Jan de Jong rođen je i odrastao u Nizozemskoj. Sa samo 22 godine preselio se u Hrvatsku kako bi napisao diplomski rad. U to vrijeme osnovao je M+ Grupu, svoju prvu tvrtku koja se brzo razvijala. U trenutku kada je diplomirao, tvrtka je imala 35 zaposlenih, a danas je M+ Grupa najveći poslodavac u regiji. Nakon nekoliko mjeseci provedenih u Hrvatskoj upoznao je svoju djevojku, s kojom se oženio nakon šest godina. Danas Jan sa svojom suprugom ima četvero djece i živi u malom gradu nedaleko od Splita.
Njegova tvrtka Webpower Adria prva je u Hrvatskoj uvela četverodnevni radni tjedan, a Jan je hrvatskoj javnosti poznat i po tome što je bio inicijator uvođenja vize za digitalne nomade u Hrvatskoj. U ljeto 2020. napisao je otvoreno pismo premijeru Plenkoviću tražeći od njega uvođenje takve vize, a u siječnju 2021. Hrvatska je postala druga zemlja u Europi i sedma zemlja u svijetu koja je poželjela dobrodošlicu digitalnim nomadima izdavši im dozvole za boravak. Janova je priča po mnogočemu drugačija od onih koje svakodnevno susrećemo, stoga ju želimo ispričati svima kao primjer kako mlad čovjek može uspjeti.
Prije 16 godina ste, kako kažete, s malom bilježnicom s rukom ispisanim maminim receptima u svojoj staroj Hondi napustili Nizozemsku. Plan je bio vratiti se nakon godinu dana, no u Hrvatskoj ste ostali 16 godina. Što je tomu razlog, što se dogodilo?
Često kažem da sam se preselio u Hrvatsku zbog posla, ali sam ostao u njoj zbog ljubavi. Moja je žena iz Splita, a odmah po doseljenju zaljubio sam se u ovu zemlju. Hrvatska mi pruža odličan način života. Sigurna je zemlja, volim mediteransku klimu, hrana i vino su sjajni, priroda je savršena i oduvijek sam osjećao toplinu domaćih ljudi. Posljednje, ali ne manje važno – po mom mišljenju Hrvatska nudi bezbrojne poslovne mogućnosti.
U Hrvatsku ste se preselili s navršene 22 godine. Iskreno, nisu to godine u kojima mlad čovjek dobro procjeni neke situacije. Vi ste imali hrabrosti, cilj, ali još nešto. Jeste li tada bili drukčiji od svoje generacije?
Mogu reći da sam bio veoma ambiciozan za svoje godine. Prije preseljenja u Hrvatsku, tijekom studija marketinga, vodio sam pozivni centar u Nizozemskoj. Bio mi je to stalni posao. Već tada sam bio odgovoran za rad otprilike 150 ljudi. Imao sam mnogo samopouzdanja, bio sam svjestan da sam dobar u svome poslu i oduvijek sam maštao o pokretanju vlastitoga posla, po mogućnosti u inozemstvu. Preselivši se u Hrvatsku, shvatio sam da je u njoj industrija pozivnih centara gotovo nepostojeća. Tu sam uvidio golemu priliku.
Čovjek u životu donosi niz važnih odluka, neke se pokažu dobrima, neke ne. Koje su Vaše važne, dobre odluke? Jeste pogriješili donoseći neke odluke?
Jedna od najboljih odluka u mom životu bila je odluka o preseljenju u Hrvatsku. Tu sam upoznao suprugu, tu su rođena moja djeca. Druga sjajna odluka koju sam donio bila je odluka o vrsti poslova koje sam pokretao u Hrvatskoj. U svakom slučaju, radi se o djelatnostima koje su bile visokorazvijene u Nizozemskoj, ali ne i u Hrvatskoj. Mogućnost da vidim što dobro funkcionira u Nizozemskoj te dovođenje takvih tvrtki u Hrvatsku nekoliko mi je puta omogućilo da budem pokretač, pretvarajući tvrtku u lidera na tržištu.
Vaša prva tvrtka bila je M+ Grupa. Danas je ova tvrtka tržišni lider u regiji i Europi, no Vi ste ipak izašli iz nje. Zar niste mogli ostati i sudjelovati u njezinim velikim projektima?
Veoma sam ponosan na to što je M+ Grupa postala, na to da ima 11.000 zaposlenih te da iz dana u dan nastavlja rasti. Sa 17 godina sam prvi put počeo raditi u pozivnom centru. M+ Grupu sam pokrenuo s 22 godine, a svoje prve dionice prodao sam 2016. sa 31 godinu. U to smo vrijeme bili tržišni lideri u Hrvatskoj, s 400 zaposlenih. Nakon 14 godina rada u ovoj industriji, pokrenuo sam i proširio vlastiti posao, došao od nula do 400 zaposlenih te sam dobio ponudu za prodaju posla koju nisam mogao odbiti. Ovo je za mene bio kraj jednog poglavlja i početak novog. Sretan sam i zahvalan što sam započeo put s M+ Grupom i sretan sam kako je ovo putovanje završilo za mene i moju obitelj.
Pokazalo se da Vas marketing više privlači. Koje ste još tvrtke i usluge razvili u Hrvatskoj?
Nekoliko mjeseci nakon što sam prodao M+ Grupu, pokrenuo sam Webpower Adriju. Uz snažan rast e-trgovine, možemo reći da su e-mail marketing i marketinška automatizacija postali ključni komunikacijski kanali za mnoge tvrtke. I opet, dok u zemljama poput Nizozemske postoji mnogo lokalnih pružatelja usluga e-pošte, u Hrvatskoj su mnoge tvrtke koristile servise poput MailChimpa (iz SAD-a) za slanje newslettera. Nije postojala lokalna tvrtka u regiji koja je nudila dobro rješenje za njihovo slanje. Stoga sam odlučio da ću ja prvi ponuditi rješenje, kao što smo 2007. godine među prvima ponudili usluge pozivnim centrima. Danas imamo 10 zaposlenika i služimo više od 130 klijenata diljem regije. Naši klijenti su vodeće kompanije u industrijama poput ugostiteljstva, telekomunikacija, osiguranja, bankarstva, zrakoplovstva, maloprodaje, financija itd.
Posebno se ističete po tome što ste uveli četverodnevni radni tjedan. Koji su benefiti takvog radnog tjedna, stignete li sve napraviti?
U rujnu 2021. uveli smo četverodnevni radni tjedan, pri čemu su plaće svima ostale iste. Dakle, cijeli Webpower tim radi četiri dana tjedno, osam sati dnevno (32 sata). Petodnevni radni tjedan star je koliko i kraljica Elizabeta. Takav radni tjedan je uveo Henry Ford 1926. godine. Otada smo svjedoci golemog poboljšanja u produktivnosti kao rezultat tehnološkog napretka. Inspirirao me rezultat testa četverodnevnog radnog tjedna na Islandu. Oni su pokazali da zahvaljujući jednom radnom danu manje produktivnost, zadovoljstvo i sreća zaposlenika rastu.
Kao što volim biti prvi u poslu i načinu na koji razvijamo i vodimo posao, isto tako sam htio biti prvi u Hrvatskoj s četverodnevnim radnim tjednom. I mojim se kolegama tako koncipirano radno vrijeme uistinu sviđa. Svi su odmorni, visokomotivirani, veoma učinkoviti i produktivni. Mnogi od njih više ne mogu zamisliti da moraju raditi pet dana tjedno. Također, raskinuli smo i s najmom ureda u prosincu 2021. Webpower Adria je danas tvrtka u kojoj se u potpunosti radi na daljinu, s kolegama iz Zagreba, Osijeka, Splita, Gospića i Varaždina.
U današnjoj energetskoj krizi vidite priliku za Hrvatsku u razvoju staklenika, korištenju solarne energije i energije vjetra. Zašto mislite da bismo mogli proizvoditi visokokvalitetno povrće na održiv način i isplativije od Nizozemske?
Neki dan sam u nizozemskim novinama pročitao članak u kojemu piše da će, ako se cijena plina i struje ne snizi, potencijalno 40% nizozemskih staklenika završiti u stečaju. Važno je znati da je Nizozemska, nakon SAD-a, drugi najveći izvoznik hrane u svijetu. U scenariju u kojem će cijene struje i plina ostati visoke, možemo očekivati znatno manju ponudu svježeg povrća i znatno više cijene u supermarketima.
Hrvatska je dobro geografski pozicionirana da pomogne nahraniti Europu. Imamo mnogo geotermalnih izvora, stoga ne bismo trebali sagorijevati plin za zagrijavanje staklenika u Hrvatskoj. Korištenjem sunčeve energije i/ili energije vjetra mogli bismo proizvesti dovoljno električne energije za rasvjetu, što bi nam omogućilo proizvodnju tijekom cijele godine. I sve to na najodrživiji način, bez ovisnosti o fosilnim gorivima.
U sjeveroistočnom dijelu Hrvatske ima dosta obradivog zemljišta i visoke stope nezaposlenosti. Otvaranje mnoštva novih, dobro plaćenih poslova u sektoru poljoprivrede u ovom dijelu Hrvatske bilo bi ostvarenje sna. Zato sam s poslovnim partnerom Jerkom Trogrlićem pokrenuo tvrtku CROP Hrvatska. Trenutno smo u završnoj fazi prikupljanja novca za naš prvi staklenik. Naš investitor i partneri su iz Nizozemske, tako da će nam osim financijske podrške dati i svoje znanje i iskustvo.
Kažete da Slavonija može biti bogatija od Dalmacije.
Da, jer smatram da bi sektor poljoprivrede u Hrvatskoj s vremenom mogao postati veći od sektora turizma. Ukupni doprinos turističkog sektora u Nizozemskoj bio je 89 milijardi EUR (2019.). To je gotovo 9 puta više od hrvatskog turističkog sektora (10,5 milijardi EUR u 2019.). Međutim, ukupni doprinos poljoprivrednog sektora u Nizozemskoj je sa 96 milijardi EUR veći čak i od nizozemskog turističkog sektora. Bez obzira na stanje gospodarstva, ljudi će uvijek morati jesti i postoji ogromna prilika za Hrvatsku da počne hraniti Europu na pouzdan i održiv način. Kada bismo mogli završiti samo 10% onoga što Nizozemska radi u sektoru poljoprivrede, tada bi ljudi u Slavoniji vidjeli značajan porast životnog standarda.
Koliko je u biznisu važna poduzetnička klima, oslanjanje na vlastite snage, vlastitu strast i trud… Može li se u Hrvatskoj uspjeti?
Pokrenuti dobar posao u Hrvatskoj je teško. Ali započeti dobar posao u Nizozemskoj ili SAD-u također je teško. Teško je iz različitih razloga. U zemljama poput SAD-a i Nizozemske često postoji vrlo jaka konkurencija. U Hrvatskoj je možda manja konkurencija, no imate više izazova s birokracijom. Presretan sam što vidim sve više uspješnih priča u Hrvatskoj, gdje su mladi poduzetnici u svojim tridesetima uspjeli pokrenuti sjajne poslove, zapošljavaju stotine ljudi i pokazuju snažan rast iz godine u godinu.
Obitelj Vam je na prvom mjestu. Uspjeli ste postići balans između poslovnog i privatnog života. Kako?
Da, moram priznati da je rad od kuće značajno poboljšao moju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, ili integraciju posla i života, bolje rečeno. Putujem znatno manje nego prijašnjih godina, što mi omogućuje da provodim puno više vremena s obitelji. Ključ postizanja stvarne ravnoteže za mene je osigurati da posao ne ovisi o meni. Zapošljavanje izvrsnih ljudi i davanje odgovornosti za vođenje posla omogućuje mi da budem uključen u posao kao vlasnik. Važno je da ja posjedujem posao, a ne da posao posjeduje mene.
