Jadranka Kokolari izviđački je volonter od 1980., što znači da volontira više od 40 godina. U gospodarstvu je 36 godina radila na raznim pozicijama i uz to se 30 godina bavi poduzetništvom. Magistrica je ekonomskih znanosti iz područja menadžmenta i upravljanja trgovačkim društvima, stalno se educira i ulaže u svoja znanja i vještine, a sve to paralelno uz volontiranje. Dobitnica je Volonterske nagrade, ona osobno, ali i kao organizatorica volontiranja.
Koje su dobiti volontiranja na osobnoj razini, a koje za širu društvenu zajednicu?
Volontiranjem izviđački voditelji proširuju svoja znanja, jačaju sposobnosti, razvijaju vještine i kompetencije, a šira društvena zajednica postaje bogatija i snažnija jer u njoj i za nju djeluju osobe bogate pozitivnom energijom, spremne na različite životne izazove. Zapošljavanjem izviđačkih volontera poslodavci dobivaju „osobe s iskustvom“, iako one nemaju dana radnog staža.
O tome Jadranka Kokolari kaže: „Svi mi koji se bavimo organizacijom volontiranja znamo da neprofitne organizacije uključivanjem volontera ‘obrazuju’ buduće sposobne zaposlenike, lidere, menadžere ili poduzetnike.“
Što je to volontiranje?
Definicija volontiranja, prema Zakonu o volonterstvu (NN58/07), kaže: „Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobiti druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.“
Kada navodimo zakonske ili druge posebnosti volontiranja, nekako mi se čini da se danas naglasak stavlja baš na „dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina“, kao i na „bez postojanja isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi“. Nesporna je činjenica da volontiranje postoji puno duže od navedenog Zakona.
Što se izviđača tiče, volontiranje postoji od samog osnutka izviđačkog pokreta u svijetu (1907.). Izviđači u svijetu djeluju u gotovo svim državama i izviđačke udruge/udruženja svoje djelovanje zasnivaju na volonterskom radu izviđačkih volontera. Okvirni broj djece i mladih u izviđačima u svijetu prelazi 57 mil. članova i ta brojka čini izviđače jednom od većih svjetskih asocijacija, koja se uglavnom oslanja na volontiranje.
Danas možemo primijetiti iznimnu potražnju za volonterima, posebice pri realizaciji projektnih aktivnosti neprofitnih organizacija. Posebno se vrednuju prijavljeni projekti ukoliko sadrže uključivanje volontera u provedbu projektnih aktivnosti. Svjedoci smo vremena kad i profitne organizacije provode aktivnosti koje uključuju volonterski doprinos.
Povremeno ili dugotrajno volontiranje – koja je razlika?
Je li danas lako „pronaći volontera“? Prema mom iskustvu, nekako je jednostavnije kad su u pitanju jednokratne aktivnosti i povremeno volontiranje u odnosu na dugotrajno volontiranje, posebice kad osim „svog slobodnog vremena“ poklanjaš i „svoja znanja i vještine“. Za organizatore volontiranja, jednostavnije je angažirati osobe za jednokratne povremene volonterske poslove u odnosu na dugotrajno volontiranje koje zahtijeva dodatna ulaganja u „volonterski bazu“, i to i materijalno i financijski. Ulaganja u dugotrajne volontere nije mala „stavka“ i potrebno je veliko umijeće da nakon „ulaganja“ zadržimo osobu koja će dugotrajno volontirati. S obzirom na to da je volontiranje dobrovoljno, gotovo ne postoje mehanizmi „povrata investicije u volontere“.
Ono što se nedovoljno ističe kod volontiranja – posebice onog dugotrajnog (kakvo je uglavnom volontiranje u izviđačima), to su vrijednosti i prednosti koje pojedinci volontiranjem stječu i na taj način se razvijaju u smjeru odličnih budućih zaposlenika, menadžera ili poduzetnika. Svaki volonterski posao, koji volonter dobrovoljno prihvati, jača njegove sposobnosti, znanja, vještine, kao i tehničke, društvene i druge kompetencije. Tu dobrobit volontiranja često odmah ne primijete ni sami volonteri. Oni prvenstveno volontiraju jer vole sredinu u kojoj volontiraju.
Bez obzira na to kojim se poslom i područjem bavimo, najvažnije je postaviti „prave ljude na pravo mjesto“, osobe sa stvarnim znanjima, vještinama i kompetencijama. I tu dolazimo do menadžmenta svake organizacije koja želi postići određeni cilj. Poznato nam je svima da je menadžment djelatnost planiranja, organiziranja, kombiniranja, koordiniranja i kontroliranja aktivnosti te svih resursa koji se usmjeravaju k postizanju željenih rezultata i ciljeva efektivnom i efikasnom uporabom svih organizacijskih resursa (ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih).
Sve navedene funkcije menadžmenta izviđači tijekom svog volonterskog angažmana redovito primjenjuju, posebno usmjerujući svoje snage i volju na poboljšanje svake faze, od planiranja do kontroliranja, a sve s ciljem da volonterski zadatak realiziraju s uspjehom. Samim time, svaki se izviđački volonter razvija u sposobniju i kvalitetniju osobu, koja će znati iskoristiti stečena znanja, vještine i kompetencije za osobni napredak i razvoj, ali i za opće dobro sredine u kojoj radi i djeluje, bez obzira na to je li u funkciji zaposlenika, menadžera ili kao poduzetnik.
Ulaganje u dugotrajne volontere nije mala „stavka“ i potrebno je veliko umijeće da nakon ulaganja zadržimo osobu koja će dugotrajno volontirati.
Koja je poveznica između izviđačkih volontera i poduzetništva?
Za razvoj boljeg društva jednako je važno i društveno i privatno poduzetništvo. Svako poduzetništvo zahtijeva znanje, istraživanje, vještine, hrabrost i umrežavanje. Sama bit poduzetništva je u stalnom nemiru, traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti, stvaranju ideja, intuiciji i procjeni. Sve navedeno svaki izviđački volonter gotovo svakodnevno radi i argumentirano možemo reći da su izviđački volonteri „društveni poduzetnici“.
Sad će netko reći „cilj poduzetništva je stjecanje dobiti“. I to je točno! Kada privatni poduzetnik uloži vlastiti kapital, preuzima i trošak i rizik, a očekuje i stjecanje dobiti. No, mora li dobit biti izražena u financijskoj vrijednosti? Ostvarenje dobiti može biti i u povećanju vrijednosti neke gospodarske/društvene cjeline, na primjer u povećanju interesa djece i mladih za izviđačku djelatnost, u povećanju roditeljske svijesti kako su izviđači i pametan i zdrav način provođenja slobodnog vremena njihove djece, u jačanju osobnih snaga i vrijednosti šire društvene zajednice. Svaku dobit možemo na mnogo načina definirati.
U svakom poslu najvažnije je postaviti „prave ljude na pravo mjesto“, osobe sa stvarnim znanjima, vještinama i kompetencijama.
Koja je najveća dobit izviđačkog volontera?
Za mene kao mladu volonterku prava je dobit bila to što je moj tadašnji „izviđački vod“ bio najbolji vod, što su „moji“ mlađi izviđači svladali izviđačke izazove i razvili svoj timski duh. Već kao voditeljici izviđačke družine, dobit mi je bila uspješan prijenos znanja na mlade volontere, kao i svi uspjesi moje družine. Korak po korak, kako sam preuzela funkciju predsjednice izviđačke udruge, moje dobiti mijenjale su oblike.
Stvarnu osobnu dobit počela sam osjećati tek na poslijediplomskom studiju, kad sam pohađala kolegije iz menadžmenta. Doslovce mogu reći da sam veliku većinu praktičnih znanja stekla volontirajući u izviđačima, pa mi je slušati kolegije i ispunjavati studenske zadatke bilo iznimno lako. U isto sam vrijeme osjetila vrijednosti svoga volontiranja na svome poslovnom putu, ali i u osnivanju i širenju svoje obitelji. I danas još uvijek pridonosim volontiranjem u izviđačkoj udruzi, uglavnom u mentorskoj ulozi, u ulozi voditelja projekata, u ulozi koordinatora volontera. Još uvijek učim i stječem znanja. Koristim i svoja menadžerska znanja i poduzetnički duh da osiguram kapital za rad izviđačke udruge (putem raznih izvora financiranja neprofitnih organizacija). Preuzimam rizik. Dobit osjećam u svakom uspjehu svakog volontera Izviđačkog kluba Javor iz Osijeka.
U idućem nastavku doznat ćete kako dobit svoga volontiranja vide različiti izviđački volonteri koji su ostvarili ili još uvijek ostvaruju uspjehe u gospodarstvu, umjetnosti, obrazovanju, poduzetništvu i u obiteljskom okruženju.