Prva konferencija Libertas Matice hrvatske s temom Hrvatska perspektiva: Ekonomski tigar ili patuljak, u organizaciji Odjela za gospodarstvo MH, održana je 16. svibnja 2024. u Zagrebu.
Libertas je inspirativna i edukativna konferencija koja je, uz brojne stručnjake, okupila i više od dvije stotine zainteresiranih gostiju za tradicionalni, tj. klasični pristup idejama i konceptima slobodnog tržišta. Bio je to dosad najveći događaj ekonomske tematike u organizaciji Matice hrvatske, a sa sličnim aktivnostima planirano je nastaviti i u budućnosti.
Naziv konferencije inspiriran je poznatim službenim sloganom i simbolom Dubrovačke Republike, za koju je sloboda bila jedna od najvećih životnih vrijednosti i koja najbolje simbolizira vrijednosni okvir konferencije.
Konferenciju su otvorili Velimir Šonje (Arhivanalitika), Aleksandar Musić (III d.o.o.) i Ivica Šola sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
“Činjenice i brojke ne pokreću promjene. Borba za srca i umove traje oduvijek!”, istaknuo je Aleksandar Musić u svojem izlaganju, dok je Velimir Šonje naglasio da su ekonomske slobode ključne da Hrvatska dostigne prosjek EU i da se trend iseljavanja zaustavi. Na prvoj panel raspravi s temom “Kako Hrvatsku učiniti zemljom investicija?” – sudjelovali su Vedrana Pribičević (ZŠEM), Hrvoje Stojić (HUP) i Krešo Vugrinčić (Intercapital), uz moderiranje Marka Perožića.
Nenad Bakić govorio je o jednom od gorućih problema modernih društava – demografiji, kao izazovu liberalnim politikama.
Završni blok započeo je izlaganjem Andreja Grubišića, koji je prikazao deset ekonomskih mitova u koje vjeruju mnogi građani te objasnio zašto su ti mitovi daleko od istine. “Poduzeća ne snose teret poreza – sve poreze na kraju snose građani”, zaključuje Grubišić.
Konferencija je završila panel raspravom o ulozi nevladinih organizacija u kreiranju ekonomskih politika, na kojem su sudjelovali Davor Huić (Udruga Lipa), Matej Hittner (Centar za ekonomske analize i javne politike), Hrvoje Bujas (Udruga Glas poduzetnika), te Stjepo Bartulica (Centar za obnovu kulture).
Izlagači su nastojali povezivati klasični pristup ekonomiji s različitim kvalitetnim moralnim, povijesnim, kulturnim, filozofskim, pravnim, znanstvenim, teološkim, identitetskim i političkim aspektima kako bi zaokružili ovaj složeni fenomen i dali mu širi i relevantniji kontekst.
