Mnogobrojna istraživanja pokazala su da povećanom stresu najviše pridonosi nejasnost uloge i radnih zadataka, preopterećenost opsegom posla i konflikti uloga.
Mnogobrojni su načini kako u organizacijama možemo upravljati stresom te ne samo ponuditi, nego i poticati zaposlenike da se brinu sami za sebe. Uspješno upravljanje stresom je win-win situacija i za organizaciju i zaposlenika, stoga nemojmo zanemariti važnost upravljanja stresom.
Istraživanje Tower Watson Global, provedeno na 32.000 zaposlenika u SAD-u, u različitim industrijama, pokazalo je jasnu povezanost između stresa i angažiranosti na poslu. Od zaposlenika koji su izjavili kako su pod visokim stresom, 51% ih je također izjavilo kako nisu uopće angažirani na poslu, a samo 9% da jesu. 57% zaposlenika koji nisu pod velikim stresom izjavilo je da su visoko angažirani, a samo 8% da nisu.
Stres na poslu također povećava odsutnost, bolovanja i zamjene radnika. Imajući ovo na umu, lako možemo izračunati koliko je gubitka tvrtka na razini godine imala uzrokovane stresom.
Što nadređeni mogu učiniti?
Otvorena i jasna komunikacija i povratna informacija
Provjerite jesu li ciljevi i zadaci sa strane zaposlenika točno shvaćeni. Nadređeni bi svojim podređenima trebali konstruktivno i specifično davati povratnu informaciju. Davanje povratne informacije jednom godišnje na službenim razgovorima nije dovoljno, ona bi trebala biti češća i spontanija. Na taj način se u velikoj mjeri može spriječiti stres uzrokovan greškama, nesporazumima i nejasnim očekivanjima.
Jasan opis radnog mjesta
Zaposlenici bi trebali znati vrlo jasno koji su njihovi zadaci i gdje počinju i završavaju njihove odgovornosti te koje su im kompetencije potrebne za njihovo izvršavanje. Detaljnom analizom radnih mjesta može se ustanoviti koja radna mjesta i koji pojedinci su preopterećeni poslom.
Prepoznavanje i razvijanje sposobnosti i vještina radnika
Stres itekako može proizaći i iz osjećaja podcijenjenosti i neprepoznatosti. Potrudite se dobro upoznati svoje zaposlenike i njihove mogućnosti, dajte im da se razviju i pružite im priliku da zablistaju.
Podrška, empatija i osjećaj zajedništva
Emocionalna potpora, razumijevanje i osjećaj pripadanja smanjuje utjecaj stresa. Češće organizirajte zajedničke aktivnosti, team buildinge i sl., ali i konkretne razgovore s pojedincima koji osjećaju da im treba podrška.
Povećana autonomija u poslu
Pružite osjećaj veće autonomije zaposlenicima u njihovu poslu, dopustite im da u nekim područjima posla mogu sami odlučivati.
Fleksibilno radno vrijeme
Fleksibilno radno vrijeme može pomoći zaposlenicima u uspostavljanju balansa između posla i privatnog života.
Balans izazovnih i manje zahtjevnih projekata
Ukoliko je moguće, nakon izazovnih projekata dopustite zaposlenicima određeno vrijeme rada pod manjim pritiskom i na manje zahtjevnim zadacima.
Što pojedinac može učiniti kako bi bolje upravljao stresom na radnome mjestu i privatno?
Postavljanje granica
Pojedini zaposlenici ne znaju jasno postaviti granice te realno procijeniti mogu li nešto napraviti u zadanom roku ili ne. Primjer takvih zaposlenika su oni koji na sve kažu prvo DA, a da i ne razmisle koliko im uistinu treba vremena za određeni zadatak i mogu li ga kvalitetno izvršiti uza sve ostale zadatke koje imaju. Upravo zbog toga često može dolaziti do nesporazuma između podređenih i nadređenih. Nemojte se bojati reći iskreno što mislite i možete li izvršiti zadatak u zadanom roku.
Upravljanje vremenom
Ukoliko ne upravljate dobro svojim vremenom, možete zatražiti pomoć dobro organiziranog kolege ili upisati edukaciju.
Traženje povratne informacije i jasnoće u komunikaciji
Ako vaš nadređeni nema običaj davati povratnu informaciju, tražite je sami. Također, ako vam određeni zadaci nisu u potpunosti jasni, nemojte se bojati pitati za pojašnjenje.
Delegiranje
Ako smo u mogućnosti, možemo određene lakše zadatke delegirati osobama ispod nas u hijerarhiji i tako rasteretiti svoj raspored.
Individualne karakteristike kao uzroci stresa
Počnite voditi dnevnik ili samo primijetite koje situacije uzrokuju vama osobno stres. Primjerice, ako ste osoba koja voli imati sve pod kontrolom i visoko ste organizirani, možda su za vas velik izvor stresa iznenadne promjene. Razmislite na koji način možete otpustiti kontrolu i prihvatiti iznenadne promjene kao sastavni dio posla i života. Ili ste možda upravo neorganizirani i loše upravljate vremenom, pa vam to pričinja stres. Pratite sami sebe i ako je potrebno, potražite pomoć u područjima kojima ste ‘tanki’.
Posljedice stresa
Na fizičkom nivou stres nam može uzrokovati pad imunosnog sistema, probleme sa spavanjem, napetost u tijelu, probleme s probavom, bolesti srca, probleme s kožom i sl. Na emocionalnom nivou možemo postati anksiozni, depresivni ili općenito nesretni, promjenjiva raspoloženja, usamljeni ili izolirani. Na kognitivnom nivou možemo imati problema s koncentracijom, pamćenjem, pretjeranom zabrinutošću i pesimizmom. Na nivou ponašanja možemo početi piti više alkohola ili pušiti, jesti previše ili premalo, povlačiti se od drugih, odgađati obveze i sl.
Na samom poslu stres se uz spomenute simptome može manifestirati i kao nezadovoljstvo poslom, odgađanje zadataka, češći izostanci s posla, pad produktivnosti, povećani konflikti, razdražljivost i otuđivanje od kolega.
Ne smijemo zaboraviti da na samog pojedinca utječu i izvanorganizacijski stresori, odnosno stresori u privatnom životu. Prema istraživanju, zaposleni smatraju da imaju ipak veći stres na poslu, a da privatni stresori samo pojačavaju osjetljivost na stres.
Meditacija, sport, tehnike opuštanja…
Sport, razne meditacije i tehnike opuštanja vam svakako mogu pomoći u otpuštanju stresa i lakšem podnošenju onog nadolazećeg. Jedna od metoda koju možete raditi bilo gdje jest da osvijestite sve dijelove tijela od glave do pete i primijetite gdje osjećate napetost i opustite ga. Najčešće nam se puno stresa skuplja u čeljusti, ramenima i vratu te zdjelici. Međutim najbolje pratite sebe i primijetite koji dio tijela stišćete kada ste napeti. Možda se mrštite, stišćete stražnjicu ili šake? Važno je primijetiti i otpustiti.
Nemojte podcijeniti važnost i ljekovitost, pa i nužnost običnog pozitivnog ljudskog kontakta. Kada smo pod stresom, u pozitivnom kontaktu nivo stresa se reducira. Možete samo razgovarati o tome što vas muči, ali i tražiti zagrljaj bliskih osoba.
