Tko primjenjuje, napreduje – tko ne primjenjuje gubi utrku. Procedure upravljanja ljudskim potencijalima višestruko su provjerene u velikim tvrtkama koje su postigle prednost i osvajaju budućnost razvijajući vlastite alate. To je razlog zbog kojih su znanja u području ljudskih potencijala među najtraženijima u poslovnom sektoru.
Kako privući talente, a zatim izabrati one koji će podržavati kulturu tvrtke? Kako mjeriti i potaknuti angažman zaposlenika? Kako poduzeću osigurati dugovječnost i kontinuitet ključnih funkcija?
Sve su to pitanja na koja odgovara knjiga „Upravljanje ljudskim potencijalima“ koju potpisuje Jasna Rilović, a pisalo ju je više od sto menadžera ljudskih potencijala najvećih regionalnih tvrtki. Kako piše Jasna Rilović u uvodu, dvadeset tema iz područja upravljanja ljudskim potencijalima pregledno je strukturirano, tako da svaka tema ima uvod koji smješta temu u kontekst, a slijedi teorijska osnova te primjeri iz prakse i alati – konkretni, primjenjivi instrumenti koji se mogu koristiti već sutra.
Knjiga „Upravljanje ljudskim potencijalima“ projekt je akademije Learning by Doing koju već šest godina zaredom organizira konferencije na kojima se okupljaju menadžeri ljudskih resursa kako bi razmijenili znanja.
O izboru tema, entuzijazmu autora koji su pisali knjigu, razmjeni znanja na području upravljanja ljudskim resursima te o mogućnostima umjetne inteligencije na području upravljanja ljudskim resursima razgovaramo s Jasnom Rilović, voditeljicom i osnivačicom akademije Learning by Doing.
U knjizi „Upravljanje ljudskim potencijalima“ obrađeno je dvadeset aktualnih tema iz područja ljudskih resursa, a pisalo ih je više od 100 autora koji se svakodnevno bave razvojem ljudskih resursa u velikim korporacijama. Tko je i po kojem kriteriju birao aktualne teme iz područja HR obrađene u knjizi?
Odabir tema bio je moj zadatak. Nakon više od dvadeset i pet godina provedenih na vodećim mjestima u odjelima ljudskih potencijala shvatila sam da postoje univerzalna znanja koja svaki stručnjak u ovom području mora posjedovati. Tražeći i sama izvore za unapređenje svog znanja, shvatila sam da je većina kvalitetnih knjiga napravljena u Americi i nekim zemljama zapadne Europe. Problem je u različitostima koje su ovdje prisutne: od radno pravne regulacije, do naslijeđenih prava iz drugih sustava pa do samog mentaliteta. Udžbenici koje su pisali domaći autori napisani su za akademsku zajednicu: s puno teorijskih znanja i mnoštvo istraživanja. Gledajući iz svoje perspektive praktičara, nedostajalo mi je „mesa“ odnosno znanja kako sve to primijeniti u svakodnevnoj praksi. A tko ta znanja posjeduje? Samo ljudi koji svakodnevno rade ovaj posao. I tako je nastala ideja o izradi prvog udžbenika od strane onih koja posjeduju iskustvo rada u vođenju ljudskih potencijala.
U uvodu navodite da mnogi sudionici konferencije nisu nikada pitali stručne tekstove, ali postali su pravi autori i svoje znanje podijelili s čitateljima. Koliko je autore motivirala praktična orijentacija knjige, s obzirom da se obrađene teme rijetko mogu naći u literaturi na našem jeziku? Kako su nastali primjeri iz prakse koji prate svaku cjelinu? Jesu li unaprijed dogovoreni u koncepciji knjige ili su spontano dodani?
Konferencija Learning by Doing održala se u travnju 2026. godine po peti put i željeli smo izaći iz obrasca konferencija kao mjesta gdje se drže „okrugli stolovi“, prezentiraju rezultati raznih istraživanja ili vrte Power Point prezentacije. Željeli smo da sudionici aktivno sudjeluju u stvaranju nečeg kvalitetnog i dugovječnog. I samu me je iznenadio entuzijazam i spremnost tolikog broja stručnjaka da nesebično podijele svoja znanja i iskustva s generacijama koje dolaze. Najveći motivatori uključivanja autora su bili mogućnost dijeljenja vlastitih znanja i iskustava i saznanje da prihod od knjige ide u dobrotvorne svrhe.
Primjeri iz prakse nastali su spontano: kada imate autore – ljude s iskustvom, primjere je lako naći, a u tome su nam pomogli i naši sponzori koji su uvidjeli mogućnost da svoja iskustva podijele putem ove knjige.
Neke od tema su privlačenje i selekcija talenata te upravljanje kompetencijama i radnim učinkom, a česta engleska terminologija upućuje da se nova znanja iz područja ljudskih resursa vrlo brzo ulaze u primjenu. Kakvi su rezultati primjene novih znanja u području ljudskih resursa? Zašto postoji tako velika potreba za edukacijama?
U današnjem svijetu gdje umjetna inteligencija ulazi u naš svakodnevni život brže nego što je uspijemo prihvatiti, nastaju i velike promjene u području vođenja ljudskih potencijala. Jedna od promjena je to da će UI zamijeniti sve one administrativne poslove koje danas rade oni iz tzv. kadrovske službe, te će zbog toga stručnjaci u vođenju ljudskih potencijala morati pokazati puno šire znanje i veću fokusiranost na ljude. S druge strane, UI nikada neće kvalitetno raditi poslove ukoliko ne bude pod kontrolom ljudskog bića koje zna što tražiti i kakve rezultate dobiti od upotrebe umjetne inteligencije. Znači, mi ipak trebamo biti pametniji od UI i iskoristiti njezinu prednost na mjestima gdje će nam olakšati i ubrzati posao. Zbog toga smo mi u udžbeniku posvetili i velik broj stranica baš ovoj aktualnoj temi: gdje i kako upotrijebiti umjetnu inteligenciju, a koje poslove ostaviti u našoj potpunoj kontroli.

Autori poglavlja navode literaturu koju su koristili obrađujući cjeline iz područja ljudskih resursa. Uz klasična psihološka istraživanja, navedeni su i recentna znanstvena saznanja koja su vrlo brzo iz ušla u primjenu i u svijetu i kod nas. Kako mladi menadžeri prate informacije o najnovijim informacijama u području ljudskih resursa? Kako je organizirana razmjena znanja koja unapređuju poslovanje? Koliko su vani razvijene akademije kao što je Learning by Doing?
Na žalost, malo ljudi uz svoj svakodnevni posao ima vremena pratiti promjene na svakodnevoj bazi. Zbog toga postoje mjesta gdje sve relevantne informacije mogu dobiti na jednom mjestu – a to je upravo i naša HR akademija Learning by Doing. Ono po čemu se ona razlikuje od svih ostalih oblika učenja je to da su predavači isključivo praktičari i stručnjaci u području o kojem podučavaju. S druge strane, nakon završetka formalnog obrazovanja u Akademiji, svi naši polaznici ostaju povezani kroz Learning by Doing alumni – zatvorenu grupu gdje svakodnevno dobivaju podršku svojih kolegica i kolega.
U svijetu postoje dobre edukacije za vođenje ljudskih potencijala, ali većinom se baziraju na teoretskim saznanjima i primjerima iz zemalja u kojima se provode. Na žalost, ovo naše područje ima puno specifičnosti i teško je primijeniti naučeno u ovim okvirima, te često ostaje osjećaj nezadovoljstva kod polaznika takvih edukacija.
Knjiga je nastala u organizacije HR akademije Learning by Doing, koja već šest godina okuplja stručnjake za ljudske resurse. Koji su sljedeći koraci u razvoju akademije Learning by Doing? Kako će knjiga „Upravljanje ljudskim potencijalima“ pridonijeti razvoju akademije?
Od prvog dana, specifičnost akademije Learning by Doing je to da je 100% online. Možda je na početku postojao strah da se time gubi autentičnost i energija, ali s obzirom da se odvija uživo, omogućava stalnu interakciju polaznika i predavača. Odvija se jedanput tjedno, utorkom od 18 do 20 sati, te ne zahtjeva puno odricanja i trošenja slobodnog vremena polaznika, Također, sva predavanja i vježbe snimamo, te polaznici imaju mogućnost gledati materijale u vrijeme kada njima najbolje odgovara, neograničen broj puta. Zbog toga naši polaznici dolaze iz svih zemalja sličnog govornog područja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, pa čak i dijaspore.
Novost koju ove godine uvodimo u akademiju jeste i 23 novih predavača – praktičara, koji će sa mnom učiniti sve da naši polaznici dobe maksimalna znanja i podršku u svom razvoju. Ovaj udžbenik dolazi kao „šlag na tortu“ jer svojom tematikom prati sadržaj HR akademije te ostaje kao trajna podrška s mnoštvom alata koji su u njemu opisani. Ne treba zaboraviti da svaki novi polaznik HR akademije Learning by Doing dobiva besplatno svoj primjerak koji će ga dalje pratiti u razvoju karijere. Jer naša deviza je „znanje se dijeljenjem množi“.
Nakon ovako pozitivnog iskustva u izradi ovog vrhunskog udžbenika, odmah mogu najaviti i da se nova knjiga piše već sljedeće godine, 15. i 16. travnja 2027. u sklopu nove konferencije Learning by Doing.
Naime, postoji još toliko znanja i iskustava koja nisu stala u ovih 272 stranice da već sada planiramo izradu sljedećeg izdanja i pozivamo sve koji žele sudjelovati u ovom projektu da rezerviraju ovaj termin za naše novo druženje.