Da bismo postali bolji ljudi, to treba biti zadatak cijelog društva – za početak škola i obrazovnog sustava putem odgoja za društvene vrijednosti i filantropiju, kako bismo od malih nogu učili da je briga za drugog čovjeka vrijednost za koju smo svi odgovorni. Piše Mladenka Majerić, upraviteljica Zaklade Žuta točka
Jesu li građani Hrvatske dobri ljudi? – pitanje je na koje smo tražili odgovor u nedavno provedenom istraživanju o filantropiji u Hrvatskoj. Željeli smo saznati koliko se kao građani brinemo o drugom čovjeku i zajednici te na koji način podržavamo aktivnosti organizacija koje su usmjerene projektima za opće dobro, volontiranje i zagovaranje.
Zašto je to bitno znati?
Zato da bismo razvijali kulturu filantropije, odnosno čovjekoljublja, jer to je put za stvaranje boljeg svijeta ili bar bolje zajednice u kojoj živimo. Zvuči li to idealistički? Sigurno da, ali kako kaže jedna lijepa izjava Simona Sineka: Realnost već radi svoj posao, pa zašto bismo joj dodatno pomogli? Budimo idealisti, možda se iznenadimo!
Rezultati istraživanja nisu nas iznenadili jer su pokazali kako je u zadnje tri godine samo 8% građana Hrvatske doniralo novac, stvar ili uslugu nekoj neprofitnoj organizaciji.
Znači li to da nismo dobri ljudi?
Budući da je nedavno tijekom samo jedne večeri prikupljeno više od 170.000 eura donacija građana za jednu od najpoznatijih neprofitnih organizacija u Hrvatskoj – Zakladu Ana Rukavina, to ipak ne bismo mogli reći.
Znači da možemo i želimo pomoći, samo trebamo priliku za doniranje i veće povjerenje u rad neprofitnih organizacija jer 45% građana ne donira zbog nepovjerenja u rad udruga.
Da bismo postali bolji ljudi, to treba biti zadatak cijelog društva – za početak škola i obrazovnog sustava putem odgoja za društvene vrijednosti i filantropiju, kako bismo od malih nogu učili da je briga za drugog čovjeka vrijednost za koju smo svi odgovorni. Nakon toga i medija, koji temama od značaja za opće dobro trebaju dati više medijskog prostora, pa do samih neprofitnih organizacija koje moraju transparentnije komunicirati zašto im je podrška potrebna i kako će je investirati za bolji život čovjeka i stvaranje društva koje je pravedno, zdravo i etično.
Poslovni sektor ima veliku odgovornost
Takvom društvu treba pridonositi i poslovni sektor, koji ima sve veću odgovornost, kao i obvezu, aktivno djelovati u području zaštite okoliša, podrške društvu i boljem upravljanju.
Veliki zadatak za sve nas, usudila bih se reći i veliki san, ali ne bismo se nikad trebali zadovoljiti malim zadacima i malim snovima. Posebice kad je riječ o filantropiji, odnosno čovjekoljublju, jer koliko dobrote je dovoljno? Odgovor se nameće sam po sebi – nikada se ne umoriti i ne zaustaviti u činjenju dobra i pomaganju drugima.
Prosinac – vrijeme darivanja
Ulazeći u prosinac, kao mjesec obilježen temom darova i darivanja, samim time i čovjekoljublja, možemo se zapitati zašto je bitno nekomu dati dar i ljubiti drugog čovjeka i zašto se u tome nikad ne bismo trebali umoriti?
Možda zato što u tome leži naša ljudska ljepota, to je srž onoga što bismo trebali biti i činiti, uostalom kao i jedna od zapovijedi Ljubavi – ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe. Jer takva ljubav mijenja drugu osobu, mijenja nas i mijenja one koji to gledaju.
Možemo li već sljedeće godine imati bolje rezultate istraživanja o filantropiji u Hrvatskoj? Ja kao idealist odmah ću reći da možemo i trebamo. A kako ćemo to ostvariti? Pa ljubavlju, kako drukčije?!
