Glazbu koristimo kako bismo stvorili atmosferu u okolini i utjecali na svoje raspoloženje, bilo da se opuštamo nakon posla ili priređujemo zabavu. U današnje vrijeme, kada neumorno gledamo u zaslone naših računala, glazba je postala i način bijega od vanjskih distrakcija i dosadnih zadataka. No koliko nam je uistinu korisna kada se radi o fokusiranosti na posao?
Što istraživanja govore o odnosu glazbe i produktivnosti?
Teresa Lesiuk, docentica u programu muzikoterapije Sveučilišta u Miamiju, istražuje utjecaj slušanja glazbe na radni učinak. Prema njezinu istraživanju, ispitanici koji su slušali glazbu, brže su izvršavali svoje zadatke i imali su u cjelini bolje ideje od onih koji nisu slušali.
No postoje neke vrste glazbe koje loše djeluju na produktivnost. Neka istraživanja pokazala su da popularna glazba ometa razumijevanje čitanja i obradu informacija. Provedena znanstvena istraživanja potvrdila su da glazba može imati pozitivan utjecaj na radni učinak, no on ovisi o situaciji i vrsti glazbe.
Dakle, koja vrsta glazbe djeluje?
Kada radim, teško mi je usredotočiti se na zadatak ako ljudi oko mene razgovaraju. Slično tome, slušanje glazbe s tekstom djeluje gotovo jednako tako ometajuće.
Ispada da nisam jedina. Slušanje glazbe uz rad može se smatrati oblikom multitaskinga u kojem slušatelj prelazi naprijed – natrag između zadatka i glazbe, za razliku od one glazbe koja jednostavno igra pozadinsku ulogu. Još jednom, to ovisi o vrsti glazbe i navikama slušatelja. Dr. Anneli Haake bavi se istraživanjem slušanja glazbe u radnom okruženju i otkrila je pet faktora koji pomažu pri određivanju djeluje li glazba korisno ili ometa rad:
- Glazbena struktura. Pjesme sa složenijom glazbenom strukturom, poput glazbe Franka Zappe iz filma “Muffin Man”, mogu više ometati pažnju slušatelja od glazbe s jednostavnom strukturom poput one u pjesmi Johna Denvera “Leaving on a Jet Plane”.
- Tekst. Tekstovi mogu odvraćati pažnju jer vas mogu usmjeriti da se fokusirate na poruku pjesme i prekinuti vaš tijek misli.
- Navike slušanja. Ako je netko naviknut da sluša glazbu dok radi, to često ima pozitivan učinak i nema učinak ometanja. Isto vrijedi i za obrnutu situaciju.
- Teškoća zadataka. Ako zadatak zahtijeva više razmišljanja i usredotočenosti, glazba može otežavati efikasan rad.
- Kontrola. Kada se glazba nekome nametne, ona češće djeluje kao smetnja za razliku od slučaja kada osoba ima mogućnost izbora hoće li ju slušati ili ne.
Iako ne postoji one-size-fits-all scenarij koji odgovara svima, postoje određene vrste glazbe koje je bolje slušati dok radite na računalu. Stoga, ako slušate glazbu dok radite, razmislite o ovih pet navedenih kriterija i pronađete onu koja vam najviše odgovara.
Izvor: Inc.
