i pića. Koliko god to zvuči kao floskula, u ovom dijelu postoji puno prostora za iskorak, kako bismo zaista bili prepoznati kao destinacija koja donosi visoku vrijednost za novac.
Treće, ali ne manje važno, jest održivo upravljati postojećim kapacitetima u turizmu. Bilo da se radi o prostoru koji baštinimo, atrakcijama ili smještajnim objektima, a sve s ciljem da ostanu dugoročno atraktivni, održavani i, u konačnici, isplativi.
nakon što sam u akademskom i znanstvenom svijetu ostvarila određene ciljeve
Na globalnoj razini intenzivno se raspravlja o tri smjera turizma u budućnosti. Prvi je kako bolje i efikasnije upravljati turističkim destinacijama, za što će zaista trebati nišna znanja. Zatim, kako primijeniti prakse održivog upravljanja te uvesti nove tehnologije koje će olakšati poslovanje pružateljima usluga u turizmu, prije svega malim i srednjim poduzetnicima. I, treće, kako bolje upravljati podacima i njihovom razmjenom između javnog i privatnog sektora u turizmu. Sve su to ujedno i prilike za razvoj novih poduzetničkih ideja i inicijativa, s obzirom na to da se u idućih 20-ak godina očekuje više od dvije milijarde turista godišnje.
Kao sveučilišna profesorica, neprestano ste u doticaju sa studentima i mladima. Jesu li nove generacije spremne za tržište rada, kakve im sve preduvjete treba stvoriti, pogotovo ako govorimo o poslovima u turizmu?
Proteklih šest godina predavala sam studentima iz gotovo cijelog svijeta. Od SAD-a, Kanade, preko Portugala, Španjolske i Italije sve do Indije i Kine. To iskustvo naučilo me da gotovo i ne postoji razlika između država, bar kada govorimo o ambicioznim mladim ljudima. Jedno im je svima zajedničko, a to je da traže interesantno i konkurentno poslovno okruženje u kojem mogu steći nova znanja i naučiti različite vještine te ih već sutra primijeniti u poslu.
Mladi su sve više orijentirani na individualizam i jako ih privlače one vrste poslova u kojima se mogu samostalno iskazati, dokazati svoju sposobnost i vrijednost u kratkom roku, što može biti izazovno za poslodavce. Bez obzira na sve češća mišljenja da je praksa važnija od teorijskog znanja, sjajno je da svi ti mladi ljudi imaju izuzetnu želju za znanjem i praktičnim radom. A upravo je kombinacija teorije i prakse najbolja podloga za uspjeh, čega su mladi itekako svjesni.
Ne samo što predajete mladima, nego ste uvijek otvoreni za savjet svojim sadašnjim i bivšim studentima, a i kolegama poduzetnicima uvijek dajete maksimalnu podršku. Evo, na projektu naše naslovnice otvorili ste vrata jednoj sjajnoj poduzetnici. O čemu je riječ?
Za mene je svaki izlazak pred studente i klijente jedna vrsta javnog nastupa i nastojala sam uvijek paziti kakav dojam ostavljam. Ženama često zna biti izazovno pronaći odjevne kombinacije koje odgovaraju njihovoj osobnosti, stilu ili poslovnoj prilici u kojoj se nalaze. Upravo je tako nastala ideja za suradnju s Ivanom Bilić, vlasnicom brenda Royal Bride by Ivana Bilić. Ivana je sjajna poduzetnica koja svoje klijente stavlja na prvo mjesto i promišlja što je najbolje za njih. Iz jednog segmenta poslovanja odlučila je napraviti iskorak u drugi i za poslovne žene osmisliti odjeću koja je po mjeri i nosiva u svim prilikama. Jednostavnu, a opet drugačiju odjeću, koja može biti sjajna, neovisno o stilu ili prilici, te funkcionalna, čak i onda kada s poslovnog sastanka žurite na aktivnosti s djecom jer se najčešće nemate vremena presvući. Kad je čula da će intervju i snimanje biti u Hrvatskom narodnom kazalištu, u kojem se svake godine održava i vaša konferencija Poduzetnički mindset, odlučila je napraviti kreaciju koja ruši stereotipe o ženi, profesorici, poduzetnici, ali i kroz to dati hommage prostoru u kojem se nalazimo.
Kao poduzetnica, imate jasniju sliku i o stanju hrvatskog poduzetništva u nas. Kako biste ga ocijenili, koje biste savjete dali poduzetnicama i poduzetnicima u nas, na što treba posebno obratiti pozornost onaj koji kreće u poduzetničke vode?
S jedne strane me veseli vidjeti da se sve više ljudi odlučuje na iskorak u poduzetništvo jer upravo je ono temelj gospodarskog razvoja svake države. To i pozitivnu klimu oko poduzetništva ocijenila bih kao ono što je odlično. S druge strane, administrativna opterećenja za hrvatske poduzetnike su još uvijek visoka. No pomaci su ipak vidljivi u određenju države prema malim poduzetnicima, a vjerujem da će u budućnosti tu biti i snažnijeg napretka.
Novim poduzetnicima, ili onima koji promišljaju o tome, savjetovala bih da se pripreme kako na padove, tako i na uspone. Za to je bitno jačati rezilijentnost, što podrazumijeva i neprestanu prilagodbu različitim situacijama, ali istovremeno i brigu o očuvanju mentalnog zdravlja. I povrh svega, da ne odustaju, da budu uporni, jer jedino ih to može dovesti do uspjeha.
Sudjelovali ste na konferenciji “Poduzetnički mindset: Zemlja prilika” 2023. godine. Je li, prema vašem mišljenju, Hrvatska zemlja prilika?
Hrvatska je prekrasna zemlja koja je za mene oduvijek bila zemlja snova. Imala sam priliku živjeti i raditi u drugim zemljama, no Hrvatska je ostala prvi i jedini izbor. Doista sam sretna što u Hrvatskoj odgajam svoju djecu.
Još uvijek smo mlada država, mlada ekonomija, ali s obzirom na brzinu kojom se svijet kreće i mijenja, krajnje je vrijeme da sustignemo gospodarski konkurentnije zemlje u europskom okruženju. Itekako imamo potencijala postati zemlja prilika jer imamo sposobne ljude koji svojim primjerom i znanjem mogu biti uzori cijelom društvu.
Iz svoje ste brojne hercegovačke obitelji ponijeli u svijet puno vjere, strpljenja i mudrosti. Je li to kapital koji prenosite svojoj djeci i što mladima iz svog iskustva i primjera najčešće želite poručiti?
Zahvalna sam što dolazim iz velike obitelji jer upravo me to naučilo što je potrebno da bi obitelj kao nukleus društva opstala. Danas to nastojim prenijeti i na svoju djecu bez obzira na to što se, nažalost, često marginalizira utjecaj obitelji na razvoj društva.
Ono što želim prenijeti djeci i mladima je sljedeće: ne treba bježati od stvaranja obitelji. To je najzahtjevnije ulaganje u životu, ali s najvećim povratom u odnosu na uloženo. Članovi obitelji su uvijek tu jedni za druge, bez obzira na sve. Ipak, treba biti svjestan toga da obitelj ne možemo samo stvoriti i da tu staje sav posao. Nju treba njegovati, njome treba upravljati i raditi puno kako bi opstala.
Mislim da se obiteljske vrijednosti mogu sjajno preslikati na sve segmente djelovanja, pa tako i na posao. Najprije od toga da poštujemo jedni druge pa sve do zajedničkog truda i rada na ostvarenju nekog višeg cilja, koji je na korist društvu u cjelini.
Imate zaista respektabilnu i uspješnu karijeru, no, iako preferiramo pozitivne priče, sigurni smo da nije uvijek bilo ni jednostavno ni lako. Što radite u tim trenucima, kako se motivirate za dalje?
Naravno da nije uvijek bilo ni jednostavno ni lako. Niti je lako uvijek imati motivaciju za dalje. Ono što mogu posvjedočiti iz vlastitog iskustva je da na motivaciju treba gledati kao na osobnu higijenu – ne možete je preskakati i na njoj je potrebno svakodnevno raditi. Bilo je trenutaka kada mi je trebalo puno malih koraka da se motiviram samo kako bih ostvarila jedan cilj.
Ipak, uvijek mi najviše pomaže jasno postavljanje ciljeva. Što su ciljevi jasnije i preciznije definirani, to mi je lakše motivirati se i ostvariti ih.
Dani su vam ispunjeni poslom, obitelji i brojnim putovanjima, no ipak uspijevate sačuvati vrijeme za svoju kreativnu stranu i inspirativne hobije. Otkrijte nam neke od njih.
Nazvala bih to više svojom strašću prema nekom području, konkretno prema glazbi i pjevanju. Dan uvijek počinjem slušanjem različite glazbe, ovisno o raspoloženju. Zna se tu naći svega, od sjajnih opera, mjuzikala pa sve do popularne glazbe. Pjevanje je dobar trening i jako me opušta. Uživam u glazbi u svakom smislu i kroz to nalazim odličnu inspiraciju. Ponekad tu inspiraciju pretočim u slova na papiru, ali to je nešto što je zasad samo za moju dušu.
Posebna zahvala: Upravi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb za prostor snimanja / dizajnerici Ivani Bilić za styling / Domagoju Karačiću za fotografije.
